Osobni odbitak je dio plaće na koji se ne plaća porez na dohodak — zato se u praksi često naziva i neoporezivi dio plaće. Čini ga osnovni osobni odbitak, uvećan za dijelove na koje porezni obveznik ostvaruje pravo pod uvjetima iz Zakona o porezu na dohodak.
Pravila nisu ista za sve. Rezident i nerezident imaju isti osnovni odbitak, ali se bitno razlikuju u tome što smiju dodati na njega i kada. U nastavku su oba slučaja, s punom tablicom koeficijenata i s brojevima članaka.
Osnovni osobni odbitak
Osnovni osobni odbitak iznosi 600,00 eura mjesečno, odnosno 7.200,00 eura godišnje.
| Razdoblje | Mjesečno | Godišnje |
|---|---|---|
| 2024. godina | 560,00 EUR | 6.720,00 EUR |
| Od 1. siječnja 2025. | 600,00 EUR | 7.200,00 EUR |
| 2026. godina | 600,00 EUR — nepromijenjeno | 7.200,00 EUR |
Iznos od 600,00 eura primjenjuje se od 1. siječnja 2025., a ne od 2024. — tada je iznosio 560,00 eura. Za 2026. povišenja nije bilo.
Kako se ostvaruje
- Mjesečno, pri isplati plaće ili mirovine, kod poslodavca koji ima poreznu karticu — Obrazac PK tog obveznika.
- Po godišnjem obračunu za proteklu kalendarsku godinu.
Kod promjena tijekom mjeseca osobni se odbitak zaokružuje u korist poreznog obveznika, na pune mjesece.
Bez Obrasca PK nema osobnog odbitka. Dok poslodavac nema poreznu karticu, predujam poreza obračunava se na cijelu osnovicu, a razlika se rješava naknadno — kroz godišnji obračun ili prijavu.
Rezidenti: uvećanja osnovnog odbitka
Rezident može uvećati osnovni osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu, po osnovi invalidnosti, za dana darovanja te za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje. Uvećanja se računaju primjenom koeficijenata na osnovni osobni odbitak, a koeficijenti se zbrajaju.
Tablica koeficijenata i iznosa
| Osobni odbitak | Koeficijent | Mjesečno | Godišnje |
|---|---|---|---|
| Osnovni osobni odbitak | — | 600,00 EUR | 7.200,00 EUR |
| Uzdržavani član uže obitelji | 0,5 | 300,00 EUR | 3.600,00 EUR |
| 1. dijete | 0,5 | 300,00 EUR | 3.600,00 EUR |
| 2. dijete | 0,7 | 420,00 EUR | 5.040,00 EUR |
| 3. dijete | 1,0 | 600,00 EUR | 7.200,00 EUR |
| 4. dijete | 1,4 | 840,00 EUR | 10.080,00 EUR |
| 5. dijete | 1,9 | 1.140,00 EUR | 13.680,00 EUR |
| 6. dijete | 2,5 | 1.500,00 EUR | 18.000,00 EUR |
| 7. dijete | 3,2 | 1.920,00 EUR | 23.040,00 EUR |
| 8. dijete | 4,0 | 2.400,00 EUR | 28.800,00 EUR |
| 9. dijete | 4,9 | 2.940,00 EUR | 35.280,00 EUR |
| Invalidnost (djelomična) | 0,3 | 180,00 EUR | 2.160,00 EUR |
| Invalidnost 100 % | 1,0 | 600,00 EUR | 7.200,00 EUR |
Za svako daljnje uzdržavano dijete koeficijent se progresivno povećava za 1,1 u odnosu na prethodno dijete.
Tko se smatra uzdržavanim članom
Uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju se bračni drug — a jednako i izvanbračni drug, životni partner i neformalni životni partner — roditelji poreznog obveznika, maćehe odnosno očuhe koje punoljetno pastorče uzdržava, djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom.
