Dozvola za boravak i rad za ključno osoblje

Državljani trećih zemalja koji dolaze u Republiku Hrvatsku obavljati rukovodeće poslove u trgovačkom društvu, podružnici ili predstavništvu najčešće ishode dozvolu za boravak i rad za ključno osoblje. Riječ je o posebnoj kategoriji dozvole koja se izdaje bez testa tržišta rada i bez mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ali uz strogo propisane uvjete i dokumentaciju – i uz obvezu stvarnog boravka u Hrvatskoj, što nam je Policijska uprava zagrebačka potvrdila i pisanim odgovorom u rujnu 2026. U nastavku donosimo pregled tko se smatra ključnim osobljem, koji su uvjeti za izdavanje dozvole, kako izgleda postupak kad je stranac ujedno i vlasnik trgovačkog društva te gdje i kako se zahtjev podnosi.

Tko se smatra ključnim osobljem trgovačkog društva

Ključno osoblje trgovačkog društva, podružnice ili predstavništva su osobe koje upravljaju poslovanjem, odnosno koje su zaposlene na radnom mjestu s kojeg vode i nadziru poslovanje pravne osobe u Republici Hrvatskoj. U praksi je to najčešće direktor trgovačkog društva, no obuhvaća i druge članove uprave i viši menadžment, pod uvjetom da je stranac stvarno zaposlen na tom radnom mjestu. Državljanin treće zemlje koji je upisan u sudski registar kao osoba ovlaštena za zastupanje društva dužan je regulirati boravak i rad upravo kroz ovu kategoriju dozvole. Ako ne namjerava živjeti u Hrvatskoj, ne može biti upisan kao direktor, nego samo kao član društva – što je važno odlučiti već pri osnivanju tvrtke za strance.

Ova se kategorija dozvole, zajedno s ostalim kategorijama iz članka 110. Zakona o strancima (npr. plava karta EU-a, premještaj unutar društva, samozapošljavanje), izdaje bez provedbe testa tržišta rada i bez pribavljanja mišljenja HZZ-a, što postupak čini bržim u odnosu na redovno zapošljavanje stranaca.

Uvjeti i dokumentacija za dozvolu za boravak i rad za ključno osoblje

Uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad za ključno osoblje potrebno je priložiti:

1. Obrazac 2a
2. Presliku važeće putne isprave
3. Dokaz da državljanin treće zemlje nije pravomoćno osuđen za kaznena djela u matičnoj državi ili državi u kojoj je boravio dulje od godinu dana neposredno prije dolaska u Republiku Hrvatsku
4. Ugovor o radu, u kojem bruto plaća mora iznositi najmanje 1,5 prosječne mjesečne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini, prema službeno objavljenom podatku nadležnog tijela za statistiku
5. Izvadak iz sudskog registra (ne stariji od 6 mjeseci) – temeljni kapital društva mora iznositi više od 26.544,56 eura
6. Dokaz o zaposlena najmanje 3 hrvatska državljanina na neodređeno i puno radno vrijeme, na poslovima različitim od poslova prokurista, člana uprave ili nadzornog odbora, čija bruto plaća iznosi najmanje visinu prosječne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini

Ako više državljana trećih zemalja obavlja ključne poslove kod istog poslodavca, uvjet o broju zaposlenih hrvatskih državljana i visini plaće mora biti ispunjen zasebno za svakog od njih – odnosno za svakog stranca na ključnom poslu potrebna su najmanje tri zaposlena hrvatska državljanina koja ispunjavaju navedene uvjete.

Ključno osoblje naspram radnika – razlika u uvjetima

Državljani trećih zemalja i poslodavci često pitaju postoji li način da se izbjegne uvjet o tri zaposlena hrvatska državljanina kod ključnog osoblja. Uvjet vrijedi bez iznimke, neovisno o tome obavlja li trgovačko društvo stvarnu poslovnu aktivnost pretežno u Hrvatskoj ili izvan nje – to je odgovor koji, potvrđen kroz dosadašnju praksu HZZ-a i MUP-a, obično razrješava daljnja pitanja klijenata.

