Situacija je češća nego što se misli: direktor nerezident upisan je u sudski registar kao član uprave hrvatskog društva, a prebivalište ima u Njemačkoj. Porezna uprava to vidi uvidom u vlastite evidencije, pa se pitanje obračuna otvara samo od sebe — gdje se plaća porez, tko je nadležan, koja je osnovica za doprinose i što ide na isplatnu listu.
U nastavku je redoslijed kojim se to rješava u praksi, s brojevima članaka, obrascima za preuzimanje i s jednim korakom koji se najčešće preskoči — a može značiti da se doprinosi u Hrvatskoj uopće ne plaćaju.
Porezni status: nerezident
Ako direktor u Hrvatskoj nema prijavljeno ni prebivalište ni uobičajeno boravište, u poreznom je smislu nerezident Republike Hrvatske. To vrijedi bez obzira na to što je upisan u sudski registar i što obavlja funkciju u hrvatskom društvu.
Iz tog statusa slijedi sve ostalo — i pravila o osobnom odbitku, o kojima smo pisali u objavi Osobni odbitak nerezidenta.
Gdje se plaća porez i tko je nadležan
Izvor dohotka je u Hrvatskoj
Nerezident u Hrvatskoj plaća porez na dohodak koji je ostvaren u Hrvatskoj. Primitak koji član uprave prima od hrvatskog društva za obavljanje te funkcije ima izvor u Hrvatskoj — pa se ondje i oporezuje. Pri isplati hrvatsko društvo obračunava, obustavlja i uplaćuje predujam poreza na dohodak.
Nadležna je ispostava prema sjedištu društva
Kod rezidenta se porez usmjerava prema adresi prebivališta. Kod nerezidenta te adrese u Hrvatskoj nema, pa se mjesna nadležnost određuje prema sjedištu isplatitelja — dakle prema adresi hrvatskog društva.
Praktično: ako je društvo u Zagrebu, nadležna je ispostava Porezne uprave u Zagrebu, a porez na dohodak uplaćuje se s oznakom Grada Zagreba, iako direktor u Zagrebu nikad nije živio.
Što kaže ugovor s Njemačkom
Isti zaključak potvrđuje i Ugovor između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 9/06), potpisan 6. veljače 2006. i na snazi od 20. prosinca 2006.
Članak 16. — Naknade članova nadzornih i upravnih odbora:
„Naknade članova nadzornih i upravnih odbora te druga slična plaćanja koja ostvari rezident države ugovornice u svojstvu člana nadzornog ili upravnog odbora društva koje je rezident druge države ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj državi.”
Prevedeno na ovaj slučaj: njemački rezident koji je član uprave društva rezidentnog u Hrvatskoj — njegova se naknada može oporezivati u Hrvatskoj. Njemačka zatim otklanja dvostruko oporezivanje po pravilima iz Ugovora.
Napomena o razgraničenju: članak 16. odnosi se na naknadu za članstvo u upravi. Ako ista osoba u društvu obavlja i redovan posao po ugovoru o radu, na taj se dio primjenjuje članak 15. — Nesamostalni rad, koji ima drukčija pravila (među ostalim i pravilo o 183 dana). Ta se dva izvora ne miješaju.
Korak koji se najčešće preskoči: gdje se plaćaju doprinosi
Ovo je najvažniji dio, jer se porez i doprinosi ne moraju plaćati u istoj državi.
Porez slijedi izvor dohotka — i po Ugovoru je to Hrvatska. Ali socijalno osiguranje unutar Europske unije ne slijedi porez, nego pravila o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Ona počivaju na načelu jedne primjenjive zakonodavne države: osoba je u svakom trenutku osigurana u samo jednoj državi članici, nikad u dvije.
Za direktora s prebivalištem u Njemačkoj to znači da treba utvrditi:
- obavlja li i u Njemačkoj djelatnost — zaposlenje, samostalnu djelatnost ili funkciju u nekom društvu,
- u kojoj je državi veći dio djelatnosti,
- postoji li za njega izdana potvrda A1.
