Gubitak posla nosi sa sobom niz pitanja, a jedno od najvažnijih glasi: što se događa sa zdravstvenim osiguranjem nakon odjave s posla? Dobra vijest je da hrvatski sustav omogućuje da osoba zadrži pravo na obvezno zdravstveno osiguranje (ZO) i nakon prestanka radnog odnosa – ali samo ako se strogo pridržava rokova i pravila Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Ako se propusti i jedan rok, gubi se pravo na besplatno osiguranje po statusu nezaposlene osobe, a osiguranje se tada mora plaćati samostalno.
U nastavku donosimo praktičan primjer iz prakse te detaljno objašnjavamo rokove, obveze i opcije koje nezaposlena osoba ima na raspolaganju.
Primjer iz prakse: supruga zaposlena kod supruga – direktora tvrtke
Čest je slučaj u malim obiteljskim tvrtkama da je jedan bračni drug direktor i vlasnik trgovačkog društva, dok je drugi bračni drug (najčešće supruga) zaposlen u toj istoj tvrtki, često na nepuno radno vrijeme (primjerice 2 sata dnevno). Kada suprug kao direktor odjavi suprugu s tog radnog mjesta, postavlja se pitanje – ima li ona i dalje pravo na zdravstveno osiguranje, i pod kojim uvjetima?
Odgovor je: da, supruga ima pravo na obvezno zdravstveno osiguranje kao nezaposlena osoba, pod uvjetom da se pridržava zakonskih rokova i pravila HZZO-a. Status osiguranika ne prestaje automatski nakon nekoliko mjeseci – traje onoliko dugo koliko je osoba uredno prijavljena i koliko izvršava svoje obveze prema HZZO-u.
Napomena: ako vas zanima obrnuta situacija – obveze direktora oko plaćanja doprinosa za MIO i ZO – pogledajte i naš članak Direktor društva – obveze plaćanja doprinosa za MIO i ZO.
Ključni rok: 30 dana za osobnu prijavu HZZO-u
Prema službenim informacijama HZZO-a, osoba kojoj je prestao radni odnos dužna se osobno prijaviti u najbližem regionalnom uredu HZZO-a u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, neovisno o razlogu prestanka (otkaz, sporazumni raskid, istek ugovora na određeno i slično).
Ovaj rok je strog: ako ga se propusti, osoba gubi mogućnost ostvarivanja besplatnog zdravstvenog osiguranja po osnovi statusa nezaposlene osobe i osiguranje će morati plaćati sama, po redovnoj osnovi.
Praktičan savjet: rok počinje teći od dana odjave s HZZO-a (koju provodi poslodavac, u pravilu isti dan ili idući radni dan nakon prestanka radnog odnosa), pa je preporučljivo otići u HZZO što prije, a ne čekati do posljednjeg dana roka.
Dodatna prijava: HZZ (burza rada)
Uz obveznu prijavu HZZO-u, isplati se prijaviti se i u evidenciju nezaposlenih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), odnosno na takozvanu burzu rada. Iako to nije nužno samo za ostvarivanje prava na zdravstveno osiguranje, prijava na HZZ nosi važnu prednost opisanu u nastavku.
Dvije opcije za zadržavanje zdravstvenog osiguranja
Nakon početne prijave HZZO-u u roku od 30 dana, način na koji se dalje zadržava status osiguranika ovisi o tome je li osoba prijavljena i na HZZ ili samo na HZZO.
Opcija A: prijava na HZZ (burzu rada)
Ako je osoba prijavljena u evidenciju nezaposlenih pri HZZ-u i uredno ispunjava svoje obveze prema toj evidenciji (javljanje savjetniku, aktivno traženje posla i slično), njezino zdravstveno osiguranje ostaje aktivno automatski, bez dodatne obveze periodičkog osobnog javljanja HZZO-u. HZZ redovito dostavlja HZZO-u podatke o osobama u evidenciji, pa se njihov status u obveznom zdravstvenom osiguranju potvrđuje po službenoj dužnosti.
