Potvrda A1 je europski dokument kojim hrvatski poslodavac dokazuje da je radnik kojeg privremeno šalje na rad u drugu državu članicu EU-a, EGP-a ili Švicarsku i dalje osiguran u Hrvatskoj. Zahvaljujući potvrdi A1 doprinosi se plaćaju samo u Hrvatskoj, a ne i u državi u kojoj radnik radi. U ovoj objavi objedinili smo sve što trebate znati: pravnu osnovu, uvjete za poslodavca i radnika, trajanje izaslanja, postupak u HZMO-u, obračun doprinosa i dodatne prijave u državi rada — uz školski primjer.
Što je potvrda A1 i čemu služi
Prema europskim pravilima koordinacije socijalne sigurnosti, radnik je u pravilu osiguran u državi u kojoj radi (načelo lex loci laboris). Izaslanje je iznimka: radnik koji privremeno radi u inozemstvu za svog hrvatskog poslodavca ostaje u hrvatskom sustavu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Potvrda A1 je prenosivi dokument koji to dokazuje inozemnim inspekcijama, carini i naručiteljima.
Potvrdu izdaje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Osim za izaslane radnike, A1 se izdaje i za osobe koje redovno rade u dvije ili više država članica, za državne službenike, pomorce, letačko osoblje te za slučajeve odstupanja na temelju članka 16. Osnovne uredbe.
Pravna osnova: uredbe EU, ne hrvatski zakon
Uvjeti za izdavanje potvrde A1 propisani su uredbama Europske unije, koje se u Hrvatskoj primjenjuju izravno:
- Uredba (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (Osnovna uredba) — članak 12. uređuje izaslanje, članak 13. rad u više država, a članak 16. odstupanja od pravila,
- Uredba (EZ) br. 987/2009 o provedbi Osnovne uredbe (Provedbena uredba), osobito članci 14. do 21.
Hrvatski propisi uređuju samo postupak i obračun doprinosa. To znači da HZMO ne može izdati potvrdu A1 tvrtki koja ne ispunjava uvjete iz uredbi, a izdana potvrda može se i naknadno povući ako se utvrdi da uvjeti nisu postojali.
Uvjeti za izdavanje potvrde A1 kod izaslanja
Uvjeti na strani poslodavca
- Redovno obavljanje djelatnosti u Hrvatskoj: poslodavac u Hrvatskoj mora obavljati značajan dio svoje djelatnosti, a ne samo poslove unutarnjeg upravljanja. U praksi se kao orijentir koristi najmanje 25 % prometa ostvarenog u Hrvatskoj, a HZMO kroz upitnik provjerava i broj radnika zaposlenih u Hrvatskoj, mjesto sklapanja ugovora i financijske izvještaje.
- Neposredna veza s radnikom: radnik za vrijeme izaslanja ostaje zaposlen kod hrvatskog poslodavca, koji ga plaća, može mu dati otkaz i određuje prirodu posla.
- Dokaz o poslu u inozemstvu: ugovor ili sporazum s inozemnim naručiteljem iz kojeg je vidljiv razlog izaslanja.
Uvjeti na strani radnika
- predviđeno trajanje posla nije dulje od 24 mjeseca,
- radnik ne zamjenjuje drugog izaslanog radnika,
- neposredno prije izaslanja bio je obuhvaćen hrvatskim zakonodavstvom (u pravilu najmanje mjesec dana) — to vrijedi i za radnika zaposlenog s namjerom izaslanja od prvog dana,
- ima ugovor o radu, odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru s podacima o radu u inozemstvu.
Koliko traje izaslanje i kad je potreban novi zahtjev
Prema uputama HZMO-a, kod izaslanja se potvrda A1 ne može izdati za razdoblje dulje od 24 mjeseca. Započeto izaslanje kraće od 24 mjeseca može se iz opravdanih razloga produžiti, ali samo do ukupno 24 mjeseca.
- Dulje od 24 mjeseca: ako je unaprijed poznato da će posao trajati dulje, od prvog dana primjenjuje se članak 16. Osnovne uredbe. Uz suglasnost nadležne ustanove države rada izaslanje se može odobriti najdulje do pet godina. Zahtjev se podnosi unaprijed, na posebnoj tiskanici.
