Umirovljenik direktor novoosnovanog trgovačkog društva najčešće nam postavlja isto pitanje: hoće li mu HZMO obustaviti mirovinu ako se upiše u sudski registar. Odgovor nije ni jednostavno „da” ni „ne” — ovisi o tome je li uz funkciju zasnovan i radni odnos, koliko sati radi, koju vrstu mirovine prima i, od 1. siječnja 2026., koliko ima godina. U ovoj objavi razlažemo sve zakonite modele, uključujući jednu mogućnost koja je nova od 2026. i koju većina tekstova na internetu još uvijek ne spominje.
Odakle dolazi opasnost od obustave mirovine
Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 96/25) u članku 16. propisuje da su obvezno osigurani članovi uprave i izvršni direktori trgovačkih društava, likvidatori i upravitelji zadruge — ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi. Uz to vrijedi opće pravilo da se korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja isplata mirovine obustavlja.
Te dvije odredbe zajedno daju rezultat koji mnoge iznenadi: sam upis u sudski registar kao član uprave, bez zasnovanog radnog odnosa, čini umirovljenika samostalnim obveznikom osiguranja i vodi do obustave isplate mirovine.
Ključne su, međutim, riječi „ako nisu osigurani po drugoj osnovi”. Upravo one otvaraju prostor za zakonita rješenja.
Četiri modela — što funkcionira, a što ne
Model 1: samo član društva, bez funkcije i bez zaposlenja
Umirovljenik je upisan kao član (suvlasnik) društva, ali nije direktor niti je zaposlen. Ne stječe svojstvo osiguranika ni po jednoj osnovi, pa se mirovina isplaćuje u punom iznosu.
Novac iz društva izvlači kroz isplatu udjela u dobiti. Na dividende i udjele u dobiti plaća se porez na dohodak od kapitala po stopi od 12 %, bez doprinosa. Prirez je ukinut 1. siječnja 2024., pa je stopa ista bez obzira na to gdje član društva ima prebivalište.
Ovo je najsigurniji model za mirovinu, ali ima jedno ograničenje: netko drugi mora voditi društvo.
Model 2: direktor koji je istodobno zaposlen do polovice punog radnog vremena
Ovo je model koji se u praksi najčešće primjenjuje i onaj za koji mnogi ne znaju da uopće postoji.
Umirovljenik je imenovan direktorom i s društvom sklapa ugovor o radu na nepuno radno vrijeme, do najviše polovice punog radnog vremena. Time postaje osiguranik po osnovi radnog odnosa, a ne po osnovi člana uprave — dakle „osiguran je po drugoj osnovi” iz članka 16. Kako rad do polovice punog radnog vremena ne obustavlja niti umanjuje starosnu mirovinu, mirovina se nastavlja isplaćivati u punom iznosu uz plaću.
Redoslijed je bitan. U praksi se preporučuje najprije provesti prijavu na rad, pa tek onda imenovanje, kako između dva koraka ne bi nastalo razdoblje u kojem je osoba član uprave bez druge osnove osiguranja.
Za obračun je važno znati da za člana uprave koji je istodobno zaposlen kod istog poslodavca postoji propisana najniža mjesečna osnovica za doprinose. Za 2026. ona iznosi 1.295,45 eura za rad u punom radnom vremenu, prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za 2026. (NN 150/25). Kod nepunog radnog vremena osnovica se utvrđuje razmjerno. Više o tome u našoj objavi o doprinosima za direktore trgovačkih društava.
Model 3: novost od 1. siječnja 2026. — puno radno vrijeme uz polovicu mirovine
Novim Zakonom o mirovinskom osiguranju uvedena je mogućnost istovremenog korištenja mirovine i rada duljeg od polovice punog radnog vremena, što obuhvaća i puno radno vrijeme, odnosno obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza osiguranja. Pravo pripada korisnicima starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika te obiteljske mirovine, nakon navršenih 65 godina života, uz isplatu mirovine u iznosu od 50 %. Tu mogućnost imaju i korisnici mirovine ostvarene prema posebnom propisu, ako je za korisnika povoljnije.
Za umirovljenika direktora to znači sljedeće: ako je navršio 65 godina, može biti direktor u punom smislu — bez radnog odnosa ili s punim radnim vremenom — a mirovina mu se neće obustaviti nego prepoloviti. Detaljan pregled ostalih promjena donijeli smo u objavi o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, a pravila po vrstama mirovina u objavi o radu uz mirovinu.
Je li to isplativo, stvar je računa. Ako je mirovina niska, a direktorska plaća potrebna, polovica mirovine uz punu plaću može biti povoljnija od Modela 2. Ako je mirovina visoka, Model 2 gotovo uvijek ostaje bolji izbor.
