Kad poduzetnik bira pravni oblik, prvo pitanje koje postavi knjigovođi obično glasi: koja je razlika između d.o.o. i j.d.o.o.? Odgovor je kraći nego što se očekuje — razlika je isključivo statusna, u temeljnom kapitalu, broju članova, načinu osnivanja i obvezi izdvajanja zakonskih rezervi. Porezno su ta dva oblika potpuno identična.
U nastavku je usporedba s brojevima članaka Zakona o trgovačkim društvima i s troškovima osnivanja prema propisima koji vrijede u 2026. godini. Jedan od njih je nov — Uredba o Tarifi sudskih pristojbi primjenjuje se tek od 1. lipnja 2026., pa su iznosi koji kruže po internetu uglavnom zastarjeli.
Pravni okvir
Oba oblika uređuje Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine broj 111/93, 34/99, 121/99 – vjerodostojno tumačenje, 52/00 – Odluka Ustavnog suda RH, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11 – pročišćeni tekst, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23, 130/23 i 136/24).
Ključna je činjenica koju mnogi previde: j.d.o.o. nije zaseban pravni oblik. To je društvo s ograničenom odgovornošću osnovano na pojednostavnjeni način. Sve odredbe o d.o.o.-u primjenjuju se i na j.d.o.o., osim onoga što je posebno uređeno u članku 390.a Zakona.
Napomena za one koji pretražuju propise: članak 390.b ne postoji. Cijeli režim j.d.o.o.-a nalazi se u jednom članku — 390.a, koji je u Zakon uveden novelom iz Narodnih novina broj 111/12.
Usporedna tablica
| Obilježje | j.d.o.o. | d.o.o. | Odredba |
|---|---|---|---|
| Najniži temeljni kapital | 1,00 EUR | 2.500,00 EUR | čl. 390.a st. 3. / čl. 389. st. 2. |
| Najniži nominalni iznos poslovnog udjela | 1,00 EUR | 10,00 EUR, i mora biti višekratnik broja deset | čl. 390.a st. 3. / čl. 390. st. 1. |
| Ulozi | samo u novcu, u cijelosti prije upisa | najmanje četvrtina po udjelu i najmanje četvrtina kapitala prije upisa; ostatak u roku od godine dana | čl. 390.a st. 4. / čl. 390. st. 2. |
| Najveći broj članova | 5 | nije ograničen | čl. 390.a st. 1. |
| Broj članova uprave | 1 | nije ograničen | čl. 390.a st. 1. |
| Osnivački akt | obvezni obrazac zapisnika koji sastavlja javni bilježnik; nikakva odstupanja nisu dopuštena | društveni ugovor ili izjava o osnivanju — sadržaj se slobodno uređuje | čl. 390.a st. 1. |
| Zakonske rezerve | obvezno — četvrtina dobiti | nema zakonske obveze | čl. 390.a st. 5. |
| Sudske pristojbe pri osnivanju | 20,00 EUR (10,00 EUR elektronički) | 110,00 EUR (55,00 EUR elektronički) | Tar. br. 25. i 26., NN 50/26 |
| Porez na dobit, PDV, doprinosi | potpuno isto | — | |
Temeljni kapital: 1 euro naspram 2.500 eura
Najniži temeljni kapital d.o.o.-a propisan je člankom 389. stavkom 2. Zakona i iznosi 2.500,00 eura. Iznos je preračunat iz 20.000,00 kuna Zakonom o izmjenama Zakona o trgovačkim društvima objavljenim u Narodnim novinama broj 114/22, koji je stupio na snagu s uvođenjem eura 1. siječnja 2023.
Za j.d.o.o. članak 390.a stavak 3. propisuje 1,00 euro temeljnog kapitala i 1,00 euro najnižeg nominalnog iznosa poslovnog udjela. Iznosi su isto preračunati novelom NN 114/22, i to iz 10,00 odnosno 1,00 kune.
Kod d.o.o.-a najniži nominalni iznos poslovnog udjela je 10,00 eura, uz uvjet da mora biti višekratnik broja deset — članak 390. stavak 1. To znači da poslovni udio može glasiti na 10, 20, 500 ili 2.500 eura, ali ne na 15 ili 125 eura.
