Podizanje novca s računa tvrtke nije isto što i podizanje s osobnog računa
Podizanje novca s računa tvrtke za privatne potrebe najčešća je i najskuplja pogreška koju vidim kod direktora trgovačkih društava. Društvo s ograničenom odgovornošću pravna je osoba s vlastitom imovinom, odvojenom od imovine članova i direktora. Direktor tom imovinom upravlja, ali njome ne raspolaže privatno. Svaki odljev novca prema fizičkoj osobi mora imati pravnu osnovu i dokument iza sebe — inače ga porezni nadzor prekvalificira i oporezuje po najvišoj stopi u sustavu poreza na dohodak.
Pitanje kako izvući novac iz firme jedno je od najčešćih koje dobivam od poduzetnika. Odgovor postoji i posve je zakonit, ali podrazumijeva red u dokumentaciji. U nastavku je pregled svih zakonitih načina da direktor ili član društva dođe do novca iz društva, koliko svaki od njih stvarno košta, i što se događa kada osnove nema.
Pravni okvir — koji propis što uređuje
Da se ne mora tražiti po drugim izvorima, evo popisa propisa i članaka koji uređuju ovu temu. Svaka tvrdnja u nastavku teksta vezuje se na jedan od njih.
| Propis | Članak | Što uređuje |
|---|---|---|
| Zakon o porezu na dohodak NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 151/22, 114/23, 152/24 |
čl. 66. | Izuzimanja imovine i korištenje usluga — definicija i skrivene isplate dobiti |
| Zakon o porezu na dohodak | čl. 69. | Dividende i udjeli u dobiti |
| Zakon o porezu na dohodak | čl. 70. | Utvrđivanje i plaćanje poreza na dohodak od kapitala — stope 12 %, 24 % i 36 % |
| Pravilnik o porezu na dohodak | čl. 73. st. 1. | Predujam poreza na dohodak od kapitala po stopi od 36 % |
| Pravilnik o porezu na dohodak | čl. 92. | Obveza isplate primitaka na račun za plaćanje i iznimke kada je dopuštena isplata u gotovini |
| Zakon o porezu na dobit pročišćeni tekst do NN 151/25 |
čl. 7. st. 1. t. 12. | Povećanje osnovice poreza na dobit za rashode utvrđene u nadzoru vezane uz skrivene isplate dobiti i izuzimanja |
| Zakon o porezu na dobit | čl. 14. st. 3. | Kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba |
| Zakon o porezu na dodanu vrijednost | čl. 7. st. 3. i čl. 8. st. 3. | Korištenje dobara i usluga društva u privatne svrhe smatra se isporukom uz naknadu |
| Zakon o fiskalizaciji NN 89/25 |
čl. 30. | Gotovinsko plaćanje između obveznika fiskalizacije i prema građanima |
| Zakon o fiskalizaciji | čl. 31. | Blagajnički maksimum |
| Zakon o trgovačkim društvima | čl. 406. | Vraćanje uplate poslovnog udjela — zabrana isplata koje diraju u temeljni kapital |
| Odluka o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba za 2026. | NN 150/25 | Stopa 2,65 % za 2026. godinu |
Pet zakonitih načina da direktor uzme novac iz društva
1. Plaća
Najizravniji put. Direktor koji je u radnom odnosu prima plaću na koju se obračunavaju doprinosi i porez na dohodak od nesamostalnog rada. Ako direktor nije zaposlen u društvu, i dalje postoji obveza doprinosa po osnovi članstva u upravi — o tome sam pisala u objavi o obvezama direktora društva kod plaćanja doprinosa za MIO i zdravstveno osiguranje.
2. Isplata dobiti
Dobit se može isplatiti članovima društva nakon što je utvrđena u godišnjim financijskim izvještajima i nakon donesene odluke o raspodjeli. Dividende i udjeli u dobiti uređeni su člankom 69. Zakona o porezu na dohodak, a porez na dohodak od kapitala iznosi 12 % i plaća se po odbitku, istodobno s isplatom, prema članku 70. istoga Zakona.
Pritom vrijedi ograničenje iz članka 406. Zakona o trgovačkim društvima: članovima se ne smije isplatiti imovina potrebna za očuvanje temeljnog kapitala. Isplaćuje se dobit, ne ulog.
3. Predujam dobiti
Ako društvo tijekom godine posluje pozitivno, članovima se može isplatiti predujam dobiti. Oporezuje se jednako kao i isplata dobiti, po stopi od 12 %. Bitno je da postoji vjerodostojan međuizvještaj koji pokazuje ostvarenu dobit i odluka članova društva.