Ključni uvjet: primici uzdržavane osobe na godišnjoj razini ne smiju prijeći šesterostruki iznos osnovnog osobnog odbitka, dakle 3.600,00 eura. U taj se prag uračunavaju oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se ne smatraju dohotkom.
Djetetom se smatra i dijete nakon završetka redovnog školovanja do prvog zaposlenja. Ako dijete tijekom redovnog školovanja obavlja sezonske poslove, pravo na dio odbitka za dijete ostaje sve dok se ne prijeđe isti prag od 3.600,00 eura.
Raspodjela osobnog odbitka
Dio odbitka za uzdržavane članove i djecu može se preraspodijeliti u godišnjoj poreznoj prijavi odnosno u posebnom postupku, putem Obrasca ZPP-DOH.
Uz prijavu se obvezno prilaže izjava o omjeru raspodjele te o imenima, prezimenima i OIB-ovima osoba s kojima se odbitak dijeli. Ako više osoba uzdržava istog člana, odbitak se ravnomjerno raspoređuje na sve njih — osim ako se dogovore drukčije. Ako se ne mogu dogovoriti, a jedan uzdržavatelj traži preraspodjelu, Porezna uprava odbitak dijeli na jednake dijelove.
Uzdržavani članovi koji žive u inozemstvu
Ako bračni ili izvanbračni drug, životni partner, djeca ili drugi uzdržavani članovi imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u inozemstvu, uvjeti se dokazuju potvrdama mjerodavnih inozemnih tijela, koje ne smiju biti starije od šest mjeseci.
Potvrde moraju sadržavati osobne podatke uzdržavanih osoba uz naznaku stupnja srodstva, podatke o njihovim primicima te rješenja o eventualnoj invalidnosti. Prilažu se godišnjoj poreznoj prijavi, a ako ona nije obvezna — dostavljaju se na uvid nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do kraja veljače tekuće za prethodnu godinu.
Svaku promjenu koja utječe na visinu odbitka treba prijaviti nadležnoj ispostavi i izmijeniti poreznu karticu.
Doprinosi za zdravstveno osiguranje
Tko je isključivo za sebe, iz vlastitih sredstava, platio obvezno zdravstveno osiguranje jer nije drukčije osiguran, može za te iznose uvećati osobni odbitak — do visine propisanog obveznog doprinosa. Priznaje se nakon osnovnog odbitka i odbitka za uzdržavane članove i invalidnost, u godišnjem obračunu, uz rješenje Porezne uprave i dokaz o plaćanju.
Ovo pravo imaju i rezidenti i nerezidenti.
Nerezidenti: mjerodavan je članak 16.
Vrijedi odmah razriješiti čestu zabunu. Osobni odbitak nerezidenta uređuje članak 16. Zakona o porezu na dohodak, koji tako i nosi naslov. Članak 47. istog Zakona uređuje nešto sasvim drugo — godišnji obračun poreza od nesamostalnog rada koji poslodavac provodi u prosincu.
Mjesečni obračun — članak 16. stavak 1.
„(1) Nerezidentu se ostvareni dohodak iz članka 13. ovoga Zakona umanjuje za osnovni osobni odbitak iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona za mjesece u kojima ostvaruje dohodak u tuzemstvu.”
Iz te jedne rečenice proizlaze tri pravila:
- priznaje se samo osnovni osobni odbitak — ne i uvećanja iz tablice gore,
- priznaje se samo za mjesece u kojima nerezident stvarno ostvaruje dohodak u tuzemstvu, a ne za cijelo porezno razdoblje,
- i za njega vrijedi uvjet Obrasca PK — bez porezne kartice nema odbitka.
Što se nerezidentu NE priznaje tijekom godine
Na mjesečnim obračunima nerezidentu se ne smije priznati uvećanje za uzdržavanu djecu, za uzdržavane članove uže obitelji ni po osnovi invalidnosti. Ta se uvećanja nalaze u članku 14. stavku 4., a članak 16. stavak 1. na njega se ne poziva — poziva se samo na stavak 3., dakle na osnovni odbitak.