Ako je za direktora izdana potvrda A1 kojom se potvrđuje da podliježe njemačkom zakonodavstvu o socijalnoj sigurnosti, doprinosi se u Hrvatskoj ne obračunavaju. Obračunava se samo porez na dohodak. Potvrda A1 se čuva uz dokumentaciju o obračunu.
O samoj potvrdi i o tome tko je izdaje pisali smo u objavama Potvrda A1 za nerezidente — obveze i odgovornost te Potvrda A1 i evidencija radnih sati.
Zato prvi korak nije obračun, nego pitanje direktoru: jeste li u Njemačkoj osigurani po nekoj osnovi i imate li A1? Odgovor na to pitanje mijenja cijeli obračun.
Ako doprinosi ipak idu u Hrvatskoj
Ako direktor nije osiguran po drugoj osnovi — ni u Hrvatskoj ni u drugoj državi članici — obveza osiguranja nastaje u Hrvatskoj po osnovi člana uprave. Prijava u sustav obveznih osiguranja provodi se preko nadležne ispostave Porezne uprave prema sjedištu društva.
Osnovice za 2026.
Iznose propisuje Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2026. godinu (Narodne novine broj 150/25), a primjenjuju se od obračuna za siječanj 2026.
| Osnovica | Iznos | Odredba |
|---|---|---|
| Član uprave, izvršni direktor, likvidator i izvršni upravitelj zadruge (koeficijent 1,0, šifra 1000) | 1.993,00 EUR | čl. 7., r. br. 6. |
| Najniža mjesečna osnovica | 757,34 EUR | čl. 3. |
| Najviša mjesečna osnovica | 11.958,00 EUR | čl. 4. |
| Osiguranik u radnom odnosu u punom radnom vremenu — osnovica ne može biti niža od | 1.295,45 EUR | čl. 19. |
| Izaslani radnik — osnovica ne može biti niža od | 1.554,54 EUR | čl. 19. |
Dva iznosa koja se stalno miješaju
Ovo je razlika koju vrijedi zapamtiti, jer se u praksi redovito zamijeni:
- 1.993,00 EUR je osnovica za člana uprave koji nije u radnom odnosu u društvu, nego je osiguran po osnovi članstva u upravi.
- 1.295,45 EUR je najniža osnovica za radnika u punom radnom vremenu — dakle i za direktora koji jest zaposlen u društvu po ugovoru o radu.
Prije obračuna zato treba utvrditi po kojoj je osnovi osoba osigurana, a ne samo to da je direktor.
Isplatna lista i JOPPD
Tehnički se obračun razlikuje od uobičajenog u nekoliko detalja:
| Podatak | Što se upisuje |
|---|---|
| Adresa primatelja | stvarna adresa u Njemačkoj — ne adresa društva |
| OIB | važeći hrvatski OIB, dodijeljen pri upisu u sudski registar ili naknadno |
| Osobni odbitak | samo osnovni, i samo uz Obrazac PK |
| Mjesto uplate poreza | prema sjedištu društva |
| Doprinosi | ovisno o A1 — vidi gore |
Bez OIB-a nema ni porezne kartice ni prijave na osiguranje, pa je to prvi administrativni korak — o postupku smo pisali u objavi OIB za strance.
Evidencije koje su podloga za obračun
Knjigovodstvo obračun plaće ne radi „iz glave” — radi ga na temelju evidencija. Kod direktora nerezidenta tu se javlja pitanje koje treba razriješiti prije nego što se obrasci uopće počnu popunjavati.
Kada su evidencije obvezne, a kada nisu
Evidencija o radnicima i evidencija o radnom vremenu vode se za radnike, dakle za osobe u radnom odnosu.
- Direktor koji je zaposlen u društvu po ugovoru o radu jest radnik — evidencije se vode i za njega, jednako kao za svakog drugog radnika.
- Član uprave koji nije u radnom odnosu, nego samo obavlja funkciju, nije radnik u smislu Zakona o radu — za njega se te evidencije ne vode.