Ako se na kraju godine pokaže da je isplaćeni predujam veći od dobiti stvarno ostvarene u tom poreznom razdoblju, razlika se ne tretira kao predujam nego kao izuzimanje — sa svim posljedicama opisanima niže.
4. Naknada stvarnih troškova
Putni nalozi, dnevnice, terenski dodatak i naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe isplaćuju se neoporezivo do propisanih iznosa, ali samo uz urednu dokumentaciju. Ovo je najčešće mjesto na kojem nadzor nađe propust — više o tome u objavama Putni nalog i porezni nadzor i Dnevnice u inozemstvu i terenski dodatak.
5. Zajam ili pozajmica članu društva
Pozajmica članu društva dopuštena je, ali samo pod tržišnim uvjetima. Kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba za 2026. godinu iznosi 2,65 %, prema Odluci Ministarstva financija donesenoj na temelju članka 14. stavka 3. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine broj 150/25, na snazi od 31. prosinca 2025.).
Ako se kamata ne obračuna ili se obračuna po nižoj stopi, razlika se smatra primitkom i oporezuje se. Zajam koji nema pisani ugovor, plan otplate i stvarne otplate porezni nadzor redovito prekvalificira u izuzimanje.
Usporedba: koliko koji način košta
| Način | Porezno opterećenje | Pravni temelj |
|---|---|---|
| Plaća | Doprinosi + porez na dohodak od nesamostalnog rada | Zakon o porezu na dohodak, dohodak od nesamostalnog rada |
| Isplata dobiti | 12 % porez na dohodak od kapitala | Zakon o porezu na dohodak, čl. 69. i čl. 70. |
| Predujam dobiti | 12 % porez na dohodak od kapitala | Zakon o porezu na dohodak, čl. 70. |
| Naknada troškova | Neoporezivo do propisanih iznosa | Pravilnik o porezu na dohodak |
| Zajam članu | Kamata najmanje 2,65 % (2026.) | Zakon o porezu na dobit, čl. 14. st. 3.; NN 150/25 |
| Bez osnove — izuzimanje | 36 % porez na dohodak od kapitala | Zakon o porezu na dohodak, čl. 66. i čl. 70. |
Izuzimanje imovine i skrivene isplate dobiti — što to znači
Članak 66. Zakona o porezu na dohodak definira dohodak od kapitala koji se ostvaruje po osnovi izuzimanja imovine i korištenja usluga od strane vlasnika, članova društva ili osoba koje su s njima povezane. U praksi se koristi i naziv skrivene isplate dobiti, jer je gospodarski učinak isti kao da je dobit isplaćena — samo bez odluke, bez evidencije i bez poreza.
Članak obuhvaća dvije situacije:
- Izuzimanje imovine — svako uzimanje novca, proizvoda, dobara ili druge imovine društva za privatne potrebe vlasnika.
- Korištenje usluga — korištenje resursa društva, vozila, objekata ili radne snage bez plaćanja primjerene tržišne naknade.
Vrijednost takvog izuzimanja ili korištenja tretira se kao primitak koji podliježe oporezivanju porezom na dohodak od kapitala. Drugim riječima, ne mora uopće biti riječ o podignutoj gotovini — dovoljno je da se službeno vozilo, poslovni prostor ili radnik društva koriste privatno, a da za to nije plaćena tržišna naknada.
Porez na dohodak od kapitala po toj osnovi obračunava se, obustavlja i uplaćuje po stopi od 36 %, kao porez po odbitku, istodobno s isplatom primitka. Stopa je propisana člankom 70. Zakona o porezu na dohodak, a obveza plaćanja predujma člankom 73. stavkom 1. Pravilnika o porezu na dohodak.
Zašto baš 36 %? Do kraja 2023. godine stopa je iznosila 30 %. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 114/23) povećana je na 36 % s primjenom od 1. siječnja 2024. — istodobno kada je opća stopa poreza na dohodak od kapitala podignuta s 10 % na 12 %. Izuzimanja su danas najviše oporezivi oblik dohotka od kapitala u hrvatskom poreznom sustavu.