- Novo izaslanje istog radnika: može se odobriti tek nakon pauze od dva mjeseca od završetka prethodnog izaslanja.
- Promjene tijekom izaslanja: poslodavac je dužan HZMO obavijestiti o svim promjenama — ako izaslanje nije započelo, ako završi ranije ili ako radniku prestane radni odnos. U tom slučaju izdana potvrda se vraća, odnosno stornira.
Rad u dvije ili više država članica
Radnik koji redovno radi u više država (npr. vozač u međunarodnom prijevozu ili monter koji se izmjenjuje na gradilištima u više zemalja) ne dobiva potvrdu za izaslanje, nego A1 prema članku 13. Osnovne uredbe. Mjerodavno zakonodavstvo tada ovisi o tome obavlja li radnik značajan dio svog rada (orijentir 25 % radnog vremena ili plaće) u državi u kojoj živi. Za te se zahtjeve koristi zasebna tiskanica, a detalje daje Vodič HZMO-a za osobe koje rade u dvije ili više država članica.
Postupak: kako i gdje podnijeti zahtjev
- Zahtjev podnosi poslodavac, i to prije početka rada u inozemstvu — elektronički putem e-Usluge HZMO Lana ili na propisanoj tiskanici zahtjeva za izaslanje.
- Upitnik za poslodavce s podacima o poslovanju prilaže se uz zahtjev, zajedno s traženom dokumentacijom: ugovor o radu, ugovor s inozemnim naručiteljem, financijska izvješća (GFI ili TI-POD) i po potrebi druge knjigovodstvene isprave.
- Nadležnost: za potvrde za izaslane zaposlene osobe nadležne su sve područne službe i uredi HZMO-a prema sjedištu poslodavca. Ostale vrste potvrda A1 rješavaju se centralizirano. Pregled svih vrsta i tiskanica nalazi se na stranici HZMO-a o izdavanju potvrda A1.
- Europska kartica zdravstvenog osiguranja: nakon dobivene potvrde A1 radniku treba zatražiti i EKZO, kako bi u inozemstvu mogao koristiti zdravstvenu zaštitu.
Netočni podaci u zahtjevu ili upitniku mogu dovesti do povlačenja izdane potvrde A1, i to s učinkom unatrag.
Dodatne prijave u državi rada
Potvrda A1 rješava samo socijalno osiguranje. Mnoge države uz nju traže i vlastitu prijavu izaslanja prije početka rada:
- Njemačka: prijava njemačkoj carini (Zoll) putem portala Meldeportal-Mindestlohn, s podacima o radniku, trajanju i mjestu rada. Bez nje sama A1 u Njemačkoj nije dovoljna. Za građevinske radove vrijede i posebna pravila o kojima pišemo u objavi Izaslanje radnika i podizvođački posao u graditeljstvu.
- Slovenija: prijava početka pružanja usluga Zavodu za zapošljavanje Slovenije (ZRSZ).
Na mjestu rada radnik uz A1 treba imati i presliku ugovora o radu te urednu evidenciju radnog vremena. Zašto je evidencija sati ključna i kolike su kazne, pročitajte u objavi Potvrda A1 i evidencija radnih sati.
Doprinosi za izaslanog radnika
Za radnika izaslanog na rad u inozemstvo doprinosi se u Hrvatskoj obračunavaju na posebnu osnovicu: plaću koju bi radnik ostvario za iste ili slične poslove u Hrvatskoj prema ugovoru o radu, pravilniku o radu ili kolektivnom ugovoru, uvećanu za 20 %. Uvećava se samo osnovica za doprinose, a ne ugovorena plaća. Poslodavac općim aktom utvrđuje iznose osnovica za pojedina radna mjesta, a radnika prijavljuje kao izaslanog. Kako se obračunava plaća, porez i neoporezive naknade (dnevnice) izaslanom radniku, detaljno objašnjavamo u objavi Obračun plaće i doprinosa za izaslane radnike.