Važno je razlikovati uvjete za ključno osoblje od uvjeta koje mora ispuniti poslodavac kada zapošljava državljanina treće zemlje na redovnoj osnovi (uz test tržišta rada i mišljenje HZZ-a): u tom slučaju poslodavac mora ispuniti uvjete iz članka 99. Zakona o strancima (podmirene javne obveze, financijski pragovi, broj zaposlenih itd.), koje detaljno opisujemo u objavi Radna dozvola za strance. Državljanin treće zemlje koji već ima hrvatsku radnu dozvolu i treba privremeno raditi za istog poslodavca u drugoj državi EU-a treba i Potvrdu A1. Hoće li uz to trebati i dodatna nacionalna radna viza države u kojoj se rad obavlja ovisi o zahtjevima te države i naručitelja usluge, pa je to zasebna tema o kojoj pišemo detaljnije u drugim člancima.

Primjer iz prakse: državljanin treće zemlje prije nekoliko je godina, po tada važećim propisima, ishodio dozvolu za boravak i rad kao ključno osoblje te Potvrdu A1, nakon čega je poslovnu aktivnost pretežno obavljao u drugoj državi EU-a. Financijski uvjeti takvom klijentu obično ne predstavljaju prepreku – stvarna je prepreka uvjet o tri zaposlena hrvatska državljanina, koje društvo čije se poslovanje odvija pretežno u inozemstvu u pravilu objektivno ne treba. Prema danas važećim propisima ovaj uvjet i dalje vrijedi bez iznimke, a uz to i obveza boravka u Hrvatskoj, stoga preporučujemo detaljnu provjeru izvedivosti prije osnivanja društva s ovakvom namjenom.

Školski primjer: Tvrtka “Alfa d.o.o.” Zagreb

Zamislimo da tvrtka Alfa d.o.o. iz Zagreba želi angažirati tri osobe iz Srbije: Marka (radnik), Jovana (direktor) i Nikolu (jedini vlasnik i direktor).

1. Marko – Radnik (npr. zidar ili programer)

Marko se zapošljava na klasični ugovor o radu.

• Procedura: Alfa d.o.o. prvo mora zatražiti test tržišta rada od HZZ-a (osim ako je zanimanje deficitarno).
• Uvjet plaće: Markova plaća ne smije biti niža od plaće koju za usporedive poslove ostvaruju radnici kod tog poslodavca, odnosno od plaće propisane kolektivnim ugovorom ili posebnim propisom za to radno mjesto. U praksi je to najčešće više od zakonskog minimalca.
• Zapošljavanje domaćih radnika: Nema uvjeta o tri zaposlena hrvatska državljanina kao kod ključnog osoblja, ali poslodavac mora ispuniti uvjete iz članka 99. Zakona o strancima za pozitivno mišljenje HZZ-a.

2. Jovan – Direktor / član uprave (nije vlasnik tvrtke)

Jovan dolazi voditi tvrtku Alfa d.o.o., ali nema udjele u njoj. Za njega vrijede stroži uvjeti propisani za ključno osoblje (kategorija iz članka 110. Zakona o strancima):

• Procedura: Preskače se test tržišta rada, ali se gleda poslovanje tvrtke.
• Uvjet plaće: Jovanova bruto plaća mora iznositi najmanje 1,5 prosječne mjesečne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini.
• Uvjet temeljnog kapitala: Temeljni kapital društva Alfa d.o.o. mora iznositi više od 26.544,56 eura. Ovaj uvjet vrijedi i za direktora koji nije vlasnik – nije rezerviran samo za slučaj samozapošljavanja.
• Uvjet zapošljavanja: Tvrtka Alfa d.o.o. mora već imati zaposlena najmanje 3 hrvatska državljanina na neodređeno i puno radno vrijeme, na poslovima različitim od poslova prokurista, člana uprave ili nadzornog odbora, čija bruto plaća iznosi najmanje visinu prosječne bruto isplaćene plaće u RH.
• Boravak: Jovan mora živjeti u Hrvatskoj – dozvola za ključno osoblje ne dopušta vođenje tvrtke iz Srbije.

