Pitanje dolazi u varijantama, ali uvijek isto zvuči: može li društvo uzeti u najam automobila od člana obitelji — recimo od majke direktora — i plaćati joj mjesečnu najamninu bez poreza. A ako auto ima još i njemačke tablice, pitanje se čini jednostavnijim, jer „auto nije hrvatski”.
Odgovor je odričan na oba dijela, ali ne iz razloga koji se obično navode. U nastavku je što točno propisi kažu, koji su brojevi članaka i što je od svega toga ipak dopušteno.
Neoporezivog najma imovine nema
Krenimo od najjednostavnijeg. U hrvatskom poreznom sustavu ne postoji neoporezivi najam imovine. Najam automobila od fizičke osobe uvijek je dohodak od imovine i uvijek se oporezuje.
Prema tumačenju Porezne uprave, kod dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa pokretnina i nekretnina priznaju se izdaci u visini 30 % od ostvarene najamnine odnosno zakupnine, a porezna stopa iznosi 12 %.
Primjer: najamnina od 700,00 EUR mjesečno
| Stavka | Obračun | Iznos |
|---|---|---|
| Ugovorena najamnina (bruto) | — | 700,00 EUR |
| Paušalni izdaci 30 % | 700,00 × 30 % | 210,00 EUR |
| Porezna osnovica | 700,00 − 210,00 | 490,00 EUR |
| Porez 12 % | 490,00 × 12 % | 58,80 EUR |
| Neto isplata najmodavcu | 700,00 − 58,80 | 641,20 EUR |
Kada je isplatitelj pravna osoba, predujam poreza obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj pri svakoj isplati, a isplatu iskazuje u Obrascu JOPPD. Najmodavac ne mora sam ništa plaćati, ali ni društvo ne može isplatiti „čistih 700 eura” bez poreznog traga.
Važno je i ovo: najam od fizičke osobe sam po sebi nije zabranjen. Društvo smije unajmiti vozilo od fizičke osobe — ne mora najmodavac biti rent-a-car ni leasing društvo. Problem u ovom slučaju nisu majka i njezin status, nego strane registarske oznake.
Na to se nadovezuje i pravilo o poreznom priznavanju troškova osobnih automobila, o čemu smo pisali u objavi Priznati i nepriznati troškovi — osobni automobili i gospodarska vozila.
Povezane osobe i tržišna cijena
Majka direktora je povezana osoba. To ne čini ugovor zabranjenim, ali podvrgava ga pravilima o transfernim cijenama iz članka 13. Zakona o porezu na dobit — ugovorena najamnina mora odgovarati onoj koja bi bila ugovorena između nepovezanih osoba.
Praktično pitanje koje će nadzor postaviti: iznajmljuje li se na tržištu usporedivo vozilo za 700,00 eura mjesečno. Ako je tržišna cijena bitno niža, razlika nije najamnina nego nešto drugo.
Prividni pravni posao — članak 12., ne članak 11.
Vrijedi ispraviti čestu zabunu u brojevima članaka Općeg poreznog zakona:
- Članak 11. uređuje gospodarski pristup — porezne se činjenice utvrđuju prema njihovoj gospodarskoj biti.
- Članak 12. uređuje prividne pravne poslove — ako prividni pravni posao prikriva neki drugi, za oporezivanje je mjerodavan prikriveni posao.
- Članak 12.a uređuje korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona.
Ako nadzor utvrdi da ugovor o najmu ne odgovara stvarnosti — da vozilo nije u funkciji djelatnosti društva u Hrvatskoj, da se ne vodi evidencija korištenja, da se koristi isključivo privatno — mjerodavan je prikriveni posao. U praksi to znači prekvalifikaciju isplata u primitak direktora ili u izuzimanje, uz odgovarajući porez, doprinose i zatezne kamate unatrag.
O poreznom tretmanu izuzimanja pisali smo u objavi Podizanje novca s računa tvrtke za privatne potrebe.
Njemačke tablice: nije carinski, nego porezni propis
Ovdje treba ispraviti ono što se najčešće čuje. Za vozilo s njemačkim registarskim oznakama ne radi se o carinskom prekršaju i carinski postupak privremenog uvoza se ne primjenjuje — Njemačka je država članica Europske unije, pa nema uvoza ni carinskog nadzora nad robom iz EU.
Mjerodavan je Zakon o posebnom porezu na motorna vozila (Narodne novine broj 15/13, 108/13, 115/16, 127/17 i 121/19). Taj zakon provodi Carinska uprava — odatle zabuna — ali riječ je o posebnom porezu, ne o carini.