Dvije iznimke — članak 16. stavak 2.
Nerezident ipak nije ograničen isključivo na osnovni odbitak. Stavak 2. propisuje da se njegov osobni odbitak može uvećati za dio odbitka za dana darovanja i za doprinose za zdravstveno osiguranje, pod uvjetima iz članka 15. To nisu mjesečne stavke — ostvaruju se u godišnjem obračunu.
Pravilo 90 % — članak 16. stavak 3.
„(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, rezident države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora, osim Republike Hrvatske koji u Republici Hrvatskoj ostvari dohodak prema članku 5. ovoga Zakona, može u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak koristiti i osobni odbitak iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona za cijelo porezno razdoblje, uz uvjet da vjerodostojnim ispravama dokaže da navedeni dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj čini najmanje 90% njegova ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju i da je isti izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je rezident.”
| Element | Sadržaj |
|---|---|
| Tko | Rezident države članice EU ili EGP-a. Nerezident iz treće zemlje — primjerice Bosne i Hercegovine, Srbije ili Sjeverne Makedonije — na to nema pravo. |
| Kada | Isključivo u godišnjem obračunu — godišnja prijava ili poseban postupak. Nikada na mjesečnoj plaći. |
| Što dobiva | Uvećanja iz čl. 14. st. 4. — za djecu i uzdržavane članove — i to za cijelo porezno razdoblje, a ne samo za mjesece rada u Hrvatskoj. |
| Uz koje uvjete | Dva kumulativna uvjeta, oba dokazana vjerodostojnim ispravama. |
Uvjeta su dva, ne jedan
Ovo se u praksi redovito prepolovi. Najčešće se navodi samo prvi uvjet, a Zakon traži oba:
- dohodak ostvaren u Hrvatskoj čini najmanje 90 % ukupnog, svjetskog dohotka u tom poreznom razdoblju, i
- taj je dohodak izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi čiji je rezident.
Drugi uvjet nije formalnost. Ako država rezidentnosti taj dohodak oporezuje — primjerice metodom uračunavanja umjesto metodom izuzeća — prava na uvećani odbitak nema, bez obzira na to što je prag od 90 % pređen. Teret dokaza je na radniku: potvrda o rezidentnosti i potvrda inozemnog poreznog tijela o dohotku i njegovu poreznom tretmanu.
Primjer obračuna
Društvo zapošljava nerezidenta, rezidenta Slovenije, s dvoje uzdržavane djece. Radi u Hrvatskoj od ožujka do studenoga, dakle devet mjeseci.
| Razdoblje | Što se priznaje | Osnova |
|---|---|---|
| Ožujak – studeni (9 mjeseci), uz dostavljen Obrazac PK | 600,00 EUR mjesečno — samo osnovni odbitak | čl. 16. st. 1. |
| Isti mjeseci, ali bez Obrasca PK | 0,00 EUR — predujam na cijelu osnovicu | nema porezne kartice |
| Siječanj, veljača i prosinac | 0,00 EUR — nema dohotka u tuzemstvu | čl. 16. st. 1. |
| Odbitak za dvoje djece, tijekom godine | ne priznaje se | čl. 16. st. 1. ne upućuje na čl. 14. st. 4. |
| Odbitak za dvoje djece, u godišnjem obračunu | moguće, za cijelo porezno razdoblje | čl. 16. st. 3., uz oba uvjeta |
Ukupno priznati osnovni odbitak tijekom godine: 9 × 600,00 = 5.400,00 EUR. Rezidentu bi se za istu godinu priznalo 12 × 600,00 = 7.200,00 EUR.