3. Nikola – Jedini član društva (vlasnik) i direktor

Nikola je osnovao tvrtku Alfa d.o.o. i želi njome upravljati. Prema Zakonu o strancima i službenom stajalištu MUP-a ima dvije zakonite mogućnosti:

Opcija A – Nikola je samo član društva:
Ako Nikola ne namjerava boraviti u Hrvatskoj, u sudski registar može biti upisan samo kao član (vlasnik) društva. Za direktora tada mora biti upisan hrvatski državljanin, državljanin države Europskoga gospodarskog prostora ili osoba koja ima reguliran boravak u Republici Hrvatskoj. Samo vlasništvo udjela nije rad, pa Nikoli za to ne treba dozvola za boravak i rad.

Opcija B – Nikola je direktor uz dozvolu za ključno osoblje:
Ako Nikola želi biti upisan kao direktor, mora ishoditi dozvolu za boravak i rad za ključno osoblje i stvarno živjeti u Hrvatskoj. Kao jedina osoba ovlaštena za zastupanje zahtjev mora podnijeti u roku od 30 dana od upisa u sudski registar (vidi odjeljak o roku od 30 dana niže u tekstu). Uz to mora dokazati ekonomske uvjete:

• Ulaganje: U tvrtku Alfa d.o.o. mora unijeti kapital/imovinu u vrijednosti od najmanje 26.544,56 EUR.
• Zapošljavanje: Mora zaposliti najmanje 3 hrvatska državljanina na neodređeno i puno radno vrijeme.
• Plaća: Njegova bruto plaća mora iznositi najmanje 1,5 prosječne mjesečne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini.

Treće mogućnosti – da Nikola bude jedini direktor, a tvrtku vodi iz Beograda – nema.

Brzi pregled za knjigovođu

Kriterij	1. Radnik	2. Direktor (nije vlasnik)	3. Jedini član (vlasnik + direktor)
Test tržišta rada	Da (ili deficitarno)	Ne	Ne
Uvjet plaće stranca	Ne niža od plaće za usporedive poslove	1,5 prosječne bruto plaće u RH	1,5 prosječne bruto plaće u RH
Uvjet zaposlenih radnika u RH	Ne	Da (minimalno 3 hrvatska državljanina)	Da (minimalno 3 hrvatska državljanina)
Uvjet kapitala / ulaganja	Ne	Da (temeljni kapital > 26.544,56 EUR)	Da (ulaganje min. 26.544,56 EUR)
Obveza boravka u RH	Da	Da	Da, ako je direktor; bez boravka u RH samo član društva

Školski primjer: Tvrtka “Balkan Express d.o.o.” Zagreb

Zamislimo klijenta iz Makedonije (državljanin treće zemlje). Nazovimo ga Goran. Goran želi otvoriti tvrtku u Zagrebu, dobiti hrvatsku radnu dozvolu, ali odmah otići u Amsterdam i tamo fizički raditi i fakturirati.

Evo zašto plan “u Hrvatskoj ništa, a u Nizozemskoj sve” pravno i porezno ne drži vodu:

1. Problem: Dobivanje radne dozvole u RH (prva rampa)

Da bi Goran kao jedini vlasnik i direktor uopće dobio dozvolu za boravak i rad u Hrvatskoj, njegova hrvatska tvrtka mora dokazati da stvarno posluje u Hrvatskoj. Kao što smo prošli u prvom primjeru, Goran mora uložiti 26.544,56 EUR u temeljni kapital ili imovinu, zaposliti 3 hrvatska radnika na puno radno vrijeme i sebi isplaćivati bruto plaću od najmanje 1,5 prosječne bruto plaće u RH. Ako u Hrvatskoj planira “naravno ništa”, on te uvjete ne može ispuniti niti opravdati pred MUP-om. Bez toga – nema hrvatske radne dozvole. A i kad bi je dobio, dozvola ga obvezuje da živi u Hrvatskoj: smije izbivati najdulje 30 dana, odnosno 90 dana uz opravdan razlog – što je nespojivo s trajnim radom u Amsterdamu.