Više o samom pojmu i o tome što se s tim novcem smije raditi pisali smo u objavi Temeljni kapital društva – sve što trebate znati.
Uplata uloga: razlika koja se u praksi najčešće previdi
Ovo je razlika koja u tablicama obično nedostaje, a u praksi je bitna.
Kod j.d.o.o.-a, članak 390.a stavak 4.:
„Ulozi za preuzete poslovne udjele uplaćuju se samo u novcu. Prijava za upis društva u sudski registar podnosi se nakon što su potpuno uplaćeni ulozi za sve preuzete poslovne udjele u društvu.”
Dakle kod j.d.o.o.-a nema nenovčanih (stvarnih) uloga i nema djelomične uplate — cijeli temeljni kapital mora biti uplaćen prije nego što se prijava uopće podnese sudu.
Kod d.o.o.-a članak 390. stavak 2. dopušta da se prije upisa uplati najmanje četvrtina iznosa svakog poslovnog udjela, uz uvjet da ukupno uplaćeni iznos nije manji od četvrtine temeljnog kapitala, a ostatak se uplaćuje u roku od godine dana. Uz to su kod d.o.o.-a dopušteni i nenovčani ulozi.
U brojkama: za d.o.o. s temeljnim kapitalom od 2.500,00 eura prije upisa treba uplatiti najmanje 625,00 eura, a preostalih 1.875,00 eura u roku od godine dana.
Broj članova: pet, ne tri — i ograničenje nije ukinuto
Ovdje kruže dvije netočne tvrdnje. Prva je da j.d.o.o. može imati najviše tri člana, a druga da je ograničenje u međuvremenu ukinuto. Nijedna nije točna.
Članak 390.a stavak 1., u tekstu izmijenjenom novelom iz Narodnih novina broj 40/19:
„Društvo koje ima najviše pet članova i jednog člana uprave može se osnovati na pojednostavnjeni način (jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću). Za takvo osnivanje društva moraju se koristiti obrasci zapisnika koje sastavlja javni bilježnik, a koji su prilozi ovom Zakonu. Osim u pogledu toga ne mogu se dogovoriti nikakva odstupanja od odredbi ovoga Zakona. Popunjeni obrazac zapisnika vrijedi kao popis članova društva, popis osoba ovlaštenih da vode poslove društva te sadrži izjavu kojom član uprave prihvaća imenovanje. U svemu ostalome na takav se zapisnik na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o društvenom ugovoru, odnosno izjavi o osnivanju.”
Ograničenje od tri člana vrijedilo je od 2012. do 2019., i to u članku 387. stavku 2. Novela NN 40/19 taj je stavak brisala i odredbu premjestila u članak 390.a, uz povećanje broja članova s tri na pet. Tko danas navodi članak 387. ili broj tri, poziva se na propis koji više ne vrijedi.
Zašto je rečenica o „nikakvim odstupanjima” važna
Obrazac zapisnika prilog je Zakonu i ne smije se mijenjati. Ako osnivači žele bilo što urediti drukčije — više od pet članova, dva člana uprave, nenovčani ulog, posebne odredbe o prijenosu poslovnih udjela ili o pravu glasa — pojednostavnjeni postupak jednostavno nije dopušten. Društvo se tada mora osnovati kao obični d.o.o., javnobilježničkim aktom.
To je najvažniji praktični kriterij pri odabiru: ako partneri žele razrađen društveni ugovor, j.d.o.o. otpada bez obzira na visinu kapitala.
Zakonske rezerve — jedina stalna obveza j.d.o.o.-a
Članak 390.a stavak 5.:
„Društvo mora imati zakonske rezerve u koje mora unijeti četvrtinu iznosa dobiti društva iskazane u godišnjim financijskim izvješćima umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine.”
Osnovica dakle nije bruto dobit, nego dobit iskazana u godišnjim financijskim izvještajima umanjena za gubitak iz prethodne godine.
Zakonske rezerve j.d.o.o.-a smiju se upotrijebiti samo za tri namjene:
- povećanje temeljnog kapitala pretvaranjem rezervi u temeljni kapital,
- pokriće gubitka iskazanog za godinu za koju se podnose izvješća, ako nije pokriven iz dobiti prethodne godine,
- pokriće gubitka iskazanog za prethodnu godinu, ako nije pokriven iz dobiti u godini za koju se podnose izvješća.
