Rad uz mirovinu u Hrvatskoj više nije pitanje na koje postoji jedan odgovor. Smijete li raditi i hoće li Vam mirovina ostati u punom iznosu ovisi o tri stvari: koju vrstu mirovine primate, koliko sati tjedno radite i — od 1. siječnja 2026. — koliko imate godina. U ovoj objavi razlažemo pravila za starosnu, prijevremenu starosnu i braniteljsku mirovinu, uz tablicu i školski primjer.
Osnovno pravilo: do 20 sati tjedno bez obustave
Prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, korisnicima mirovine omogućen je rad do polovice punog radnog vremena, odnosno do 20 sati tjedno, bez obustave isplate mirovine. To vrijedi za korisnike:
- starosne mirovine
- starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
- prijevremene starosne mirovine
- obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine
Uz to, osiguranik koji je ispunio uvjete za starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ili prijevremenu starosnu mirovinu i nastavio raditi do polovice punog radnog vremena može ostvariti pravo na tu mirovinu bez prestanka radnog odnosa. Postojeći ugovor o radu u tom se slučaju mijenja aneksom, a poslodavac prijavljuje promjenu radnog vremena HZMO-u.
Novost od 1. siječnja 2026.: puno radno vrijeme uz 50 % mirovine
Novi Zakon o mirovinskom osiguranju stupio je na snagu 1. srpnja 2025., a dio odredaba primjenjuje se od 1. siječnja 2026. Najvažnija za temu ovog teksta je mogućnost istovremenog korištenja mirovine i rada duljeg od polovice punog radnog vremena, što obuhvaća i puno radno vrijeme, odnosno obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza osiguranja.
Pravo pripada korisnicima starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine te obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine, i to nakon navršenih 65 godina života, uz isplatu mirovine u iznosu od 50 %. Tu mogućnost imaju i korisnici mirovine ostvarene prema posebnom propisu, ako je za korisnika povoljnije.
Drugim riječima, prije 65. godine izbor je „do 20 sati uz punu mirovinu ili obustava”, a nakon 65. godine pojavljuje se treća opcija: puno radno vrijeme uz polovicu mirovine.
Od istog datuma pravo na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života, bez prestanka obavljanja djelatnosti, mogu ostvariti i obrtnici, osobe koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, roditelji njegovatelji i njegovatelji prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelji te osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima — uz korištenje pola iznosa mirovine.
Starosna mirovina i rad
Korisnik starosne mirovine može raditi do polovice punog radnog vremena uz punu mirovinu, bez dobnog ograničenja. Budući da se starosna mirovina inače ostvaruje s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, većina korisnika starosne mirovine već ispunjava dobni uvjet za novu mogućnost rada u punom radnom vremenu uz 50 % mirovine. Uvjete za samu mirovinu detaljno smo razložili u objavi o starosnoj mirovini.
Važno je znati i da rad uz mirovinu nije uzaludan — nakon navršene jedne godine staža osiguranja ostvarenog nakon umirovljenja može se podnijeti zahtjev za ponovno određivanje mirovine. Kod rada do polovice punog radnog vremena taj se uvjet u praksi ispunjava nakon dvije godine takvog rada.
Prijevremena starosna mirovina i rad
Ovdje se najviše griješi, jer se godinama vjerovalo da korisnik prijevremene starosne mirovine ne smije raditi. Danas vrijedi isto što i za starosnu: rad do polovice punog radnog vremena ne dovodi do obustave isplate mirovine.
Razlika je u dobi. Korisnik prijevremene starosne mirovine u pravilu je mlađi od 65 godina, pa mu opcija rada u punom radnom vremenu uz 50 % mirovine još nije dostupna — postaje dostupna tek kad navrši 65 godina. Do tada je granica od 20 sati tjedno stvarna granica.
Dodatno, novim je Zakonom korisnicima prijevremene starosne mirovine ukinuto smanjenje polaznog faktora (tzv. penalizacija) od prvog dana idućeg mjeseca u kojem korisnik navrši 70 godina života. Pregled svih promjena donijeli smo u objavi o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.
Braniteljska mirovina i rad — pravila nisu ista za sve vrste
Za mirovine ostvarene prema posebnim propisima vrijede zasebna pravila, objavljena na stranici HZMO-a o radu korisnika mirovina ostvarenih prema posebnim propisima. Formulacija „braniteljska mirovina” u razgovoru nije dovoljna — treba pogledati rješenje i utvrditi točnu vrstu.
Starosna mirovina i starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika prema ZOHBDR-u. Hrvatskom branitelju koji nastavi raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu ili se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena isplata mirovine se ne obustavlja niti se mirovina smanjuje.
Prijevremena starosna mirovina prema ZOHBDR-u. Vrijedi isto pravilo — rad do polovice punog radnog vremena ne dovodi ni do obustave ni do smanjenja.
Invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti. Ako je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog okolnosti u vezi s obranom suvereniteta Republike Hrvatske, branitelj se smije zaposliti na manje od 3,5 sati dnevno bez obustave mirovine i bez kontrolnog pregleda. Granica je, dakle, niža od polovice punog radnog vremena.
Invalidska mirovina zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti. Mirovina se ne obustavlja, ali se primjenjuju mirovinski faktori. Kod zaposlenja ili obavljanja djelatnosti primjenjuje se faktor 0,6667, a za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena faktor 0,8, koji od 1. siječnja 2026. iznosi 0,9.
Najniža mirovina prema ZOHBDR-u. Za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena korisniku ne pripada najniža mirovina, nego mirovina određena prema stažu i plaći, što je u pravilu manji iznos.