Od izmjena Zakona o strancima (NN 55/2026) toj se listi pridružio i uvjet koji Goranov plan ruši još prije svih ostalih: priljev po transakcijskom računu poslodavca u zadnjih 12 mjeseci od najmanje 100.000 eura za pravne osobe, odnosno 40.000 eura za obrtnike, uz uvjet da račun u zadnjih 6 mjeseci nije bio blokiran dulje od 30 dana u kontinuitetu. Tvrtka koja u Hrvatskoj “ne radi ništa” taj priljev nema, a novoosnovano društvo nema ni dvanaest mjeseci poslovanja da bi ga uopće moglo dokazati.

2. Problem: Izaslanje radnika u EU (A1 potvrda – druga rampa)

Čak i da Goran nekako dobije hrvatsku radnu dozvolu, on ne može samo tako otići raditi u Nizozemsku. Da bi hrvatska firma legalno poslala svog radnika (ili direktora) na rad u drugu članicu EU, mora se provesti postupak izaslanja (A1 potvrda). Pravilo 25%: da bi HZMO (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje) izdao A1 potvrdu, tvrtka mora obavljati znatan dio gospodarske djelatnosti u Hrvatskoj. U praksi to znači da tvrtka mora ostvarivati barem 25% svog prometa u Hrvatskoj i imati zaposlene ljude koji rade u Hrvatskoj. Ako firma u Hrvatskoj ne radi ništa, HZMO će glatko odbiti izdavanje A1 potvrde. Bez A1 potvrde, njegov rad u Nizozemskoj smatra se radom na crno.

3. Problem: Nizozemska pravila za državljane trećih zemalja (treća rampa)

Nizozemska je izuzetno stroga kada su u pitanju izaslani radnici iz trećih zemalja (Makedonija, Srbija itd.) koji dolaze preko firmi iz drugih EU članica (Hrvatska). Čak i s A1 potvrdom, Nizozemska često zahtijeva prijavu putem njihovog sustava (Meldplicht), a za državljane trećih zemalja koji ostaju dulje često traže i njihove lokalne provjere radnih prava. Ako nizozemska inspekcija rada uhvati Gorana da radi tamo, a hrvatska firma je “fantom” bez prometa u RH, kazne za nizozemskog klijenta i hrvatsku firmu su astronomske.

Kako to zapravo završava u praksi? (kratki rezime za Gorana)

Kada mu Ankica objasni matematiku, Goranov plan obično propada u tri koraka:

• Financijski besmisleno: Da bi uopće pokrenuo priču, mora “zarobiti” preko 26.000 EUR u RH, zaposliti 3 čovjeka u Hrvatskoj koje mora plaćati, i sebi plaćati doprinose na plaću od najmanje 1,5 prosječne bruto plaće.
• Pravno neizvedivo: Hrvatska država mu neće dati (ni produžiti) dozvolu ako firma nema nikakav promet i aktivnosti unutar RH, a dozvola ga ionako obvezuje na boravak u Hrvatskoj.
• Porezno opasno: Nizozemska porezna uprava bi ga vrlo brzo proglasila poreznim rezidentom Nizozemske (jer tamo boravi i radi), pa bi njegova hrvatska firma morala plaćati poreze u Nizozemskoj.

Zaključak školskog primjera

Hrvatska firma može fakturirati usluge Nizozemskoj, ali tek kada postane stabilna tvrtka koja stvarno posluje i zapošljava ljude u Hrvatskoj, pa tek onda šalje direktora na povremene i kratkotrajne poslovne sastanke ili projekte u EU uz urednu A1 potvrdu. Model “protočnog bojlera” bez poslovanja u RH zakonski je nemoguć.