Model 4: prokurist umjesto direktora
Prokura je trgovačka punomoć koja ovlašćuje na zastupanje društva, ali prokurist nije član uprave. Članak 16. Zakona o mirovinskom osiguranju ne navodi prokuriste među osobama koje se obvezno osiguravaju, pa prokura sama po sebi ne stvara obvezu osiguranja niti dovodi do obustave mirovine.
Dvije napomene koje se često izostavljaju:
- Ako prokurist za svoj rad prima naknadu, a nije u radnom odnosu, taj se primitak oporezuje kao drugi dohodak s pripadajućim doprinosima. Prokura bez naknade ne stvara tu obvezu.
- Prokurist ne može zamijeniti upravu. Društvo mora imati imenovanog direktora. Prokura je rješenje za umirovljenika koji želi potpisivati i zastupati, a ne želi ni radni odnos ni obustavu mirovine — ali netko drugi mora biti upisan kao član uprave.
Usporedna tablica
| Status umirovljenika | Osnova osiguranja | Što se događa s mirovinom |
|---|---|---|
| Samo član društva (nije direktor, nije zaposlen) | nema | isplaćuje se u punom iznosu |
| Direktor bez radnog odnosa, mlađi od 65 | član uprave, čl. 16. ZOMO | isplata se obustavlja |
| Direktor uz ugovor o radu do polovice punog radnog vremena | radni odnos | isplaćuje se u punom iznosu |
| Direktor s 65+ godina, puno radno vrijeme ili bez radnog odnosa | radni odnos ili član uprave | isplaćuje se 50 % |
| Prokurist bez radnog odnosa | nema | isplaćuje se u punom iznosu |
Braniteljske mirovine — ovdje pravila nisu ista za sve
Ovo je dio koji se u praksi najčešće pogriješi, jer se pretpostavlja da za braniteljske mirovine vrijedi isto pravilo kao za starosne. Vrijedi — ali samo za jednu vrstu. Pregled pravila objavljen je i na stranicama HZMO-a o radu korisnika mirovina ostvarenih prema posebnim propisima.
Braniteljska starosna mirovina. Hrvatskom branitelju, korisniku starosne mirovine ili starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika ostvarene prema ZOHBDR-u ili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju uz primjenu ZOHBDR-a, koji nastavi raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu ili se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena, isplata mirovine se ne obustavlja niti se mirovina smanjuje. Model 2 stoga funkcionira jednako.
Invalidska mirovina zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti. Mirovina se ne obustavlja, ali se primjenjuju mirovinski faktori. Kod zaposlenja do polovice punog radnog vremena mirovina se određuje uz mirovinski faktor 0,8, a kod rada duljeg od polovice punog radnog vremena ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza osiguranja primjenjuje se faktor 0,6667 ili 0,5, ovisno o uzroku smanjenja radne sposobnosti.
Invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti. HRVI koji je invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ostvario prema posebnom propisu može raditi manje od 3,5 sati dnevno bez obustave ili smanjenja mirovine. Granica je, dakle, niža od polovice punog radnog vremena.
Mirovina u visini najniže mirovine. Korisnici najniže invalidske mirovine ostvarene prema ZOHBDR-u ili ZOMO-u kojima je utvrđen djelomični gubitak radne sposobnosti prouzročen sudjelovanjem u obrani suvereniteta imaju pravo na najnižu mirovinu za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena. Kod zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena ne pripada im najniža mirovina, nego mirovina određena prema stažu i plaći, što u pravilu znači manji iznos.
Zaključak za praksu: prije donošenja bilo kakve odluke treba pogledati rješenje HZMO-a i utvrditi točnu vrstu mirovine. Formulacija „braniteljska mirovina” u razgovoru nije dovoljna.
Školski primjer
Gospodin Ivan (68 godina) korisnik je braniteljske starosne mirovine i sa svojim poslovnim partnerom osniva društvo Trilobit d.o.o. Ivan bi želio voditi društvo, a mirovinu ne dirati.
Što ne smije: upisati se kao jedini direktor bez radnog odnosa. Time postaje osiguranik po osnovi člana uprave i mirovina mu se obustavlja.
Opcija A. Ivan se imenuje direktorom i sklapa ugovor o radu na 20 sati tjedno. Mirovina mu ostaje u punom iznosu, prima plaću za pola radnog vremena, a društvo plaća doprinose na razmjerni dio osnovice.
