Isplata plaće direktoru trgovačkog društva podliježe istim pravilima Zakona o radu kao i isplata plaće bilo kojem drugom zaposleniku – ako je direktor u radnom odnosu. To često iznenadi direktore koji su ujedno i jedini član društva: mnogi pogrešno misle da si, kao vlasnici, plaću “ne moraju” isplatiti na vrijeme ili da prema državi nemaju obvezu ako sebi ništa ne isplate. U nastavku donosimo pregled obveza i za radnika i za direktora – s naglaskom na situaciju kad je direktor ujedno i jedini zaposlenik društva.
Je li direktor zaposlenik ili nije – ključna razlika
Prema članku 4. Zakona o radu, na direktore se ne primjenjuju odredbe o ugovoru o radu na određeno vrijeme, prestanku ugovora, otkaznom roku i otpremnini, ali se u svemu ostalom (uključujući isplatu plaće) na njih Zakon o radu primjenjuje jednako kao i na ostale radnike – ako je direktor sklopio ugovor o radu.
- Direktor je zaposlen (ima ugovor o radu): na njega se primjenjuje Zakon o radu u cijelosti. Plaća mu se mora isplaćivati redovito, najmanje u visini zakonske minimalne plaće (1.050 EUR bruto za puno radno vrijeme u 2026.), a doprinosi i porez obračunavaju se i prijavljuju putem JOPPD obrasca.
- Direktor nije zaposlen (nema ugovor o radu): ako po drugoj osnovi nije osiguran (zaposlenje u drugom društvu, samostalna djelatnost), ima obvezu plaćanja doprinosa na minimalnu osnovicu za doprinose. U tom slučaju se ne podnosi JOPPD, nego Porezna uprava rješenjem utvrđuje godišnju osnovicu i iznos doprinosa.
Direktor koji je zaposlen ne može jednostrano odlučiti da si ne isplati plaću – čak i ako je ujedno i jedini vlasnik društva. Ako bi se odrekao plaće, ona mu se svejedno mora isplatiti na račun; tek nakon isplate mogao bi taj iznos vratiti društvu kao donaciju, što se tada tretira kao prihod društva.
Rok za isplatu i što se događa kad plaća ne stigne na vrijeme
Plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuju se najkasnije do 15. dana u tekućem mjesecu, ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije određen raniji rok. Ako poslodavac (odnosno direktor u svojstvu poslodavca) na taj dan ne isplati plaću u cijelosti, dužan je najkasnije do zadnjeg dana istog mjeseca radniku (odnosno sebi, u slučaju jedinog zaposlenika) uručiti obračun neisplaćenog iznosa (obrazac NP1), koji ima snagu ovršne isprave.
Ovdje dolazi do ključne zablude: obveza plaćanja doprinosa i predujma poreza na dohodak državi nastaje neovisno o tome je li neto plaća isplaćena. Doprinosi prema plaći koja nije isplaćena do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec moraju se obračunati (najmanje na minimalnu osnovicu) i dospijevaju na naplatu do tog istog dana – bez obzira na to hoće li i kada direktor sebi stvarno isplatiti neto iznos.
JOPPD i oznaka 0006 za neisplaćenu plaću člana uprave
Kada plaća člana uprave ili izvršnog direktora trgovačkog društva nije isplaćena do zadnjeg dana u mjesecu, u JOPPD obrascu se u polju 6.2. upisuje oznaka 0006 – Primici po osnovi plaće člana uprave ili izvršnog direktora trgovačkog društva, likvidatora ili upravitelja zadruge ukoliko plaća nije isplaćena, dok se u polju 16.1. upisuje oznaka 0 (nema isplate). Obrazac se mora dostaviti Poreznoj upravi na dan kada nastaje obveza poreza i doprinosa, odnosno najkasnije zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Kada se neisplaćena plaća naknadno isplati, isplatitelj o tome izvještava novim JOPPD obrascem (oznaka 0051) najkasnije do 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca isplate – pri čemu se doprinosi i porez ponovno ne obračunavaju, jer su već obračunati kod prijave neisplate.
Posljedice neisplate plaće
Neisplata plaće nosi i prekršajnu i kaznenu odgovornost:
- Prekršajna odgovornost (čl. 229. Zakona o radu): neisplata plaće ubraja se u najteže prekršaje poslodavca, za koje je propisana novčana kazna za poslodavca pravnu osobu, kao i posebna (niža) kazna za poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi.