Kako se neto iznos preračunava u bruto — formula i izračun
Kada porez snosi društvo, a ne primatelj, iznos koji je fizička osoba stvarno uzela smatra se neto primitkom. Porez se ne računa na taj iznos, nego se najprije mora izračunati bruto osnovica. Formula je:
Bruto = Neto ÷ (1 − stopa poreza)
Primjer za izuzimanje od 10.000,00 eura, uz stopu od 36 %:
| Korak | Izračun | Iznos |
|---|---|---|
| 1. Neto primitak (koliko je uzeto) | — | 10.000,00 € |
| 2. Bruto osnovica | 10.000,00 ÷ (1 − 0,36) = 10.000,00 ÷ 0,64 | 15.625,00 € |
| 3. Porez na dohodak od kapitala | 15.625,00 × 0,36 | 5.625,00 € |
| 4. Provjera (bruto − porez = neto) | 15.625,00 − 5.625,00 | 10.000,00 € ✓ |
Isti se rezultat dobiva i preko preračunate stope, koja se računa ovako:
Preračunata stopa = stopa ÷ (1 − stopa)
Za stopu od 36 % to je 0,36 ÷ 0,64 = 0,5625, odnosno 56,25 %. Porez se tada računa izravno na neto iznos:
10.000,00 × 0,5625 = 5.625,00 €
Radi usporedbe, isti izračun za urednu isplatu dobiti po stopi od 12 %:
| Stopa | Preračunata stopa | Bruto osnovica na 10.000,00 € neto | Porez |
|---|---|---|---|
| 12 % (isplata dobiti) | 0,12 ÷ 0,88 = 13,6364 % | 11.363,64 € | 1.363,64 € |
| 36 % (izuzimanje) | 0,36 ÷ 0,64 = 56,25 % | 15.625,00 € | 5.625,00 € |
| Razlika u porezu na istih 10.000,00 € neto | 4.261,36 € | ||
Razlika je 4.261,36 eura na svakih 10.000,00 eura — i to prije poreza na dobit i prije zateznih kamata. Kod iznosa koji se ponavljaju kroz nekoliko godina, iznosi vrlo brzo postaju ozbiljni.
Porez na dohodak nije jedina posljedica
Kada nadzor utvrdi izuzimanje, obveze se zbrajaju:
- Porez na dohodak od kapitala 36 %, po odbitku — čl. 66. i čl. 70. Zakona o porezu na dohodak.
- Povećanje osnovice poreza na dobit. Prema članku 7. stavku 1. točki 12. Zakona o porezu na dobit, porezna osnovica povećava se za rashode utvrđene u postupku nadzora, zajedno s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost, porezom na dohodak i obveznim doprinosima nastalima u svezi skrivenih isplata dobiti i izuzimanja dioničara, članova društva i fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost.
- PDV, ako je riječ o korištenju dobara ili usluga društva u privatne svrhe. Članak 7. stavak 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost propisuje da se isporukom dobara uz naknadu smatra korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe, ako je za ta dobra u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez. Članak 8. stavak 3. isto propisuje za usluge.
- Zatezne kamate od dana kada je obveza trebala biti podmirena.
- Prekršajna odgovornost društva i odgovorne osobe.
Poslovna kartica i privatni troškovi
Plaćanje privatnih troškova poslovnom karticom ima isti porezni tretman kao i podizanje gotovine. Kartica je samo sredstvo plaćanja, ne pravna osnova. Ako se trošak ne može povezati s poslovnom svrhom i nema vjerodostojnu ispravu, riječ je o izuzimanju iz članka 66. Zakona o porezu na dohodak.
U praksi postoje dva urednija rješenja: da član odmah vrati iznos društvu, ili da se trošak evidentira kao primitak i uredno oporezuje. Ono što ne funkcionira jest ostaviti stavku otvorenom na kontu potraživanja od člana godinama — takvo potraživanje nadzor tretira kao izuzimanje.
Podizanje novca s računa tvrtke u gotovini i blagajnički maksimum
Gotovinsko poslovanje uređeno je Zakonom o fiskalizaciji (Narodne novine broj 89/25). Za temu ovog teksta bitna su dva članka.
Članak 30. propisuje da obveznik fiskalizacije računa može drugom obvezniku fiskalizacije plaćati gotovim novcem za nabavu proizvoda i usluga do iznosa od 700,00 eura po jednom računu. Prema stavku 4. istoga članka, građanima se smije plaćati gotovim novcem, osim za namjene koje se prema propisima o porezu na dohodak plaćaju putem računa građanina. Stavak 6. nalaže da se gotovina primljena tijekom dana iznad blagajničkog maksimuma mora uplatiti na račun u banci isti dan, a najkasnije idući radni dan. Stavak 7. zabranjuje gotovinsko poslovanje obvezniku koji ima blokadu računa.