Rok od 30 dana za direktora upisanog kao jedina osoba ovlaštena za zastupanje

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o strancima (NN 55/2026), na snazi od 4. lipnja 2026., uveden je i poseban rok za slučaj kad je državljanin treće zemlje upisan u sudski registar kao jedina osoba ovlaštena za zastupanje trgovačkog društva – što je čest slučaj kod direktora koji je ujedno i osnivač. U tom slučaju zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad kao ključno osoblje potrebno je podnijeti u roku od 30 dana od upisa u sudski registar, odnosno od promjene osoba ovlaštenih za zastupanje društva (članak 111. stavak 5.). Informacijski sustav sudskog registra automatski dostavlja podatke Ministarstvu unutarnjih poslova, koje prati poštuje li se ovaj rok.

Dok nijedan od upisanih direktora – državljana trećih zemalja – nema dozvolu za ključno osoblje, MUP odbija i zahtjeve za dozvole za boravak i rad radnika koji se podnose preko te tvrtke (članak 93. stavak 1. točka 17.).

Službeno stajalište MUP-a: direktor iz treće zemlje mora boraviti u Hrvatskoj

U rujnu 2026. Policijska uprava zagrebačka pisanim nam je odgovorom potvrdila kako postupa s osnivačima i direktorima iz trećih zemalja:

• Osnivanje: državljanin treće zemlje može osnovati tvrtku i biti njezin jedini osnivač. Ako će biti upisan i kao jedini direktor, mora ishoditi dozvolu za boravak i rad za ključno osoblje prema članku 110. Zakona o strancima.
• Bez boravka u Hrvatskoj: ako ne namjerava boraviti u Hrvatskoj, u sudski registar može biti upisan samo kao član društva. Direktor tada mora biti osoba s reguliranim statusom u Hrvatskoj ili hrvatski državljanin, odnosno državljanin Europskoga gospodarskog prostora.
• Obveza boravka: stranac koji ishodi dozvolu za ključno osoblje dužan je boraviti u Hrvatskoj. Smije izbivati najdulje 30 dana, odnosno najdulje 90 dana ako za to postoji opravdan razlog.

Za klijente to znači da imaju samo dva zakonita puta: za direktora upisati osobu iz Hrvatske, EGP-a ili stranca s reguliranim boravkom u Hrvatskoj, ili osobno preuzeti funkciju direktora uz dozvolu za ključno osoblje i sve njezine uvjete, uključujući život u Hrvatskoj. Model u kojem direktor iz treće zemlje ishodi dozvolu, a tvrtku vodi iz Srbije, Bosne i Hercegovine ili druge države, nije zakonit. Ako znate da ćete zbog opravdanog razloga izbivati dulje od 30 dana, savjetujte se unaprijed s nadležnom policijskom upravom. Pitanja o odjavi s obveznih osiguranja u matičnoj državi rješavaju se s nadležnim tijelima te države.

Kad je ključno osoblje ujedno i vlasnik – uvjeti za samozapošljavanje u trgovačkom društvu

Poseban je slučaj kada stranac koji obavlja ključne poslove (najčešće direktor) u trgovačkom društvu ujedno ima vlasnički udio od najmanje 51%. Tada se, uz opću dokumentaciju, primjenjuju i dodatni uvjeti propisani za samozapošljavanje u trgovačkom društvu:

• Preslike ugovora o radu te prijava na mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje za najmanje tri hrvatska državljanina
• Popis članova društva ovjeren od Trgovačkog suda ili potvrda javnog bilježnika o članovima društva, ovjerena od Trgovačkog suda
• Računi i drugi dokazi o ulaganju kroz materijalnu i nematerijalnu imovinu u iznosu od najmanje 26.544,56 eura, pri čemu vrijednost nekretnina smije činiti najviše 50% ukupne vrijednosti materijalne imovine, a nematerijalna imovina može uključivati patente, licencije i know-how

Kod prvog izdavanja dozvole bruto plaća se dokazuje ugovorom o radu, a kod produljenja dozvole sa šest obračuna isplaćenih plaća neposredno prije podnošenja zahtjeva.