Školski primjer: Gradnja Horvat d.o.o. šalje radnike u Njemačku
Gradnja Horvat d.o.o. iz Zagreba zapošljava 15 radnika i oko 70 % prometa ostvaruje u Hrvatskoj. Dobila je posao na gradilištu u Münchenu u trajanju od osam mjeseci.
1. Ivan, zidar, zaposlen dvije godine. Tvrtka redovno posluje u Hrvatskoj, Ivan je dugo zaposlen, a posao traje manje od 24 mjeseca — uvjeti su ispunjeni. Poslodavac prije odlaska podnosi zahtjev za A1 u područnoj službi HZMO-a, prijavljuje Ivana njemačkoj carini i daje mu presliku ugovora te evidenciju radnog vremena. Ako Ivanova plaća za iste poslove u Hrvatskoj iznosi 1.400,00 eura bruto, osnovica za doprinose je 1.680,00 eura (1.400,00 × 1,20).
2. Posao se produžio na 30 mjeseci. Da je to bilo poznato od početka, poslodavac je odmah trebao tražiti odstupanje prema članku 16. Ovako može produžiti izaslanje do 24 mjeseca, a za ostatak mora pravodobno podnijeti zahtjev za odstupanje, uz suglasnost njemačke ustanove. Nakon završenog izaslanja Ivan može biti ponovno izaslan tek nakon pauze od dva mjeseca.
3. Sestrinska tvrtka Horvat Montage d.o.o. ima sjedište u Zagrebu, ali 95 % prometa ostvaruje u Njemačkoj, a u Hrvatskoj ima samo knjigovodstvo i upravu. Takva tvrtka ne obavlja značajan dio djelatnosti u Hrvatskoj, pa HZMO neće izdati potvrdu A1. Ako je potvrda ranije izdana, u naknadnoj provjeri može biti povučena unatrag — a rad u Njemačkoj tada se tretira kao neprijavljen, s kaznama za tvrtku i njemačkog naručitelja.
| Situacija | A1 za izaslanje? | Presudno |
|---|---|---|
| Tvrtka posluje u RH, posao do 24 mjeseca | Da | zahtjev prije početka rada, prijava u državi rada |
| Posao unaprijed dulji od 24 mjeseca | Samo uz odstupanje (čl. 16.) | suglasnost države rada, najdulje 5 godina |
| Novo izaslanje istog radnika | Da, nakon pauze | najmanje dva mjeseca od prethodnog |
| Tvrtka bez stvarnog poslovanja u RH | Ne | značajan dio djelatnosti mora biti u RH |
| Radnik stalno radi u više država | A1 po čl. 13. | zasebna tiskanica i pravila |
Rizik nelegalnog rada i naknadnog nadzora
Radnik prijavljen na obvezna osiguranja u Hrvatskoj koji radi u inozemstvu mora imati potvrdu A1. Papiri sami po sebi nisu dovoljni: inspekcija rada, Porezna uprava i inozemne službe u naknadnim nadzorima provjeravaju stvarno poslovanje. Ako tvrtka nema stvarne aktivnosti ni prometa u Hrvatskoj, potvrda može biti poništena unatrag, a inozemna tijela takav rad tretiraju kao rad na crno. Posebne rizike za direktore i radnike koji stvarno žive u inozemstvu objašnjavamo u objavi Potvrda A1 za nerezidente, a zašto je za A1 potrebna adresa u Hrvatskoj u objavi HZMO LANA i nelegalne Potvrde A1.
Hrvatska dozvola za boravak i rad stranog radnika ne daje pravo rada u drugoj državi članici — i za njega vrijede isti uvjeti za A1, uz eventualne dodatne zahtjeve države rada. Sve naše objave o stranim radnicima, izaslanju i Potvrdi A1 pronaći ćete na stranici Zakon o strancima.
Knjigovodstvo ĐINA d.o.o. iz Zagreba vodi obračun plaća izaslanih radnika za trgovačka društva. Prije slanja radnika u inozemstvo javite nam se — provjerit ćemo ispunjava li tvrtka uvjete za potvrdu A1 i pripremiti obračun.