Članak 31. propisuje da obveznik fiskalizacije može na kraju radnog dana zadržati gotov novac do visine blagajničkog maksimuma.
Zašto se dobit ne isplaćuje u gotovini
Odgovor je u članku 92. Pravilnika o porezu na dohodak. On propisuje opće pravilo: državna tijela, neprofitne organizacije, trgovačka društva i obrtnici isplate primitaka fizičkim osobama obavljaju na njihov račun za plaćanje otvoren kod banke. Primici od nesamostalnog rada, primici od kapitala i primici od osiguranja isplaćuju se na tekući račun ili drugi račun za plaćanje, u skladu s propisima o platnom prometu.
Budući da su i isplata dobiti i izuzimanje primici od kapitala, oboje mora ići preko računa. Uz to, članak 30. stavak 4. Zakona o fiskalizaciji dopušta gotovinsko plaćanje građanima osim za namjene koje se prema propisima o porezu na dohodak plaćaju putem računa građanina — što upravo obuhvaća ovaj slučaj.
Iznimke kada je isplata u gotovini ipak dopuštena Pravilnik nabraja taksativno, i nijedna se ne odnosi na dobit ni na izuzimanja:
- primici po osnovi sezonskih poslova u poljoprivredi, putem vrijednosnih kupona,
- određeni neoporezivi primici — prigodne nagrade, naknade za službena putovanja do propisanih iznosa, potpore i stipendije — ako isplatitelj tako odluči, unutar zakonskih limita,
- primici fizičkih osoba koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, a odnose se na izravnu prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda.
Dokumentacija koju traži porezni nadzor
Kod svakog odljeva prema fizičkoj osobi, pa tako i kod svakog podizanja novca s računa tvrtke, nadzor traži isti niz dokumenata:
- pravnu osnovu — ugovor o radu, odluku o raspodjeli dobiti, odluku o predujmu, ugovor o zajmu ili putni nalog,
- odluku članova društva ondje gdje je propisana,
- obračun i dokaz o plaćenom porezu te JOPPD obrazac isplatitelja,
- izvod s poslovnog računa iz kojeg je vidljiv tijek novca,
- kod zajma i obračun kamate te dokaz o stvarnim otplatama,
- kod troškova i vjerodostojnu ispravu — račun na društvo, ne na fizičku osobu.
Kada se izuzimanje oporezuje kao dohodak od kapitala, i pripadajući neto iznos i porezne obveze moraju proći kroz službene račune i biti prijavljeni na JOPPD obrascu isplatitelja. Time se zadovoljavaju i odredbe o bezgotovinskom poslovanju iz članka 92. Pravilnika o porezu na dohodak.
Česta pitanja
Smijem li podići novac i vratiti ga za mjesec dana?
Samo ako iza toga stoji ugovor o zajmu s obračunatom kamatom po stopi od najmanje 2,65 % za 2026. godinu i sa stvarnom otplatom. Bez ugovora je riječ o izuzimanju, bez obzira na to što je novac naknadno vraćen.
Što ako sam jedini član i direktor društva?
Pravila su ista. Jednočlano društvo i dalje je zasebna pravna osoba, a odluke koje inače donosi skupština donosi jedini član i unosi ih u knjigu odluka.
Mogu li si isplatiti dobit iz prošlih godina?
Možete, ako je dobit utvrđena i neraspoređena i ako je donesena odluka o raspodjeli. Porez na dohodak od kapitala od 12 % obračunava se pri isplati, uz ograničenje iz članka 406. Zakona o trgovačkim društvima da se ne dira u temeljni kapital.
Je li izuzimanje prekršaj ili kazneno djelo?
U pravilu je riječ o poreznom prekršaju uz obvezu plaćanja poreza i zateznih kamata. Kod većih iznosa i namjere izbjegavanja poreza mogu nastupiti i teže posljedice, o čemu odlučuju nadležna tijela.
Zaključak
Podizanje novca s računa tvrtke nije zabranjeno — nedokumentirano podizanje jest problem. Razlika između 12 % i 36 % nije u tome koliko je novca uzeto, nego u tome je li prije toga postojao dokument. Isplata dobiti, plaća, naknada troškova i zajam pod tržišnim uvjetima zakoniti su i predvidivi putovi. Podizanje novca bez osnove nije jeftinija varijanta — samo je odgođena, i u nadzoru redovito ispadne najskuplja.
Ako niste sigurni kako je to kod vas evidentirano ili planirate isplatu dobiti ili zajam članu društva, javite se prije nego što novac ode s računa. Naknadno ispravljanje uvijek košta više.