Posljedica za isplatu dobiti: iz iznosa koji ide u zakonske rezerve ne može se isplatiti dobit članovima. Kod d.o.o.-a takve obveze nema — o raspodjeli dobiti odlučuju članovi.
Primjer izračuna
j.d.o.o. je u 2025. godini iskazao gubitak od 2.000,00 eura. U 2026. iskazuje dobit nakon poreza od 10.000,00 eura.
| Stavka | Iznos |
|---|---|
| Dobit iskazana u GFI-ju za 2026. | 10.000,00 EUR |
| Gubitak iz prethodne godine | – 2.000,00 EUR |
| Osnovica za zakonske rezerve | 8.000,00 EUR |
| Unos u zakonske rezerve (1/4) | 2.000,00 EUR |
| Preostalo za raspodjelu | 8.000,00 EUR |
Formula: (dobit iz GFI-ja – gubitak prethodne godine) × 25 % = iznos zakonskih rezervi.
Kad j.d.o.o. postaje d.o.o.
Članak 390.a stavak 7.:
„Poveća li društvo temeljni kapital tako da dosiže ili postaje veći od najnižeg temeljnog kapitala iz članka 389. stavka 2. ovoga Zakona, na društvo se više ne primjenjuju odredbe stavaka 3. do 6. ovoga članka s time da ono smije zadržati tvrtku iz stavka 2. ovoga članka.”
Iz toga slijedi troje:
- Ne događa se samo od sebe. Potrebna je odluka o povećanju temeljnog kapitala na najmanje 2.500,00 eura i upis povećanja u sudski registar. Sam rast zakonskih rezervi nije dovoljan dok se ne pretvore u temeljni kapital.
- Čim je povećanje upisano, posebna pravila za j.d.o.o. prestaju vrijediti po sili zakona — uključujući obvezu izdvajanja zakonskih rezervi i ograničenje broja članova.
- Oznaka „j.d.o.o.” smije se zadržati. Zakon izrijekom dopušta da društvo ostane pri postojećoj tvrtki. Promjena u „d.o.o.” nije obvezna, iako je u praksi uobičajena.
Povećanje se najčešće provodi pretvaranjem zakonskih rezervi u temeljni kapital, uz eventualnu doplatu članova do punih 2.500,00 eura.
Troškovi osnivanja u 2026.
Sudske pristojbe — novi propis od 1. lipnja 2026.
Sudske pristojbe propisuje Uredba o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine broj 50/26), koja je objavljena 15. svibnja 2026. i primjenjuje se od 1. lipnja 2026. Svi stariji iznosi koji se navode po internetskim vodičima odnose se na propis koji više ne vrijedi.
| Radnja | d.o.o. | j.d.o.o. |
|---|---|---|
| Prijava za upis (Tar. br. 25.) | 30,00 EUR | 10,00 EUR |
| Upis osnivanja (Tar. br. 26.) | 80,00 EUR | 10,00 EUR |
| Ukupno — klasični put | 110,00 EUR | 20,00 EUR |
| Ukupno — elektronički (e-Notar, START) | 55,00 EUR | 10,00 EUR |
| Upis promjene podataka (Tar. br. 26.) | 40,00 EUR | 10,00 EUR |
Umanjenje na polovicu propisano je izrijekom: za prijave i odluke koje se podnose odnosno dostavljaju elektroničkim putem preko sustava e-Notar i START pristojba se plaća u visini polovice propisanog iznosa.
Javnobilježnička nagrada
Mjerodavan je Pravilnik o privremenoj javnobilježničkoj tarifi (NN 38/94, 82/94, 52/95, 97/01 – pročišćeni tekst, 115/12, 120/15, 64/19, 17/23, 139/24).
Za j.d.o.o. postoji jedinstvena nagrada — članak 25.a:
„Za sastav i ovjeru zapisnika o osnivanju jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću i za sastav i ovjeru prijave s prilozima za upis u sudski registar javnom bilježniku pripada jedinstvena nagrada od 40 bodova.”