Članak 16. — kada uporaba stranog vozila NIJE nezakonita
Članak 16. propisuje kada se ne smatra da je motorno vozilo nezakonito upotrebljavano na području Republike Hrvatske. Među tim slučajevima je i onaj koji se najčešće priziva:
„… fizička osoba s prebivalištem u drugoj državi članici Europske unije koristi na području Republike Hrvatske motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici Europske unije u razdoblju, kontinuiranom ili ne, od najduže šest mjeseci za svako razdoblje od 12 mjeseci.”
Ali — i tu pada cijela zamisao — vozilo se pritom ne smije koristiti za komercijalni prijevoz ni za iznajmljivanje.
Drugim riječima: majka s prebivalištem u Njemačkoj smije svojim njemačkim autom voziti po Hrvatskoj u okviru šest mjeseci. Čim ga iznajmi hrvatskom društvu, izlazi iz te iznimke.
Članak 17. — posebni dopušteni slučajevi
Članak 17. propisuje dodatne situacije u kojima je uporaba vozila sa stranim oznakama dopuštena — među njima vozilo poslodavca iz druge države članice koje koristi zaposlenik s prebivalištem u RH, vozilo strane tvrtke u kojoj osoba s prebivalištem u RH ima registriranu djelatnost te kratkotrajni najam uz prethodnu prijavu.
Zajedničko im je dvoje: uvjeti su strogo određeni i traži se prethodna prijava carinskom uredu. Nijedan od tih slučajeva ne pokriva najam privatnog vozila fizičke osobe hrvatskom društvu na neodređeno vrijeme. Za konkretnu situaciju uvjete obavezno provjerite kod nadležnog carinskog ureda prije potpisa ugovora.
Rok od 5 dana
Zakon predviđa i obvezu prijave: fizička osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj dužna je najkasnije u roku od 5 dana od dana prvog unosa motornog vozila na područje Republike Hrvatske podnijeti zahtjev carinskom uredu.
Školski primjer: Hrvat u Njemačkoj i Nijemac u Hrvatskoj
Ovo je pitanje koje u praksi razjasni sve. Prenosimo ga u obliku u kojem je i postavljeno.
Pitanje: Ja sam rezident Hrvatske, a Nijemac je rezident Njemačke i svatko u tuđoj zemlji smije voziti svoj auto. Ja u Njemačkoj živim u unajmljenom stanu, vjerojatno tako i Nijemac u RH ima boravak. I svatko od nas smije se voziti u svom autu šest mjeseci na godišnjoj razini? Jesam li dobro pohvatao?
Da, potpuno ste točno pohvatali. Dokle god ste obojica u statusu „gosta” u tuđoj državi — odnosno niste tamo trajno preselili svoje životno i porezno središte — vrijedi pravilo o privremenoj uporabi vozila registriranog u drugoj državi članici.
1. Vi s hrvatskim tablicama u Njemačkoj
- Status: Vi ste hrvatski rezident na privremenom boravku ili radu u Njemačkoj.
- Stan: Činjenica da unajmljujete stan ili imate prijavljen privremeni boravak (Anmeldung) zbog posla ništa ne mijenja, jer vam je trajni dom i obitelj i dalje u RH.
- Pravilo: Njemačka vas tretira kao posjetitelja i smijete voziti svoj hrvatski auto do šest mjeseci. Nakon toga, ako ostajete, auto bi se morao preregistrirati na njemačke tablice.
2. Nijemac s njemačkim tablicama u Hrvatskoj
- Status: On je njemački rezident koji je privremeno došao u RH — kao direktor, investitor ili radnik.
- Stan: Isto kao i vi — on u RH može unajmiti stan, imati prijavljen privremeni boravak za strance kod MUP-a, ali mu je trajno prebivalište i dalje u Njemačkoj.
- Pravilo: Hrvatska Carinska uprava njega tretira kao stranog državljanina na privremenom boravku. On smije potpuno legalno voziti svoj auto s njemačkim tablicama u Hrvatskoj do šest mjeseci, kontinuirano ili ne, u svakom razdoblju od 12 mjeseci, bez plaćanja posebnog poreza na motorna vozila.
Pozor na računanje roka. Zakon ne govori o kalendarskoj godini, nego o svakom razdoblju od 12 mjeseci. Tko uđe u listopadu i ostane do ožujka, pa se vrati u rujnu, već je blizu granice — iako je riječ o dvije različite kalendarske godine.
