Umanjenje osnovice za MIO I stup obveza je poslodavca, a ne mogućnost. Primjenjuje se od plaće za prosinac 2023., prema izmjenama Zakona o doprinosima (NN 114/23), i smanjuje osnovicu za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti kod nižih plaća.
Računica je jednostavna dok radnik ima jednog poslodavca. Čim ih ima dva, postaje mjesto na kojem se u praksi najčešće griješi — i to na štetu poslodavca, jer se doprinosi obračunaju premalo.
Kako se računa umanjenje
Umanjenje ovisi isključivo o visini mjesečne bruto plaće:
| Mjesečna bruto plaća | Iznos umanjenja |
|---|---|
| do 700,00 EUR | najviše 300,00 EUR |
| od 700,01 do 1.300,00 EUR | (1.300,00 − bruto plaća) × 0,5 |
| više od 1.300,00 EUR | nema umanjenja |
Primjeri izračuna
| Bruto plaća | Račun | Umanjenje | Osnovica za MIO I. |
|---|---|---|---|
| 900,00 | (1.300 − 900) × 0,5 | 200,00 | 700,00 |
| 1.000,00 | (1.300 − 1.000) × 0,5 | 150,00 | 850,00 |
| 1.050,00 (minimalna plaća 2026.) | (1.300 − 1.050) × 0,5 | 125,00 | 925,00 |
| 1.200,00 | (1.300 − 1.200) × 0,5 | 50,00 | 1.150,00 |
| 1.300,00 | (1.300 − 1.300) × 0,5 | 0,00 | 1.300,00 |
Zadnji redak vrijedi posebno istaknuti: kod bruto plaće od točno 1.300,00 eura radnik formalno ulazi u obuhvat odredbe, ali iznos umanjenja je nula. Umanjenje se u praksi osjeti tek ispod tog praga i raste što je plaća niža.
Što umanjenje ne dira
- MIO II. stup — obračunava se na punu bruto plaću, bez umanjenja.
- Doprinos za zdravstveno osiguranje — također na punu bruto plaću.
- Prava iz mirovinskog osiguranja — radnik ostvaruje prava kao da su doprinosi plaćeni prema punoj isplaćenoj bruto plaći. Manje plaćeni doprinos ne umanjuje mu buduću mirovinu.
Pravo na umanjenje imaju svi radnici, bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju u tom mjesecu i bez obzira rade li na puno ili nepuno radno vrijeme.
Rad kod dva ili više poslodavaca
Ovdje počinju problemi. Zakon o doprinosima propisuje da, ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac koristi umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu svoje bruto plaće u ukupnom iznosu bruto plaća kod svih poslodavaca — uz uvjet da ukupna mjesečna plaća ne prelazi 1.300,00 eura.
Dvije posljedice koje treba dobro razumjeti:
- Prag od 1.300 eura gleda se na zbroj, ne na pojedinu plaću. Radnik koji kod dva poslodavca prima po 800 eura ima ukupno 1.600 eura i nema pravo ni na kakvo umanjenje, iako je svaka pojedina plaća ispod praga.
- Umanjenje se dijeli, ne udvostručuje. Ukupni iznos umanjenja izračuna se iz zbroja plaća, a onda se razdijeli među poslodavce prema udjelu.
Zato drugi poslodavac za radnika uvijek znači manji, nikad veći neto kod prvoga. Uvjerenje da radnik „dobiva više” kad se upiše plaća drugog poslodavca je pogrešno — upisom se umanjenje smanjuje, osnovica za MIO I. raste, a neto pada.
Odakle poslodavcu podatak o drugoj plaći
Poslodavac ne može sam znati koliko radnik zarađuje drugdje. Zakon predviđa dva izvora:
- Izjava radnika o broju poslodavaca i iznosima bruto plaća za mjesec obračuna.
- Podaci Porezne uprave o iznosu prava na umanjenje, prema podacima za prethodni mjesec — koriste se kada radnik izjavu ne dostavi.
Radnik nije dužan poslodavcu reći gdje još radi. Obveza točnog obračuna doprinosa ipak ostaje na poslodavcu, i upravo zato Porezna uprava poslodavcima osigurava uvid u podatak o umanjenju.
Oznake u Obrascu JOPPD
Na stranici B iskazuju se dva podatka: oznaka načina umanjenja mjesečne osnovice za MIO I. i iznos umanjenja koji je stvarno primijenjen.
| Oznaka | Značenje | Kada se koristi |
|---|---|---|
| 0 | Stjecatelj nema pravo na umanjenje | bruto plaća, odnosno zbroj plaća, prelazi 1.300,00 EUR |
| 1 | Stjecatelj ima jednog poslodavca | uobičajen slučaj, umanjenje po formuli |
| 2 | Koriste se podaci Porezne uprave o iznosu umanjenja | radnik ima više poslodavaca, a nije dostavio izjavu |
| 3 | Stjecatelj ima više poslodavaca i dostavio je izjavu o iznosima bruto plaća | radnik je dostavio izjavu |
Ako je oznaka 1, a Porezna iz svojih evidencija vidi da je osoba prijavljena kod više poslodavaca, sustav pri predaji javlja upozorenje na stranici B. To upozorenje nije formalnost — gotovo uvijek znači da je umanjenje primijenjeno u prevelikom iznosu.