- Kaznena odgovornost (čl. 132. Kaznenog zakona): neisplata cijele ili dijela plaće kazneno je djelo za koje je propisana kazna zatvora do tri godine. Iznimka postoji ako je do neisplate došlo zbog nemogućnosti raspolaganja financijskim sredstvima ili nedostatka sredstava na računu koji nisu nastali s ciljem izbjegavanja isplate.
- Nepodmirene obveze prema državi: ako obračunati doprinosi i predujam poreza nisu plaćeni do dospijeća, Porezna uprava šalje opomenu, a u slučaju daljnjeg neplaćanja može pokrenuti ovrhu te zaračunati zakonsku zateznu kamatu.
Školski primjer: Marijan, jedini član društva i direktor
Marijan je osnovao društvo Gama d.o.o., u kojem je jedini član i ujedno direktor u radnom odnosu (ima ugovor o radu). Plaća za lipanj dospijeva na isplatu 15. srpnja.
- Marijan ne isplati plaću ni 15. srpnja ni do kraja srpnja. Bez obzira na to što je sam sebi poslodavac, Gama d.o.o. ostaje dužna do 31. srpnja obračunati doprinose i predujam poreza na dohodak (najmanje na minimalnu osnovicu) i podnijeti JOPPD obrazac s oznakom 0006 u polju 6.2. i oznakom 0 u polju 16.1. – neovisno o tome što Marijan sebi ništa nije isplaćeno.
- Ako Gama d.o.o. ne uplati obračunate doprinose i porez do 31. srpnja, Porezna uprava evidentira dospjeli, a neplaćeni dug te Marijanu (kao odgovornoj osobi) šalje opomenu. Nastavi li dug ostati neplaćen, slijedi ovrha uz zakonsku zateznu kamatu.
- Kad Marijan naknadno isplati zaostalu neto plaću, Gama d.o.o. o tome izvještava novim JOPPD obrascem (oznaka 0051) do 15. u mjesecu koji slijedi nakon isplate, bez ponovnog obračuna doprinosa i poreza.
Da je Marijan bio jedini vlasnik i direktor, ali bez ugovora o radu (dakle nije formalno zaposlen), ne bi se podnosio JOPPD po ovoj osnovi – umjesto toga, Porezna uprava bi mu rješenjem utvrdila obvezu doprinosa na minimalnu osnovicu za direktora.
Radnik naspram direktora – pregled obveza
| Situacija | Radnik (zaposlen kod poslodavca) | Direktor sa ugovorom o radu | Direktor bez ugovora o radu |
|---|---|---|---|
| Primjenjuje se Zakon o radu | Da | Da (osim odredbi o ugovoru na određeno, otkazu i otpremnini) | Ne |
| Rok isplate plaće | Najkasnije 15. u mjesecu | Najkasnije 15. u mjesecu | Nema plaće u smislu ZOR-a |
| Obveza kod neisplate do 15. | Obračun neisplaćene plaće do zadnjeg dana u mjesecu (JOPPD, oznaka 0041) | Obračun neisplaćene plaće do zadnjeg dana u mjesecu (JOPPD, oznaka 0006) | Nema JOPPD-a |
| Doprinosi kod neisplate | Dospijevaju do zadnjeg dana u mjesecu | Dospijevaju do zadnjeg dana u mjesecu | Utvrđuje ih PU rješenjem na minimalnu osnovicu |
| Ovršna isprava kod neisplate | Da (NP1) | Da (NP1) | Ne primjenjuje se |
Ugovor o radu direktora nasuprot samom imenovanju
Odnos direktora prema društvu uvijek postoji na temelju imenovanja (odluke skupštine ili osnivača), koje je statusnopravni akt uređen Zakonom o trgovačkim društvima (ZTD), a ne Zakonom o radu. Uz to imenovanje, društvo s direktorom može, ali ne mora, sklopiti i ugovor o radu:
- Samo imenovanje, bez ugovora o radu: direktor obavlja poslove na temelju odluke o imenovanju (eventualno uz ugovor o obavljanju poslova izvan radnog odnosa prema općim pravilima obveznog prava). Nema prava na godišnji odmor, bolovanje, otkazni rok ni otpremninu po Zakonu o radu – ta prava, ako postoje, moraju biti ugovorena posebno.
- Imenovanje + ugovor o radu: direktor je istovremeno i radnik društva, pa uz obveze iz ZTD-a (vođenje poslova, zastupanje) ima i puni opseg prava iz Zakona o radu opisan u prethodnim poglavljima ovog članka.
Bitno je razlikovati i prestanak jednog od drugog: opoziv s funkcije direktora ne prekida sam po sebi ugovor o radu, niti otkaz ugovora o radu automatski znači i razrješenje s funkcije – to su dva odvojena pravna posla o kojima društvo mora zasebno odlučiti (više u nastavku).