Jedina ključna zamka
Sve dok svatko vozi svoj auto, obojica ste posve legalni. Problem i stroge kazne nastaju samo ako se zamijenite:
- Ako taj Nijemac dođe u RH sa svojim njemačkim autom, pa vama — hrvatskom rezidentu — preda ključeve da vi obavljate poslove po Hrvatskoj, a on nije u autu, to je prekršaj po Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila.
- Ako vi u Njemačkoj sjednete u njegov njemački auto i vozite ga bez njega, njemačka strana to može tretirati kao povredu vlastitih propisa o porezu na vozila (Kfz-Steuer). Njemačke propise ovdje ne tumačimo — za njih se obratite njemačkom savjetniku.
Formula je jednostavna:
| Situacija | Ocjena |
|---|---|
| Vaš auto + vi u Njemačkoj | legalno do šest mjeseci |
| Njegov auto + on u Hrvatskoj | legalno do šest mjeseci |
| Njegov auto + vi za volanom u Hrvatskoj | prekršaj |
| Njegov auto + vaše društvo kao najmoprimac | prekršaj — iznajmljivanje je izričito isključeno |
Zadnji redak je upravo situacija s početka objave. Zato najam vozila sa stranim tablicama ne prolazi ni kad je najmodavac član obitelji.
Što se provjerava u kontroli
Provedbu Zakona o posebnom porezu na motorna vozila obavlja Carinska uprava. U kontroli — na cesti ili naknadno, uvidom u dokumentaciju — pitanja idu ovim redom:
- Na koga glasi prometna dozvola i u kojoj je državi vozilo registrirano.
- Tko upravlja vozilom i gdje ta osoba ima prebivalište. Ovo je odlučujuće pitanje — nije presudno tko je vlasnik, nego tko vozi.
- Postoji li osnova iz članka 16. ili 17. koja uporabu čini dopuštenom i je li o njoj carinski ured prethodno obaviješten.
- Koliko je dugo vozilo u Hrvatskoj — zbog roka od šest mjeseci u svakom razdoblju od 12 mjeseci i zbog roka od 5 dana za podnošenje zahtjeva carinskom uredu.
Ugovor o najmu između hrvatskog društva i fizičke osobe iz Njemačke ne nalazi se među osnovama iz članaka 16. i 17. Članak 16. iznajmljivanje izrijekom isključuje, a slučajevi iz članka 17. traže prethodnu prijavu i odnose se na druge situacije. Takav ugovor stoga ne služi kao osnova za izuzeće od posebnog poreza.
Ako se utvrdi da uvjeti nisu ispunjeni, uporaba se smatra nezakonitom uporabom u smislu Zakona, a posljedice su dvije i idu zajedno:
- obveza obračuna i plaćanja posebnog poreza na motorna vozila — u pravilu veći iznos od kazne, jer se računa prema vozilu, a ne prema prekršaju,
- prekršajna kazna po članku 29., i to zasebno za pravnu osobu i za odgovornu osobu.
Za knjigovodstvo tu slijedi i treća posljedica: ugovor i računi koji se temelje na takvoj uporabi u poreznom nadzoru ne prolaze ni kao porezno priznati trošak.
Napomena iz opreza: ovdje navodimo samo ono što je izričito propisano. Postupanje s vozilom u konkretnom slučaju i eventualne dodatne mjere provjerite kod nadležnog carinskog ureda.
Kazne
Prekršajne odredbe su u člancima 28. i 29. Zakona. Napomena o iznosima: u tekstu Zakona i danas stoje kune, jer akt nije mijenjan radi uvođenja eura. Kazne se primjenjuju u eurima po fiksnom tečaju konverzije, uz zaokruživanje na nižu deseticu, na temelju Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
| Odredba | Obveznik | Iznos u Zakonu | Preračunato |
|---|---|---|---|
| čl. 29. — nezakonita uporaba vozila | pravna ili fizička osoba | 5.000 – 100.000 kn | oko 660 – 13.270 EUR |
| odgovorna osoba u pravnoj osobi | 2.000 – 40.000 kn | oko 260 – 5.300 EUR | |
| čl. 28. — prekršaji proizvođača i trgovaca | pravna osoba | 10.000 – 500.000 kn | oko 1.320 – 66.360 EUR |
| odgovorna osoba | 2.000 – 30.000 kn | oko 260 – 3.980 EUR |
Što je onda dopušteno
Ako je stvarna potreba društva vozilo, a ne isplata novca majci, postoji nekoliko urednih putova:
- Vozilo se registrira u Hrvatskoj — plati se posebni porez na motorna vozila i vozilo dobije hrvatske oznake. Nakon toga najam od fizičke osobe je uredan, uz oporezivanje po 12 % i JOPPD.