Vrijednost boda propisana je člankom 40. istog Pravilnika i iznosi 2,00 eura — povećana je s 1,33 eura Pravilnikom objavljenim u Narodnim novinama broj 139/24. Nagrada za osnivanje j.d.o.o.-a stoga iznosi 40 × 2,00 = 80,00 eura, na što dolaze PDV i naknada stvarnih troškova (ovjere, pristojbe, otpravci).
Za d.o.o. nema fiksnog iznosa. Nagrada se određuje prema vrijednosti predmeta službe, a to je ukupna vrijednost ulaganja svih članova, po tablici bodova iz Pravilnika. Zato treba tražiti izračun od konkretnog javnog bilježnika, a ne se oslanjati na paušalne brojke s interneta.
Porezno gledano razlike nema. Nikakve.
Ovo je najvažniji dio za svakoga tko bira oblik zbog poreza.
- Porez na dobit. Prema članku 2. Zakona o porezu na dobit porezni obveznik je trgovačko društvo. j.d.o.o. se ondje ne spominje kao poseban oblik jer je i on d.o.o. Isti obveznik, iste stope, isti prihodovni prag za nižu stopu.
- PDV. Zakon o porezu na dodanu vrijednost ne razlikuje oblike društva. Prag za male porezne obveznike jednak je za oba.
- Doprinosi člana uprave. Obveza se veže uz osnovu osiguranja direktora, ne uz pravni oblik društva.
- Odgovornost. Kod oba oblika članovi ne odgovaraju za obveze društva — uz iste iznimke, među kojima je i proboj pravne osobnosti iz članka 10. Zakona o trgovačkim društvima.
Drugim riječima: j.d.o.o. je jeftiniji za osnovati, ali ništa nije jeftiniji za voditi.
Obveze koje su jednake za oba oblika
Godišnji financijski izvještaji. Prema Zakonu o računovodstvu (Narodne novine broj 85/24) obveznik je trgovačko društvo — članak 4. stavak 2. Razvrstavanje po veličini iz članka 5. ovisi o pragovima (mikro poduzetnik: ukupna aktiva do 450.000,00 eura, prihod do 900.000,00 eura, prosječno do 10 radnika), a ne o pravnom obliku. Javna objava GFI-ja obavlja se prema članku 47., u roku od šest mjeseci po isteku poslovne godine — za kalendarsku godinu do 30. lipnja. GFI za statističke i druge potrebe predaje se Fini do 30. travnja.
Tvrtka društva. Prema članku 11. Zakona o trgovačkim društvima tvrtka se mora jasno razlikovati od tvrtke drugoga trgovca upisane u sudski registar kod istoga registarskog suda, a članak 30. propisuje da se u isti sudski registar ne može upisati tvrtka koja je jednaka ranije upisanoj ili se od nje jasno ne razlikuje. Dostupnost naziva provjerite u javnom pretraživaču sudskog registra prije podnošenja prijave i pripremite dvije do tri alternative.
Ostalo je jednako: obveza vođenja poslovnih knjiga, prijava u registar poreznih obveznika, fiskalizacija, obveza imenovanja uprave.
Što je potrebno nakon upisa u sudski registar
Registracija je početak, ne kraj. Cijeli postupak opisali smo u objavi Osnivanje trgovačkog društva u Hrvatskoj, a nakon rješenja suda slijedi:
- zatražiti matični broj od Državnog zavoda za statistiku (obrazac RPS),
- preko sustava ePorezna prijaviti društvo u registar poreznih obveznika (obrazac RPO) i pritom odlučiti o ulasku u sustav PDV-a i o PDV identifikacijskom broju,
- prijaviti poslovni prostor za fiskalizaciju,
- otvoriti poslovni račun u banci uz rješenje o upisu,
- ugovoriti knjigovodstvo.
Prve tri stavke može odraditi knjigovođa; račun u banci osnivač otvara osobno.