Napominjemo da su izmjenama Zakona o strancima (NN 55/2026) u članku 99. izričito propisani i financijski pragovi koji se u praksi provjeravaju i kod ovih kategorija: priljev po transakcijskom računu poslodavca u zadnjih 12 mjeseci od najmanje 100.000 eura za pravne osobe, odnosno 40.000 eura za fizičke osobe (obrtnike), te uvjet da poslovni račun poslodavca u zadnjih 6 mjeseci nije bio blokiran dulje od 30 dana u kontinuitetu.

Najčešći razlozi odbijanja zahtjeva

U praksi se zahtjevi za dozvolu za boravak i rad ključnog osoblja najčešće odbijaju zbog:

• fiktivnog zapošljavanja tri hrvatska državljana isključivo radi formalnog zadovoljenja uvjeta, bez stvarne potrebe za takvim radnim mjestima
• nedovoljnog prometa tvrtke, odnosno priljeva manjeg od 100.000 eura u zadnjih 12 mjeseci, ili blokade poslovnog računa dulje od propisanog razdoblja
• nepostojanja stvarne gospodarske aktivnosti u Republici Hrvatskoj (prihodi ostvareni isključivo iz inozemstva, bez realnog poslovanja u zemlji)
• nepodmirenih obveza po osnovi javnih davanja (poreza i doprinosa)
• propuštanja roka od 30 dana za podnošenje zahtjeva kada je stranac upisan kao jedina osoba ovlaštena za zastupanje društva

Primjerice, u praksi se zahtjev odbija kada novoosnovano društvo, koje još nije ostvarilo promet niti zaposlilo radnike, odmah nakon osnivanja podnese zahtjev za dozvolu ključnog osoblja za svog direktora – osnivača. U takvim je slučajevima zakonit put da osnivač iz treće zemlje ostane samo član društva, a za direktora se upiše hrvatski državljanin, državljanin EGP-a ili stranac s reguliranim boravkom u Hrvatskoj, kako bi društvo operativno proradilo i ispunilo gospodarske uvjete. Tek kad društvo ispunjava uvjete, a osnivač se spreman preseliti u Hrvatsku, podnosi se zahtjev za dozvolu ključnog osoblja za njega. Slično, zahtjev se odbija i kada su zaposlena tri hrvatska državljanina na radna mjesta koja ne odgovaraju stvarnim potrebama upravljanja društvom, jer nadležna tijela ocjenjuju odgovara li struktura zaposlenih stvarnim poslovnim potrebama, a ne samo formalnom zadovoljenju uvjeta.

Kako i gdje se podnosi zahtjev

Zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad za ključno osoblje podnosi se elektroničkim putem nadležnoj policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu namjeravanog boravka ili sjedištu poslodavca. Za područje Zagreba zahtjev se dostavlja na adresu radna.dozvola.zagreb@mup.hr, a pregled svih kategorija i postupaka dostupan je i na službenim stranicama gov.hr. Budući da se radi o kategoriji iz članka 110. Zakona o strancima, u postupku se ne provodi test tržišta rada niti se pribavlja mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, što obično ubrzava rješavanje zahtjeva u odnosu na redovno zapošljavanje stranaca.

Pravodobna i potpuna dokumentacija ključna je za brzo rješavanje zahtjeva – nepotpuni zahtjevi ili nedostatna dokumentacija o ispunjenju uvjeta najčešći su razlog produljenja postupka ili odbijanja zahtjeva.

Zaključak

Dozvola za boravak i rad za ključno osoblje omogućuje strancima koji upravljaju trgovačkim društvom, poput direktora, brži put do reguliranog boravka i rada u Hrvatskoj, bez testa tržišta rada. Uvjeti su ipak strogo propisani, dozvola podrazumijeva stvaran život u Hrvatskoj, a osnivač koji ne želi ovdje boraviti može biti samo član društva. Posebno je važno obratiti pozornost na dodatne uvjete kada je ključno osoblje ujedno i vlasnik društva. Sve naše objave o strancima pronaći ćete na stranici Zakon o strancima. Ako trebate pomoć oko pripreme dokumentacije ili provjere ispunjavate li uvjete, slobodno nam se obratite.