Obračun plaće djeluje složeno dok se ne razloži na korake. Između bruto iznosa koji piše u ugovoru o radu i iznosa koji radnik dobije na račun stoje doprinosi iz plaće, osobni odbitak i porez na dohodak, a uz to poslodavac plaća i doprinos na plaću. U ovom vodiču prolazimo cijeli put od bruto do neto s iznosima koji vrijede u 2026., uz primjer izračuna i poveznice na detaljne objave o svakoj stavci.

Bruto, neto i ukupan trošak poslodavca

Tri su iznosa koja se u praksi stalno miješaju:

  • Bruto plaća je iznos ugovoren s radnikom i osnovica za obračun doprinosa i poreza.
  • Neto plaća je ono što radnik dobiva na račun, nakon doprinosa iz plaće i poreza.
  • Ukupan trošak poslodavca je bruto plaća uvećana za doprinos na plaću.

Ugovor o radu uvijek bi trebao sadržavati bruto iznos. Ako je ugovoren neto, svaka promjena poreznih propisa ili osobnog odbitka mijenja trošak poslodavca, a ne primanje radnika.

Doprinosi iz plaće i na plaću

Iz plaće, dakle na teret radnika, obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje od ukupno 20 % bruto plaće: 15 % za prvi stup i 5 % za drugi stup kod osiguranika koji su u njemu.

Na plaću, dakle na teret poslodavca, obračunava se doprinos za zdravstveno osiguranje od 16,5 % bruto plaće.

Za plaće do određenog iznosa primjenjuje se i umanjenje osnovice za doprinos za prvi stup, čime se radniku povećava neto iznos. Za članove uprave i direktore propisana je najniža mjesečna osnovica, o čemu pišemo u objavi o doprinosima za direktore.

Osobni odbitak

Porez se ne plaća na cijeli dohodak. Od dohotka, dakle bruto plaće umanjene za doprinose iz plaće, odbija se osobni odbitak, koji u 2026. iznosi 600,00 eura mjesečno, odnosno 7.200,00 eura godišnje. Uvećava se za uzdržavane članove obitelji i djecu — za prvo dijete 300,00 eura, za drugo 420,00 eura, za treće 600,00 eura mjesečno.

Stope poreza na dohodak: zašto isti bruto daje različit neto

Najmanja zakonski propisana stopa poreza na dohodak od plaće u Hrvatskoj iznosi 15 % za nižu poreznu osnovicu, dakle do 5.000 eura mjesečno odnosno 60.000 eura godišnje. Za višu osnovicu iznad tog praga najniža moguća zakonska stopa iznosi 25 %. Zakonom o porezu na dohodak općinama i gradovima omogućeno je da sami propisuju svoje stope unutar zakonskih okvira, pa je mjerodavno prebivalište radnika, a ne sjedište poslodavca.

Zakonski rasponi

  • Općine: niža stopa 15 % – 20 %, viša 25 % – 30 %
  • Gradovi do 30.000 stanovnika: niža 15 % – 21 %, viša 25 % – 31 %
  • Veliki gradovi i sjedišta županija: niža 15 % – 22 %, viša 25 % – 32 %
  • Grad Zagreb: niža 15 % – 23 %, viša 25 % – 33 %

Tko naplaćuje najmanji, a tko najveći porez

Većina gradova i općina odlučila se za standardne, zadane stope od 20 % i 30 %. Postoje, međutim, iznimke:

  • Apsolutni minimum (15 % / 25 %): zakonski najniže moguće stope primjenjuju se u mjestima kao što su grad Novalja te općine Baška i Civljane. Zaposleniku s prebivalištem u Novalji na račun će sjesti znatno više novca nego nekome s istom bruto plaćom u Zagrebu.
  • Maksimalno opterećenje (23 % / 33 %): Grad Zagreb koristi najviše dopuštene stope, pa je ondje porezno opterećenje plaća najveće.
  • Ostali primjeri: Bjelovar drži nižu stopu na 18 %, Samobor također na 18 %, dok Rijeka i Osijek primjenjuju 20 %.