Školski primjer: Čistačica na minimalnoj plaći
Radnica je kod društva zaposlena na puno radno vrijeme, s bruto plaćom od 1.050,00 eura. Knjigovodstvo obračunava plaću kao za radnika s jednim poslodavcem, a pri predaji JOPPD-a sustav javlja da radnica radi i kod drugog poslodavca. Radnica poslodavcu nije dostavila nikakav dokument.
Varijanta A — radnica ima samo ovog poslodavca
- Umanjenje: (1.300 − 1.050) × 0,5 = 125,00 EUR
- Osnovica za MIO I.: 925,00 → doprinos 15 % = 138,75
- MIO II.: 5 % od 1.050,00 = 52,50
- Plaća prije poreza: 1.050,00 − 191,25 = 858,75 EUR
Varijanta B — kod drugog poslodavca prima 200,00 EUR bruto
- Ukupno: 1.250,00 EUR, dakle ispod praga — pravo na umanjenje postoji
- Ukupno umanjenje: (1.300 − 1.250) × 0,5 = 25,00 EUR
- Udio ovog poslodavca: 1.050 / 1.250 = 84 % → umanjenje 21,00 EUR
- Osnovica za MIO I.: 1.029,00 → doprinos 154,35
- Plaća prije poreza: 843,15 EUR
Varijanta C — kod drugog poslodavca prima 300,00 EUR bruto
- Ukupno: 1.350,00 EUR, iznad praga — umanjenja nema
- Osnovica za MIO I.: punih 1.050,00 → doprinos 157,50
- Plaća prije poreza: 840,00 EUR
Razlika između varijante A i varijante C je 18,75 eura mjesečno u doprinosima. Ako se pogreška ponavlja kroz godinu, riječ je o iznosu koji poslodavac mora naknadno uplatiti, uz ispravak već predanih JOPPD obrazaca.
Školski primjer: Dva nepuna radna vremena
Radnik radi po četiri sata dnevno kod dva poslodavca. Kod svakog prima 600,00 eura bruto.
- Ukupno: 1.200,00 EUR → ispod praga, pravo postoji
- Ukupno umanjenje: (1.300 − 1.200) × 0,5 = 50,00 EUR
- Udio svakog poslodavca: 600 / 1.200 = 50 % → po 25,00 EUR
- Osnovica za MIO I. kod svakog: 575,00 EUR
Da je svaki poslodavac računao samostalno, primijenio bi (1.300 − 600) × 0,5 = 350, ograničeno na najviše 300 eura. Dvojica bi zajedno iskoristila 600 eura umanjenja umjesto dopuštenih 50 — dvanaest puta previše. Ovo je razlog zbog kojeg se prag gleda na zbroj.
Školski primjer: Plaća ispod 700 eura
Radnik na nepuno radno vrijeme prima 650,00 eura bruto i nema drugog poslodavca.
- Formula bi dala: (1.300 − 650) × 0,5 = 325,00 EUR
- Ali umanjenje je ograničeno na 300,00 EUR
- Osnovica za MIO I.: 350,00 EUR
Ispod 700 eura bruto formula se dakle prestaje primjenjivati i umanjenje stoji na najvišem iznosu. Programi za obračun to rade automatski, ali kod ručne provjere se lako promakne.
Školski primjer: Promjena poslodavca sredinom mjeseca
Radnik do 10. u mjesecu radi kod društva A, koje mu za taj dio isplaćuje 500,00 eura bruto, a od 11. kod društva B, koje mu isplaćuje 550,00 eura bruto.
- Ukupno za taj mjesec: 1.050,00 EUR → ukupno umanjenje 125,00 EUR
- Društvo A: 500 / 1.050 = 47,6 % → umanjenje 59,52 EUR
- Društvo B: 550 / 1.050 = 52,4 % → umanjenje 65,48 EUR
Pravilo o više poslodavaca ne odnosi se samo na istovremeni rad kod dvojice. Vrijedi i kad se poslodavac mijenja tijekom mjeseca, jer su u istom mjesecu isplaćene dvije plaće. Društvo B pritom mora znati koliko je isplaćeno kod društva A — podatak dolazi iz izjave radnika ili iz evidencije Porezne uprave.
Školski primjer: Plaća isplaćena u dva navrata
Društvo radniku isplaćuje plaću za isti mjesec u dva dijela: prvo 800,00 eura, a nekoliko dana kasnije još 400,00 eura.
- Kod prve isplate primijenjeno je umanjenje: (1.300 − 800) × 0,5 = 250,00 EUR
- Nakon druge isplate ukupna plaća je 1.200,00 EUR, pa je stvarno pravo: (1.300 − 1.200) × 0,5 = 50,00 EUR
- Iskorišteno je 200,00 eura previše
Ispravak se provodi u JOPPD obrascu za drugu isplatu — u polje iznosa umanjenja upisuje se −200,00, dakle iznos u minusu, čime se ranije iskorišteno umanjenje svodi na stvarno pravo.