Razrješenje (opoziv) direktora i posljedice
Skupština društva (odnosno članovi kod d.o.o.-a) može prema članku 424. ZTD-a u svako doba opozvati direktora s funkcije člana uprave, neovisno o šteti koju bi opoziv za direktora mogao izazvati – osim ako je društvenim ugovorom određeno da opoziv mora biti opravdan važnim razlogom (npr. gruba povreda dužnosti, nesposobnost za uredno vođenje poslova, izglasano nepovjerenje).
Opoziv se upisuje u sudski registar i djeluje od dana donošenja odluke (osim prema trećim osobama koje nisu znale za opoziv, gdje djeluje od upisa). Važno je zapamtiti:
- Opoziv gasi ovlast za zastupanje i vođenje poslova društva – osoba više nije direktor.
- Ako je uz imenovanje postojao i ugovor o radu, taj ugovor opozivom sam po sebi ne prestaje. Društvo ga mora zasebno raskinuti (sporazumom ili otkazom, uz poštivanje otkaznog roka i eventualne otpremnine) ili osobi ponuditi drugo radno mjesto, osim ako je ugovorom o radu izričito predviđeno da prestanak funkcije direktora automatski znači i prestanak ugovora o radu.
- Bez takve odredbe, opozvani direktor formalno ostaje zaposlenik društva do urednog prestanka ugovora o radu, što znači i dalju obvezu isplate plaće.
Osobna odgovornost direktora za dugove društva (probijanje pravne osobnosti)
Opravilo je da članovi d.o.o.-a (pa tako ni direktor kao takav) ne odgovaraju osobnom imovinom za obveze društva – to je bit ograničene odgovornosti. Iznimka je propisana člankom 10. ZTD-a: onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao član društva ne odgovara za obveze društva, ne može se pozvati na to ograničenje odgovornosti (tzv. probijanje pravne osobnosti).
U praksi se to najčešće događa kad se društvo koristi kao paravan za izbjegavanje obveza – primjerice miješanje osobne i imovine društva, pražnjenje društva od imovine neposredno prije nastanka duga, ili svjesno nedovoljna kapitaliziranost društva u odnosu na planirani opseg poslovanja. Osim probijanja pravne osobnosti, direktor (kao odgovorna osoba) može osobno odgovarati i po posebnim propisima – primjerice za neplaćene poreze i doprinose društva u određenim okolnostima predviđenim Općim poreznim zakonom.
Naknada štete koju direktor prouzroči društvu
Prema članku 430. ZTD-a, direktor je dužan voditi poslove društva s pažnjom urednog i savjesnog gospodarstvenika. Ako tu obvezu povrijedi i time prouzroči štetu društvu, odgovara mu za tu štetu osobno.
Zakon pritom štiti poslovno odlučivanje u dobroj vjeri: direktor ne odgovara za odluku donesenu na temelju primjerenih informacija i u opravdanom uvjerenju da postupa u interesu društva, čak i ako se odluka naknadno pokaže pogrešnom (tzv. pravilo poslovne prosudbe). Odgovara, međutim, za štetu nastalu, primjerice, isplatama suprotnim zakonu, poslovanjem izvan ovlasti ili očiglednim zanemarivanjem dužnosti nadzora. Zahtjev društva za naknadu štete prema direktoru zastarijeva u zakonskom roku, a nakon isteka mandata društvo (nova uprava ili skupština) i dalje može takav zahtjev postaviti za štetu nastalu tijekom ranijeg mandata.
Zaključak
Direktor koji je ujedno i jedini član društva ne izlazi iz sustava Zakona o radu samim time što je i vlasnik – ako je zaposlen, obveze prema sebi kao radniku i prema državi kao poslodavcu vrijede jednako kao i za bilo kojeg drugog zaposlenika. Osim plaće, direktor treba imati na umu i da je njegov položaj u društvu uređen dvjema odvojenim razinama pravila – statusnopravnom (ZTD, imenovanje i opoziv, odgovornost za štetu) i, ako postoji ugovor o radu, radnopravnom (Zakon o radu). Najvažnije je zapamtiti da neisplata neto plaće ne oslobođa društvo obveze obračuna i plaćanja doprinosa i poreza prema državi do zadnjeg dana u mjesecu – izostanak te uplate vodi prvo do opomene, a potom i do ovrhe. Ako niste sigurni ispunjavate li sve obveze vezane uz isplatu plaće, položaj direktora u društvu ili odgovornost za štetu, slobodno nam se obratite.