Pregled po gradovima donosimo i u objavi o stopama poreza na dohodak za 2026. Prirez više ne postoji — ukinut je 1. siječnja 2024. i zamijenjen višim rasponima stopa po gradovima.

Olakšica za mlade radnike

Mladi radnici do 25 godina potpuno su oslobođeni plaćanja poreza na dohodak od plaće, a oni od 26 do 30 godina plaćaju upola manje, dakle uz popust od 50 %.

Primjer: od bruto 1.500 eura do neto

Uzmimo radnika s bruto plaćom od 1.500,00 eura, bez uzdržavanih članova, u mjestu koje primjenjuje standardnu nižu stopu od 20 %.

Stavka Izračun Iznos
Bruto plaća 1.500,00 €
Doprinos za MIO I. stup 1.500 × 15 % − 225,00 €
Doprinos za MIO II. stup 1.500 × 5 % − 75,00 €
Dohodak (plaća prije poreza) 1.500 − 300 1.200,00 €
Osobni odbitak koeficijent 1,0 − 600,00 €
Porezna osnovica 600,00 €
Porez na dohodak (niža stopa 20 %) 600 × 20 % − 120,00 €
Neto plaća 1.200 − 120 1.080,00 €
Doprinos za zdravstveno osiguranje 1.500 × 16,5 % + 247,50 €
Ukupan trošak poslodavca 1.500 + 247,50 1.747,50 €

Isti bruto iznos daje različit neto u drugom mjestu. U Zagrebu bi, uz nižu stopu od 23 %, porez iznosio 138,00 eura, a neto plaća 1.062,00 eura. U Novalji, uz stopu od 15 %, porez bi bio 90,00 eura, a neto 1.110,00 eura. Kod radnika s djecom neto je viši, jer je osobni odbitak veći.

Minimalna plaća

Minimalna bruto plaća od 1. siječnja 2026. iznosi 1.050,00 eura. U graditeljstvu i ugostiteljstvu najniža plaća može biti viša, jer ovisi o stupnju složenosti poslova prema kolektivnom ugovoru. Pojedinosti u objavi o minimalnoj plaći 2026.

Što se još obračunava uz plaću

Uz osnovnu plaću radniku pripadaju i povećanja za otežane uvjete rada, noćni rad, rad nedjeljom i blagdanom te prekovremeni rad. Postotci se određuju ugovorom o radu, pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom, uz zakonski minimum.

Poslodavac može isplatiti i neoporezive primitke — nagradu za radne rezultate, prigodne nagrade, naknadu za prehranu, dnevnice i druge, bez poreza i doprinosa, unutar propisanih iznosa.

Za vrijeme godišnjeg odmora radniku pripada naknada plaće, a za vrijeme neplaćenog dopusta plaće nema, ali treba paziti na status osiguranja. Pravila o godišnjem odmoru razložena su u objavi o godišnjem odmoru.

Rokovi i obveze poslodavca

  • Plaća se isplaćuje najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, osim ako je ugovoren raniji rok.
  • Uz isplatu se radniku uručuje obračunska isprava, odnosno isplatna lista.
  • Na dan isplate podnosi se Obrazac JOPPD s podacima o plaći, doprinosima i porezu.
  • Vodi se evidencija radnog vremena, koja je i osnova za obračun povećanja plaće.
  • Ako plaća nije isplaćena, poslodavac je dužan radniku uručiti obračun koji je ovršna isprava.

O ovrsi na plaći i zaštićenom dijelu primanja pišemo u objavi o ovrsi na plaći.

Najčešće pogreške u obračunu

  • Ugovaranje plaće u neto iznosu, pa svaka porezna promjena ide na trošak poslodavca.
  • Primjena stope poreza prema sjedištu poslodavca umjesto prema prebivalištu radnika.
  • Primjena osobnog odbitka bez porezne kartice ili kod više poslodavaca istodobno.
  • Isplata neoporezivih primitaka iznad godišnjih limita, čime razlika postaje plaća.
  • Nepodnošenje JOPPD obrasca na dan isplate.

Ako vodite tvrtku i želite da obračun plaća, prijave i izvještaji budu riješeni na vrijeme, pogledajte naše knjigovodstvene usluge.

Podijelite objavu

Nastavite čitati