Dječji doplatak, kako ga svi zovu, u propisima se vodi kao doplatak za djecu i isplaćuje ga Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Pravo ne ovisi o tome jeste li zaposleni, nego o dohotku kućanstva u prethodnoj godini, a o njemu se odlučuje po zahtjevu, koji se podnosi svake godine. U nastavku donosimo uvjete i iznose koji vrijede u 2026. godini, rokove koje ne treba propustiti i pravila koja vrijede kada roditelj radi u inozemstvu.
Tko ima pravo na dječji doplatak
Pravo se ostvaruje ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi 140 % proračunske osnovice. Proračunska osnovica za 2026. godinu iznosi 441,44 eura, pa dohodovni cenzus iznosi 618,02 eura mjesečno po članu kućanstva. Za pravo u 2026. gleda se dohodak ostvaren u 2025. godini.
Uz cenzus, podnositelj mora ispuniti i opće uvjete: hrvatsko državljanstvo ili status stranca s odobrenim stalnim boravkom, uz neprekidno prebivalište u Hrvatskoj najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva (azilanti i osobe pod supsidijarnom zaštitom to razdoblje ne moraju imati), te život u kućanstvu s djetetom koje uzdržava. Doplatak ostvaruje roditelj koji dijete ima upisano na svojoj poreznoj kartici.
Djeca smrtno stradalih i nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata pravo ostvaruju neovisno o dohotku kućanstva.
Koliki je iznos doplatka za djecu u 2026.
Svota se određuje prema pet cenzusnih skupina, ovisno o dohotku po članu kućanstva, i iznosi od 7 do 14 % proračunske osnovice. U 2026. godini to znači od 30,90 do 61,80 eura mjesečno po djetetu — što je niži dohodak kućanstva, to je svota viša.
Uz utvrđenu svotu, korisniku pripada i dodatak od 66,36 eura za treće i četvrto dijete. Točne cenzusne skupine i pripadajuće svote objavljuje HZMO u pregledu dohodovnog cenzusa i svota doplatka za djecu za 2026.
Rokovi: zahtjev do 1. ožujka
Zahtjev se podnosi svake godine. Dosadašnji korisnici moraju ga podnijeti do 1. ožujka kako bi im se isplata nastavila bez prekida, jer se tada prema dohotku iz prethodne godine ponovno utvrđuju uvjeti i svota. Tko zahtjev preda nakon 1. ožujka, pravo može ostvariti, ali od dana podnošenja zahtjeva, a ne unatrag.
Za novorođeno dijete pravo pripada od dana rođenja, pod uvjetom da je zahtjev podnesen u roku od mjesec dana od rođenja. Podnese li se kasnije, doplatak teče od dana podnošenja.
Gdje i kako se podnosi zahtjev
Zahtjev se podnosi područnoj službi ili uredu HZMO-a prema mjestu prebivališta, a može se predati i u poštanskom uredu, usmeno na zapisnik ili elektronički putem e-Usluga HZMO-a u sustavu e-Građani. Tiskanica zahtjeva dostupna je na mrežnoj stranici HZMO-a.
Najčešća pogreška koju u praksi vidimo nije pogrešno ispunjena tiskanica nego propušten rok — zahtjev se zaboravi podnijeti jer je doplatak prethodne godine već bio odobren.
Kada roditelj radi u inozemstvu
Ako su podnositelj zahtjeva ili članovi kućanstva ostvarili dohodak u inozemstvu, uz zahtjev se prilaže preslika ugovora o radu u inozemstvu i dokazi o visini tih primanja u neto iznosu.
Za obitelji koje rade u dvije države vrijede europska pravila o koordinaciji socijalnih sustava: kada je jedan roditelj zaposlen u drugoj državi Europskoga gospodarskog prostora, drugi je zaposlen u Hrvatskoj, a djeca imaju prebivalište u Hrvatskoj, zahtjev se podnosi u Hrvatskoj. Isto vrijedi i za izaslane radnike, koji za vrijeme izaslanja ostaju u hrvatskom sustavu osiguranja.
Dodatne informacije mogu se dobiti i na telefonima HZMO-a 01/4595-011 i 01/4595-022, radnim danom od 8 do 16 sati.