Što odabrati
j.d.o.o. ima smisla kad je do pet članova, jedan direktor, jednostavan odnos među osnivačima, ograničen početni budžet i želja da se ideja isproba uz minimalne troškove osnivanja.
d.o.o. ima smisla kad se planira više od pet članova ili više članova uprave, kad je potreban razrađen društveni ugovor, kad se unosi nenovčani ulog, kad se planira ozbiljnija investicija ili se posluje s partnerima koji na visinu temeljnog kapitala gledaju kao na signal ozbiljnosti.
Razlika u sudskim pristojbama iznosi 90,00 eura klasičnim putem odnosno 45,00 eura elektroničkim. To je jednokratni iznos i rijetko bi trebao biti presudan argument. Presudno je pitanje treba li vam sloboda uređenja društvenog ugovora — jer nju j.d.o.o. nema.
Česta pitanja
Je li j.d.o.o. zaseban pravni oblik?
Nije. j.d.o.o. je društvo s ograničenom odgovornošću osnovano na pojednostavnjeni način prema članku 390.a Zakona o trgovačkim društvima. Sve ostale odredbe o d.o.o.-u primjenjuju se i na njega.
Koliko članova može imati j.d.o.o.?
Najviše pet članova i jednog člana uprave — članak 390.a stavak 1. Podatak o tri člana odnosi se na propis koji je vrijedio do izmjena iz 2019. godine.
Mora li se j.d.o.o. preoblikovati u d.o.o.?
Ne. Obveze preoblikovanja nema. Ako društvo poveća temeljni kapital na 2.500,00 eura ili više, posebna pravila za j.d.o.o. prestaju se primjenjivati, a društvo smije zadržati postojeću tvrtku s oznakom „j.d.o.o.” — članak 390.a stavak 7.
Plaća li j.d.o.o. manji porez od d.o.o.-a?
Ne. Porezni tretman je identičan — isti porez na dobit, isti PDV, iste obveze doprinosa. Razlika postoji samo u troškovima osnivanja i u statusnim pravilima.
Mogu li osnovati društvo dok sam zaposlen kod drugog poslodavca?
Možete. Možete biti i član društva i direktor vlastite tvrtke uz radni odnos kod drugoga. Ako ste kod drugog poslodavca osigurani po osnovi radnog odnosa, društvo po osnovi člana uprave ne plaća doprinose. Konkretna obveza ovisi o opsegu radnog vremena i visini osnovice, pa to provjerite sa svojim knjigovođom prije nego što se imenujete direktorom.
Mogu li registrirati društvo na adresi stana u kojem sam podstanar?
Možete, ali morate imati pravni temelj za korištenje adrese — ugovor o zakupu ili ovjerenu suglasnost vlasnika nekretnine da se na toj adresi može upisati sjedište.
Moram li odmah zaposliti radnika?
Ne. Društvo može poslovati bez zaposlenih. Uvjet je da ima imenovanu upravu, a član uprave ne mora biti u radnom odnosu u društvu.
Zaključak
Razlika između d.o.o. i j.d.o.o. svodi se na četiri stvari: temeljni kapital (1,00 naspram 2.500,00 eura), broj članova (pet i jedan direktor naspram neograničeno), slobodu uređenja osnivačkog akta (obvezni obrazac naspram slobodnog društvenog ugovora) i obvezu izdvajanja zakonskih rezervi (četvrtina dobiti naspram nikakve obveze). Sve ostalo — porezi, doprinosi, računovodstvo, odgovornost — jednako je.
Zbog toga izbor ne bi trebao ovisiti o iznosu pristojbi, nego o tome kako je zamišljen odnos među osnivačima. Kome treba razrađen društveni ugovor, taj mora u d.o.o. bez obzira na kapital.
Knjigovodstvo ĐINA d.o.o. iz Zagreba pruža usluge knjigovodstva isključivo trgovačkim društvima. Ako birate između d.o.o. i j.d.o.o., javite se prije odlaska javnom bilježniku — nakon upisa neke se stvari mijenjaju znatno teže.
Izvori
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 111/12 (uvodi čl. 390.a)
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 40/19
- Zakon o izmjenama Zakona o trgovačkim društvima, NN 114/22 (preračun u eure)
- Uredba o Tarifi sudskih pristojbi, NN 50/26
- Pravilnik o izmjenama Pravilnika o privremenoj javnobilježničkoj tarifi, NN 139/24