Opcija B. Kako ima 68 godina, može biti direktor u punom radnom vremenu ili bez radnog odnosa i primati 50 % mirovine. Ako mu je mirovina 700 eura, izgubljenih 350 eura mjesečno treba usporediti s onim što dobiva punom direktorskom plaćom.
Opcija C. Ivan ostaje samo član društva, direktor je partner, a Ivan uzima prokuru kako bi mogao potpisivati. Mirovina ostaje netaknuta, a dobit se isplaćuje uz 12 % poreza.
Za Ivana je u pravilu najpovoljnija opcija A, osim ako mu je mirovina niska, a namjerava raditi puno radno vrijeme.
Ako je suvlasnik državljanin treće zemlje
Kombinacija umirovljenika i stranog suvlasnika u novoosnovanom društvu javlja se sve češće, pa vrijedi razdvojiti dvije stvari koje se stalno miješaju.
Vlasništvo udjela nije rad. Državljanin treće zemlje može osnovati društvo i imati vlasnički udio pod istim uvjetima kao hrvatski državljanin. Obavljanje radnji za osnivanje i registraciju trgovačkog društva ne smatra se radom u smislu Zakona o strancima, pa za to nije potrebna dozvola za boravak i rad. Potrebno je samo prethodno ishoditi hrvatski OIB u Poreznoj upravi, na temelju zahtjeva i preslike važeće putovnice, jer javni bilježnik traži OIB osnivača prije sastavljanja društvenog ugovora. Minimalni temeljni kapital d.o.o.-a i u tom slučaju iznosi 2.500,00 eura, o čemu smo pisali u usporedbi d.o.o. i j.d.o.o.
Rad u društvu je nešto sasvim drugo. Ako strani suvlasnik želi u Hrvatskoj raditi ili biti direktor koji obavlja poslove, primjenjuju se uvjeti Zakona o strancima. Za dozvolu za boravak i rad po osnovi samozapošljavanja traži se vlasnički udio od najmanje 51 %, ulaganje u imovinu, tri zaposlena hrvatska državljana na neodređeno i puno radno vrijeme na poslovima različitima od poslova prokurista, člana uprave ili nadzornog odbora, te vlastita bruto plaća u visini od najmanje 1,5 prosječne mjesečne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. Uvjete smo detaljno razložili u objavi o dozvoli za boravak i rad za ključno osoblje.
Uz to, nakon izmjena Zakona o strancima (NN 55/2026), na snazi od 4. lipnja 2026., za pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje traži se i priljev na račun društva od najmanje 100.000,00 eura u posljednjih dvanaest mjeseci, uz uvjet da račun nije bio blokiran dulje od 30 dana u razdoblju od šest mjeseci. Novoosnovano društvo taj uvjet ne može ispuniti jer nema dvanaest mjeseci poslovanja, što je u praksi najčešći razlog odbijanja zahtjeva. Više o postupku u objavi o radnim dozvolama za strance.
Postoji i zamka za onoga tko planira biti direktor „na daljinu”: ako je državljanin treće zemlje upisan kao jedina osoba ovlaštena za zastupanje društva, Zakon predviđa rok od 30 dana za podnošenje zahtjeva za dozvolu za boravak i rad. Ta varijanta stoga funkcionira samo ako uz njega postoji još jedan direktor koji je hrvatski državljanin ili državljanin države članice EGP-a.
U praksi to znači da je u prvoj godini poslovanja direktor u pravilu hrvatski državljanin — vrlo često upravo umirovljenik iz vlasničke strukture, uz jedan od modela opisanih gore.
Najčešće greške
- Imenovanje direktorom prije prijave na rad, makar na nekoliko dana.
- Pretpostavka da vrijedi isto pravilo za sve vrste braniteljskih mirovina.
- Uvjerenje da umirovljenik uopće ne smije biti direktor, zbog čega se odustaje od modela koji je potpuno zakonit.
- Očekivanje da će strani suvlasnik u novoosnovanom društvu odmah dobiti dozvolu za rad.
- Isplata dobiti u gotovini — to nije dopušteno, dobit se isplaćuje isključivo na račun.
Trebate provjeru za svoj slučaj?
Ako razmišljate o osnivanju društva u kojem bi umirovljenik imao funkciju, javite nam se — proći ćemo kroz modele zaposlenja i imenovanja te izračunati obračun plaće i doprinosa za svaki od njih.
Važno je pritom znati što nije na nama: uvjeti za odlazak u mirovinu i pojedinačna prava iz mirovinskog osiguranja u nadležnosti su isključivo Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, jer nemamo uvid u status osiguranika. Polazište svakog razgovora zato je vaše rješenje HZMO-a, iz kojeg se vidi vrsta mirovine.