To je ista razdioba koja odlučuje i o osnovici za doprinose (1.993,00 ili 1.295,45 EUR), pa se utvrđuje jednom i vrijedi za oboje.
Važeći propis je NN 55/24, ne više NN 73/17
Sadržaj obiju evidencija propisuje Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (Narodne novine broj 55/24), koji se primjenjuje od 1. listopada 2024. i koji je stavio izvan snage raniji Pravilnik iz Narodnih novina broj 73/17.
Obrasci koji još kruže s oznakom „NN 73/17” odnose se na propis koji više ne vrijedi.
⬇️ Obrasci za preuzimanje
Oba obrasca su u Excelu — popunjavaju se na računalu, zbrajaju se sama i šalju knjigovodstvu bez prepisivanja rukom:
- Evidencija radnog vremena 2026. — sa satima i minutama (Excel)
Popunjava se svakodnevno, a knjigovodstvu se dostavlja po završetku mjeseca, prije obračuna plaće. - Evidencija podataka o radnicima — matična knjiga (Excel)
Vodi se trajno i ažurira pri svakoj promjeni podataka.
Evidencija o radnicima — matična knjiga (čl. 3. st. 1.)
Za svakog radnika vode se ovi podaci:
- ime i prezime
- osobni identifikacijski broj
- spol
- dan, mjesec i godina rođenja
- državljanstvo
- prebivalište odnosno boravište
- dozvola ili potvrda za rad — za državljane trećih zemalja
- stručna sprema i potrebne dozvole
- datum početka rada
- naziv radnog mjesta i vrsta poslova
- vrsta sklopljenog ugovora o radu
- podaci o prestanku radnog odnosa
- datum podnošenja prijave, promjene ili odjave na obvezna osiguranja
Kod nerezidenta pozornost traže točke 5., 6. i 7. — državljanstvo, inozemna adresa i, ako je riječ o državljaninu treće zemlje, dozvola za rad.
Evidencija o radnom vremenu (čl. 13. st. 1.)
Evidencija sadrži:
- ime i prezime radnika
- datum u mjesecu
- početak rada
- završetak rada
- vrijeme zastoja ili prekida rada
- ukupno dnevno radno vrijeme
- sate terenskog rada
- sate pripravnosti
- vrijeme nenazočnosti — odmor, blagdani, bolovanje, dopusti i ostalo
Za direktora koji radi iz inozemstva to nije formalnost. Evidencija je jedini dokument iz kojeg se vidi gdje je i koliko radio, a upravo o tome ovisi i procjena po kojoj državi pripada socijalno osiguranje. Ista evidencija koristi se i uz potvrdu A1.
Praktični dogovor s knjigovodstvom
Da bi obračun bio gotov na vrijeme, dogovor je jednostavan:
- evidencija radnog vremena za protekli mjesec dostavlja se knjigovodstvu u prvim danima idućeg mjeseca, prije obračuna plaće,
- šalje se u obliku koji se može arhivirati — ispunjena Excel tablica ili potpisan ispis,
- matična knjiga ažurira se odmah pri svakoj promjeni — nova adresa, produljena dozvola, izmjena ugovora,
- uz obračun se čuvaju i A1 i Obrazac PK.
Redoslijed koraka
- Utvrditi i dokumentirati porezni status — nerezident.
- Ishoditi OIB, ako ga nema.
- Provjeriti postoji li potvrda A1 odnosno je li direktor osiguran u Njemačkoj. Ovaj korak ide prije obračuna, ne poslije.
- Prijaviti direktora na osiguranje u RH samo ako doprinosi pripadaju Hrvatskoj.
- Ishoditi Obrazac PK prije prvog obračuna — bez njega nema osobnog odbitka.
- Utvrditi osnovu osiguranja i s njom osnovicu — 1.993,00 ili 1.295,45 EUR.
- Ako je direktor u radnom odnosu — uspostaviti evidenciju o radnicima i evidenciju o radnom vremenu po Pravilniku NN 55/24.