Kako nerezident dobiva Obrazac PK
Nakon rečenice „bez Obrasca PK nema odbitka” slijedi pitanje koje poslodavci najčešće postavljaju: može li nerezident uopće imati poreznu karticu ako u Hrvatskoj nema prijavljeno prebivalište ni boravište. Može. Nedostatak prijavljenog boravka nije zapreka za izdavanje Obrasca PK.
- Preduvjet je OIB. Bez dodijeljenog hrvatskog osobnog identifikacijskog broja zahtjev se ne može ni podnijeti.
- Adresa je inozemna. U zahtjev se upisuje stvarna adresa prebivališta u matičnoj državi radnika — ulica i kućni broj, poštanski broj i država, prema podacima iz putovnice ili osobne iskaznice. To je jedina službena adresa kojom takav radnik raspolaže.
- Nadležna je Ispostava za nerezidente unutar Područnog ureda Zagreb, na adresi Avenija Dubrovnik 32, koja postupa za porezne obveznike bez prebivališta i boravišta u Republici Hrvatskoj.
- Zahtjev podnosi radnik ili poslodavac. Poslodavac to čini putem sustava ePorezna, uz suglasnost radnika.
Odbitak se primjenjuje od mjeseca u kojem poslodavac raspolaže poreznom karticom. Za ranije mjesece, u kojima kartice nije bilo, razlika se ne ispravlja kroz redovnu plaću nego kroz godišnji obračun odnosno godišnju prijavu.
Što upisati u Obrazac JOPPD
Na stranici B Obrasca JOPPD, u polje šifre općine/grada prebivališta za osobu koja nema prebivalište u Republici Hrvatskoj upisuje se 99999. Kod dohotka od nesamostalnog rada u to se polje inače upisuje šifra općine ili grada koja je navedena na Poreznoj kartici.
Vrijedi upozoriti na čestu zabunu s numeracijom polja. Šifre općina zasebna su polja na početku retka stranice B, a ne polja 7.1. i 7.2. Prema opisu obrasca kod Porezne uprave, polje 7.1. je oznaka dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž s povećanim trajanjem, a polje 7.2. obveza posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Upisivanje šifre općine u ta polja proizvest će pogrešan obračun doprinosa.
Rezident i nerezident — usporedba
| Stavka | Rezident | Nerezident |
|---|---|---|
| Osnovni osobni odbitak | 600,00 EUR za svaki mjesec poreznog razdoblja | 600,00 EUR samo za mjesece s dohotkom u tuzemstvu |
| Uzdržavani članovi i djeca — mjesečno | DA, po koeficijentima | NE |
| Invalidnost — mjesečno | DA | NE |
| Uzdržavani članovi i djeca — godišnje | DA | Samo rezident EU/EGP-a, uz oba uvjeta iz čl. 16. st. 3. |
| Darovanja i doprinosi za zdravstveno osiguranje | DA | DA — čl. 16. st. 2. |
| Obrazac PK | obvezan za mjesečno korištenje | obvezan za mjesečno korištenje |
| Šifra općine prebivališta u JOPPD-u | šifra s Porezne kartice | 99999 ako nema prebivalište u RH |
Kontrolna lista za obračun
- Utvrditi i dokumentirati porezni status — rezident ili nerezident.
- Ishoditi Obrazac PK prije prvog obračuna; bez njega nema odbitka.
- Za nerezidenta provjeriti ima li dodijeljen OIB — bez njega se zahtjev za PK ne može podnijeti.
- Kod rezidenta provjeriti koeficijente i prag od 3.600,00 eura za uzdržavane osobe.
- Za uzdržavane članove u inozemstvu pribaviti potvrde ne starije od šest mjeseci.
- Kod nerezidenta priznavati samo osnovni odbitak, i to samo za mjesece rada u tuzemstvu.
- Radnika iz EU ili EGP-a uputiti na godišnju prijavu i dokumentaciju za pravilo 90 %.
- Svaku promjenu prijaviti nadležnoj ispostavi i izmijeniti poreznu karticu.