Ako bi druga isplata podigla ukupnu plaću iznad 1.300,00 eura, ispravkom se poništava cijelo ranije iskorišteno umanjenje, jer prava tada uopće nema.
Što napraviti kad radnik ništa ne dostavi
Situacija je češća nego što se misli: poslodavac zatraži izjavu, radnik je ne donese, a JOPPD treba predati. Postupak:
- Provjerite podatak Porezne uprave o iznosu prava na umanjenje za tog osiguranika i primijenite ga.
- U JOPPD upišite oznaku 2 — koriste se podaci Porezne uprave.
- U polje iznosa umanjenja upišite iznos koji ste stvarno primijenili.
- Zatražite izjavu pisano i sačuvajte trag da ste je zatražili. To štiti i poslodavca i knjigovodstvo.
Ako pravo na umanjenje očito ne postoji jer zbroj plaća prelazi 1.300,00 eura, koristi se oznaka 0 i umanjenje se ne primjenjuje.
Odgovornost direktora i knjigovodstva
Obveza točnog obračuna i plaćanja doprinosa je na poslodavcu. Radnik koji prešuti drugog poslodavca ne preuzima tu odgovornost na sebe, pa je u interesu društva da:
- izjavu o broju poslodavaca i iznosima bruto plaća traži pri zapošljavanju, kao standardni dio dokumentacije,
- izjavu obnavlja kad se okolnosti promijene,
- upozorenja u JOPPD-u ne ignorira, nego provjeri podatke Porezne uprave prije predaje.
Neispravno obračunati doprinosi mogu voditi i do upisa na crnu listu poslodavaca ako se propust veže uz šire nepravilnosti u obračunu plaće.
Česta pitanja
Kolika je osnovica za MIO I. stup kod minimalne plaće u 2026.?
Kod bruto plaće od 1.050,00 eura umanjenje iznosi 125,00 eura, pa se doprinos za MIO I. stup obračunava na 925,00 eura. To vrijedi samo ako radnik nema drugog poslodavca.
Primjenjuje li se umanjenje i na MIO II. stup?
Ne. Doprinos za MIO II. stup obračunava se na punu bruto plaću.
Smanjuje li umanjenje radnikovu buduću mirovinu?
Ne. Radnik ostvaruje prava iz mirovinskog osiguranja kao da su doprinosi plaćeni prema punoj isplaćenoj bruto plaći.
Radnik ima dva poslodavca, kod svakog po 800 eura. Ima li pravo na umanjenje?
Nema. Zbroj je 1.600,00 eura, iznad praga od 1.300,00, pa se umanjenje ne primjenjuje ni kod jednog poslodavca.
Dobiva li radnik veći neto ako upišemo plaću drugog poslodavca?
Ne, dobiva manji. Umanjenje se računa iz zbroja plaća i dijeli razmjerno, pa udio pojedinog poslodavca bude manji nego kad radnik ima samo njega.
Vrijedi li pravilo o više poslodavaca i kad radnik promijeni posao sredinom mjeseca?
Vrijedi. U istom mjesecu isplaćene su dvije plaće, pa se prag gleda na njihov zbroj, a umanjenje se dijeli razmjerno između starog i novog poslodavca.
Što ako se plaća za isti mjesec isplaćuje u dva navrata?
Kod druge isplate ispravlja se ranije iskorišteno umanjenje. U polje iznosa umanjenja upisuje se razlika, po potrebi kao negativan iznos.
Mora li radnik reći poslodavcu da radi još negdje?
Nije dužan, ali bez toga poslodavac primjenjuje podatke Porezne uprave. Obveza točnog obračuna ostaje na poslodavcu.
Što znači upozorenje na stranici B JOPPD obrasca?
Da je upisana oznaka za jednog poslodavca, a Porezna u evidencijama vidi više poslodavaca. Prije predaje treba provjeriti podatke Porezne uprave i ispraviti oznaku te iznos umanjenja.
Vrijedi li umanjenje i za nepuno radno vrijeme?
Vrijedi, i to bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju u tom mjesecu.
Zaključak
Umanjenje osnovice za MIO I stup računa se po formuli (1.300 − bruto) × 0,5, uz najviši iznos od 300 eura, i pripada svakom radniku s plaćom ispod 1.300,00 eura. Kod jednog poslodavca to je rutina; čim se pojavi druga plaća u istom mjesecu — bilo od drugog poslodavca, bilo zbog promjene posla ili isplate u dva navrata — prag se gleda na zbroj, a umanjenje se dijeli razmjerno.
Kad radnik ne dostavi izjavu, ne obračunava se „kao da drugog poslodavca nema” — primjenjuju se podaci Porezne uprave i oznaka 2 u JOPPD-u.
Knjigovodstvo ĐINA d.o.o. iz Zagreba pruža usluge knjigovodstva isključivo trgovačkim društvima. Ako Vam sustav javlja upozorenje na stranici B, javite se prije predaje obrasca — ispravak nakon predaje uvijek je skuplji.