- Obračunati plaću, uplatiti porez prema sjedištu društva i predati JOPPD.
- Uz obračun čuvati A1, PK, evidencije i dokaz o adresi u Njemačkoj.
Česta pitanja
Koja je ispostava Porezne uprave nadležna za direktora nerezidenta?
Ona prema sjedištu hrvatskog društva, jer nerezident u Hrvatskoj nema adresu prebivališta prema kojoj bi se nadležnost odredila. Ako je društvo u Zagrebu, porez se uplaćuje s oznakom Grada Zagreba.
Plaća li se porez u Hrvatskoj ili u Njemačkoj?
U Hrvatskoj. Članak 16. Ugovora s Njemačkom propisuje da se naknade članova upravnih i nadzornih odbora mogu oporezivati u državi u kojoj je društvo rezident. Njemačka zatim otklanja dvostruko oporezivanje po pravilima Ugovora.
Koja je adresa na isplatnoj listi?
Stvarna adresa direktora u Njemačkoj. To što je adresa inozemna ne mijenja činjenicu da se porez uplaćuje prema sjedištu društva.
Plaćaju li se doprinosi u Hrvatskoj?
Ne nužno. Unutar EU vrijedi načelo jedne primjenjive zakonodavne države. Ako direktor podliježe njemačkom zakonodavstvu o socijalnoj sigurnosti i za to postoji potvrda A1, u Hrvatskoj se obračunava samo porez, bez doprinosa.
Kolika je osnovica za doprinose u 2026.?
Za člana uprave koji nije u radnom odnosu — 1.993,00 eura. Za direktora zaposlenog u punom radnom vremenu osnovica ne može biti niža od 1.295,45 eura. Iznose propisuje Naredba objavljena u Narodnim novinama broj 150/25, uz primjenu od obračuna za siječanj 2026.
Vodi li se evidencija radnog vremena i za člana uprave?
Samo ako je u radnom odnosu. Član uprave koji nije zaposlen u društvu, nego samo obavlja funkciju, nije radnik u smislu Zakona o radu, pa se za njega evidencije po Pravilniku NN 55/24 ne vode.
Koji pravilnik propisuje sadržaj evidencija?
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca, Narodne novine broj 55/24, u primjeni od 1. listopada 2024. Raniji Pravilnik iz NN 73/17 više ne vrijedi.
Ima li direktor nerezident pravo na osobni odbitak?
Na mjesečnoj plaći samo na osnovni osobni odbitak od 600,00 eura, i to samo za mjesece u kojima ostvaruje dohodak u tuzemstvu te samo uz dostavljen Obrazac PK.
Što ako direktor obavlja i redovan posao po ugovoru o radu?
Tada se na naknadu za članstvo u upravi primjenjuje članak 16. Ugovora, a na plaću iz radnog odnosa članak 15. Ta dva izvora treba razgraničiti prije obračuna.
Zaključak
Za direktora nerezidenta s prebivalištem u Njemačkoj tri su stvari fiksne: porez pripada Hrvatskoj, nadležna je ispostava prema sjedištu društva, a na isplatnoj listi stoji njegova njemačka adresa.
Jedina stvar koja nije fiksna su doprinosi — i upravo se ona najlakše promakne. Prije prvog obračuna treba provjeriti podliježe li direktor njemačkom sustavu socijalne sigurnosti i postoji li potvrda A1. Ako postoji, doprinosi u Hrvatskoj ne idu, a obračun izgleda bitno drukčije.
A ako je direktor zaposlen po ugovoru o radu, uz sve to idu i evidencije po Pravilniku NN 55/24 — one su podloga bez koje obračuna nema.
Knjigovodstvo ĐINA d.o.o. iz Zagreba pruža usluge knjigovodstva isključivo trgovačkim društvima. Ako je član uprave vašeg društva nerezident, javite se prije prvog obračuna plaće — osnova osiguranja i potvrda A1 rješavaju se unaprijed.