- Društvo kupi ili uzme u leasing vlastito vozilo — troškovi ulaze u poslovne knjige po redovnim pravilima.
- Najam od registriranog najmodavca — rent-a-car ili leasing društvo, uz račun i PDV.
- Naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe — do 0,50 eura po prijeđenom kilometru, neoporezivo, ali samo za radnika i uz evidenciju kilometara. O tome više u objavi Dnevnice u inozemstvu 2026.
Zajedničko svima: vozilo mora stvarno služiti djelatnosti društva i to mora biti vidljivo iz dokumentacije.
Česta pitanja
Postoji li način da se najam od fizičke osobe isplati neoporezivo?
Ne postoji. Najam ili zakup imovine uvijek je dohodak od imovine. Priznaju se paušalni izdaci od 30 %, a porez iznosi 12 %.
Mora li najmodavac biti rent-a-car ili leasing društvo?
Ne mora. Društvo smije unajmiti vozilo i od fizičke osobe — uz obračun poreza po 12 % i prijavu u Obrascu JOPPD. Prepreka u opisanom slučaju su strane registarske oznake, a ne status najmodavca.
Smije li hrvatsko društvo uzeti u najam vozilo s njemačkim tablicama?
Ne na način opisan u pitanju. Članak 16. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila iznimku za vozila registrirana u drugoj državi članici izričito veže uz uvjet da se vozilo ne koristi za komercijalni prijevoz ni za iznajmljivanje.
Smije li Nijemac voziti svoj auto u Hrvatskoj?
Smije, do šest mjeseci — kontinuirano ili ne — u svakom razdoblju od 12 mjeseci, uz uvjet da vozilo ne koristi za komercijalni prijevoz ni za iznajmljivanje. Prijavljen privremeni boravak sam po sebi to pravo ne ukida dok mu je prebivalište u Njemačkoj.
Računa li se rok po kalendarskoj godini?
Ne. Zakon govori o razdoblju od najduže šest mjeseci, kontinuiranom ili ne, za svako razdoblje od 12 mjeseci. To nije isto što i kalendarska godina.
Smije li hrvatski rezident voziti tuđe vozilo sa stranim tablicama?
Ne bez ispunjenja uvjeta iz članaka 16. i 17. Ako vozilo koristi osoba s prebivalištem u RH, a nije riječ o nekom od izričito dopuštenih slučajeva, radi se o prekršaju po Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila.
Je li to carinski prekršaj?
Nije. Njemačka je država članica EU, pa nema carinskog postupka. Riječ je o prekršaju po Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila, koji provodi Carinska uprava.
Može li Carinska uprava oduzeti vozilo?
Zakon predviđa prekršajne kazne i obvezu plaćanja posebnog poreza. Postoje li i mjere oduzimanja vozila, ovisi o konkretnom postupku — to provjerite kod nadležnog carinskog ureda, jer ovdje navodimo samo ono što je izričito propisano.
Što ako majka ima prebivalište u Hrvatskoj?
Tada iznimka iz članka 16. za osobe s prebivalištem u drugoj državi članici uopće ne dolazi u obzir, a postoji i obveza prijave carinskom uredu u roku od 5 dana od prvog unosa vozila.
Koji članak Općeg poreznog zakona uređuje prividne pravne poslove?
Članak 12. Članak 11. uređuje gospodarski pristup, a članak 12.a korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona.
Zaključak
Dva su odvojena problema, i svaki sam za sebe ruši zamisao.
Prvi je porezni: neoporezivog najma nema. Najamnina od 700,00 eura znači 58,80 eura poreza mjesečno i JOPPD pri svakoj isplati, a kod povezane osobe još i obvezu da cijena bude tržišna.
Drugi je registarski: vozilo sa stranim oznakama ne smije se iznajmljivati u okviru iznimke iz članka 16. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila. Ako vozilo treba društvu, treba ga registrirati u Hrvatskoj i platiti posebni porez — pa tek onda razgovarati o najmu.
A za sve ostalo vrijedi formula iz školskog primjera: vaš auto i vi — legalno. Njegov auto i on — legalno. Sve što je između — nije.
Knjigovodstvo ĐINA d.o.o. iz Zagreba pruža usluge knjigovodstva isključivo trgovačkim društvima. Prije potpisa ugovora o najmu s članom obitelji ili prije unosa vozila sa stranim oznakama, javite se — naknadno ispravljanje ovakvih ugovora stoji višestruko.