Česta pitanja
Koliki je osnovni osobni odbitak u 2026.?
600,00 eura mjesečno, odnosno 7.200,00 eura godišnje. Taj iznos vrijedi od 1. siječnja 2025. i za 2026. nije mijenjan. U 2024. iznosio je 560,00 eura.
Je li osobni odbitak isto što i neoporezivi dio plaće?
Jest — to su dva naziva za isto. Osobni odbitak je iznos za koji se umanjuje osnovica prije obračuna poreza na dohodak, pa se u praksi naziva neoporezivim dijelom plaće.
Koliki je odbitak za dvoje djece?
Koeficijenti se zbrajaju: prvo dijete 0,5 i drugo dijete 0,7, ukupno 1,2 — dakle 720,00 eura mjesečno uz osnovni odbitak od 600,00 eura.
Do kojeg iznosa netko može biti uzdržavani član?
Primici uzdržavane osobe na godišnjoj razini ne smiju prijeći šesterostruki iznos osnovnog osobnog odbitka, dakle 3.600,00 eura.
Smijemo li priznati osobni odbitak bez Obrasca PK?
Ne. Bez porezne kartice predujam poreza obračunava se bez osobnog odbitka, a razlika se rješava naknadno.
Može li nerezident dobiti Obrazac PK ako nema boravište u Hrvatskoj?
Može. Preduvjet je dodijeljen hrvatski OIB, u zahtjev se upisuje inozemna adresa prebivališta, a nadležna je Ispostava za nerezidente unutar Područnog ureda Zagreb.
Koju šifru općine upisati u JOPPD za radnika bez prebivališta u RH?
U polje šifre općine/grada prebivališta upisuje se 99999.
Koji članak uređuje osobni odbitak nerezidenta?
Članak 16. Zakona o porezu na dohodak. Članak 47. uređuje godišnji obračun poreza od nesamostalnog rada i nije mjerodavan za ovo pitanje.
Radnik je nerezident i ima dvoje djece. Smijemo li mu na plaći priznati odbitak za djecu?
Ne. Tijekom godine priznaje se samo osnovni odbitak. Uvećanja može ostvariti tek u godišnjem obračunu i samo ako je rezident EU ili EGP-a te ispunjava oba uvjeta iz članka 16. stavka 3.
Vrijedi li pravilo 90 % i za radnike iz Bosne i Hercegovine ili Srbije?
Ne. Članak 16. stavak 3. izrijekom se odnosi na rezidente država članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora.
Je li dovoljno da je 90 % dohotka ostvareno u Hrvatskoj?
Nije. Uvjeta su dva i kumulativni su: uz prag od 90 % svjetskog dohotka, taj dohodak mora biti i izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi čiji je radnik rezident.
Može li se odbitak za djecu podijeliti između roditelja?
Može, u godišnjoj prijavi ili posebnom postupku, putem Obrasca ZPP-DOH, uz izjavu o omjeru raspodjele i podacima o osobama s kojima se odbitak dijeli.
Zaključak
Osnovni osobni odbitak od 600,00 eura jednak je za sve. Razlika je u onome što se na njega smije dodati.
Rezident uvećanja koristi već na mjesečnoj plaći, po koeficijentima iz tablice, uz Obrazac PK. Nerezidentu se mjesečno priznaje samo osnovni odbitak, i to samo za mjesece rada u Hrvatskoj — a uvećanja za djecu i uzdržavane članove dolaze u obzir tek u godišnjem obračunu, samo za rezidente EU i EGP-a i samo uz oba uvjeta iz članka 16. stavka 3.
Knjigovodstvo ĐINA d.o.o. iz Zagreba pruža usluge knjigovodstva isključivo trgovačkim društvima. Ako zapošljavate radnika nerezidenta, javite se prije prvog obračuna plaće — porezna kartica i status radnika rješavaju se unaprijed.