Ostale mirovine po posebnim propisima (zastupnici u Hrvatskom saboru, bivši politički zatvorenici, sudionici NOR-a i drugi): za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena ili obavljanja djelatnosti isplata mirovine se obustavlja.
Za korisnike starosne mirovine ostvarene prema propisima o djelatnim vojnim osobama, policijskim službenicima, ovlaštenim službenim osobama, razminiranju i profesionalnim vatrogascima vrijedi jednostavno pravilo: do polovice punog radnog vremena — puna mirovina, dulje od polovice — 50 % mirovine.
Pregledna tablica
| Vrsta mirovine | Rad do polovice punog radnog vremena | Rad dulje od polovice punog radnog vremena |
|---|---|---|
| Starosna mirovina | puna mirovina | 50 % mirovine (od 65. godine); inače obustava |
| Starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika | puna mirovina | 50 % mirovine (od 65. godine); inače obustava |
| Prijevremena starosna mirovina | puna mirovina | 50 % mirovine (od 65. godine); inače obustava |
| Obiteljska mirovina i dio obiteljske mirovine | puna mirovina | 50 % mirovine (od 65. godine); inače obustava |
| Braniteljska starosna i prijevremena starosna (ZOHBDR) | puna mirovina, bez smanjenja | 50 % mirovine (od 65. godine) |
| Braniteljska invalidska – potpuni gubitak radne sposobnosti | bez obustave samo do 3,5 sati dnevno | obustava |
| Braniteljska invalidska – djelomični gubitak radne sposobnosti | mirovinski faktor 0,9 (od 2026.) | mirovinski faktor 0,6667 |
| Vojne, policijske i srodne starosne mirovine po posebnim propisima | puna mirovina | 50 % mirovine |
| Ostale mirovine po posebnim propisima | puna mirovina | obustava |
Što se ne smatra radom koji obustavlja mirovinu
Mirovina se ne obustavlja korisniku koji ostvaruje drugi dohodak odnosno obavlja drugu djelatnost — primjerice primici prema ugovoru o djelu, primici za rad u skupštinama i nadzornim odborima, poslovi sudskog tumača ili konzultanta. Isto vrijedi i za korisnika koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi prema propisima kojima je izričito određeno da se isplata mirovine ne obustavlja.
Prema Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, umirovljenici koji ostvaruju drugi dohodak plaćaju doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 10 %. Sama plaća ostvarena radom do polovice punog radnog vremena oporezuje se i opterećuje doprinosima na uobičajen način, kao i kod svakog drugog radnika — rad uz mirovinu porez ne čini ni povoljnijim ni težim.
Poseban slučaj: umirovljenik kao direktor ili član uprave
Članovi uprave i izvršni direktori trgovačkih društava obvezno se osiguravaju ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi. Zbog toga sam upis u sudski registar, bez zasnovanog radnog odnosa, kod umirovljenika mlađeg od 65 godina vodi do obustave isplate mirovine. Rješenje je uz funkciju sklopiti i ugovor o radu do polovice punog radnog vremena, čime osoba postaje osiguranik po osnovi radnog odnosa. Detaljno smo to razložili u objavi umirovljenik direktor, zajedno s modelom prokure i izračunom što je povoljnije.
Školski primjer: gospodin Tomislav
Gospodin Tomislav ima 62 godine i korisnik je prijevremene starosne mirovine od 900 eura. Poslodavac mu nudi povratak na posao.
- 20 sati tjedno: mirovina ostaje 900 eura i uz nju prima plaću za pola radnog vremena. Ovo je jedina varijanta s punom mirovinom.
- Puno radno vrijeme: isplata mirovine se obustavlja, jer Tomislav još nema 65 godina. Opcija s 50 % mirovine njemu nije dostupna.
- Za tri godine: kad navrši 65, moći će raditi puno radno vrijeme uz 450 eura mirovine. Isplati li se, ovisi o plaći koju bi dobio za punih 40 sati u odnosu na plaću za 20 sati uvećanu za 450 eura razlike.
Da je Tomislav umjesto toga korisnik braniteljske prijevremene starosne mirovine, prva bi varijanta bila jednaka — rad do polovice punog radnog vremena niti obustavlja niti smanjuje mirovinu.
Najčešće greške u praksi
- Uvjerenje da korisnik prijevremene starosne mirovine uopće ne smije raditi.
- Računanje da pravilo o 50 % mirovine vrijedi za sve umirovljenike — vrijedi tek od navršenih 65 godina života.
- Pretpostavka da za sve braniteljske mirovine vrijedi isto pravilo, iako se invalidske mirovine ravnaju po posve drukčijim granicama.
- Prekoračenje granice od 20 sati tjedno „samo povremeno” — evidencija radnog vremena i prijava HZMO-u moraju odgovarati stvarnom stanju.
- Propuštanje aneksa ugovora o radu i prijave promjene radnog vremena HZMO-u prilikom prelaska s punog na nepuno radno vrijeme.
Zaključak
Rad uz mirovinu danas je pravilo, a ne iznimka — ali granica od 20 sati tjedno i dobna granica od 65 godina određuju hoće li mirovina ostati cijela, prepoloviti se ili biti obustavljena. Prije potpisivanja ugovora o radu vrijedi provjeriti točnu vrstu mirovine iz rješenja HZMO-a. Dodatne informacije za korisnike dostupne su i na stranicama HZZ-a namijenjenim umirovljenicima, a cjeloviti tekst propisa na Zakon.hr.
Napomena
Ovaj je tekst informativne naravi. Đina d.o.o. ne pruža savjetovanje niti odgovara na upite o uvjetima za odlazak u mirovinu i o pojedinačnim pravima iz mirovinskog osiguranja, jer nemamo uvid u status osiguranika. Za to je nadležan isključivo Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