Opcija B: prijava samo na HZZO (bez burze)
Ako se osoba ne želi voditi u evidenciji nezaposlenih pri HZZ-u, zdravstveno osiguranje može ostvariti izravno preko HZZO-a, po osnovi prebivališta u Republici Hrvatskoj. U tom slučaju postoji dodatna zakonska obveza: osobno javljanje HZZO-u jednom u tri mjeseca radi provjere statusa osiguranika.
Ova obveza uvedena je izmjenama propisa od 1. travnja 2023., a dodatno je razrađena obavijestima HZZO-a o iznimkama koje vrijede od 1. kolovoza 2025. Ako osoba samo jednom propusti ovo tromjesečno javljanje, HZZO je po službenoj dužnosti odjavljuje iz sustava obveznog zdravstvenog osiguranja, bez prethodne opomene i bez donošenja posebnog rješenja. Ponovno uspostavljanje osiguranja tada zahtijeva novi odlazak u HZZO i reguliranje statusa po osnovi po kojoj osoba tada ispunjava uvjete.
Iznimke od obveze tromjesečnog javljanja postoje za određene kategorije osoba, primjerice za korisnice rodiljnih i roditeljskih naknada za vrijeme korištenja tih prava, osobe s trećim ili četvrtim stupnjem invaliditeta, samohrane roditelje djece do sedme godine života uz odgovarajuće dokaze, osobe koje zbog zdravstvenih ili drugih objektivnih razloga nisu u mogućnosti osobno pristupiti uredu, te osobe koje njeguju teško bolesnog člana obiteljskog domaćinstva. Za sve navedene iznimke potrebno je HZZO-u dostaviti odgovarajuću dokumentaciju.
Napomena o novčanoj naknadi s burze rada
Treba razlikovati pravo na zdravstveno osiguranje od prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti – riječ je o dva potpuno odvojena prava s različitim uvjetima.
Za ostvarivanje novčane naknade za nezaposlene, prema propisima HZZ-a, osoba mora imati najmanje 9 mjeseci rada, odnosno obveznog staža osiguranja po osnovi radnog odnosa, u posljednja 24 mjeseca prije prestanka radnog odnosa. Ako je osoba radila u nepunom radnom vremenu (primjerice 2 sata dnevno), u obzir se uzima razdoblje trajanja osiguranja, a ne broj odrađenih sati tjedno – no budući da se uvjeti i način izračuna mogu razlikovati ovisno o pojedinačnom slučaju, konačnu procjenu ispunjava li konkretna osoba uvjete za novčanu naknadu uvijek je najsigurnije provjeriti izravno u nadležnoj službi HZZ-a.
Važno je naglasiti: eventualni nedostatak prava na novčanu naknadu s burze ne utječe ni na koji način na pravo na zdravstveno osiguranje – ta dva prava ostvaruju se neovisno jedno o drugome, pod uvjetom da su ispunjeni gore opisani rokovi i obveze prema HZZO-u.
Sažetak: kako ne izgubiti zdravstveno osiguranje nakon odjave s posla
Da bi osoba bez posla zadržala pravo na zdravstveno osiguranje, potrebno je poštovati sljedeće korake: prijaviti se osobno u HZZO u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa; razmotriti prijavu i u evidenciju nezaposlenih pri HZZ-u, čime se izbjegava obveza periodičkog javljanja; ako se osoba ne prijavljuje na HZZ, javljati se HZZO-u svaka tri mjeseca kako bi status osiguranika ostao aktivan; te pratiti obavijesti HZZO-a o promjenama propisa, budući da su se pravila u posljednjih nekoliko godina mijenjala.
Uz obvezno zdravstveno osiguranje postoji i dopunsko zdravstveno osiguranje, čija se premija za pojedine kategorije osiguranika plaća iz državnog proračuna – više o tome pročitajte u članku Dopunsko zdravstveno osiguranje.
Napomena: ovaj članak donosi opće informacije na temelju važećih propisa i službenih obavijesti HZZO-a i HZZ-a, u informativne svrhe. Svaki slučaj može imati svoje posebnosti, stoga za konačnu i pravno obvezujuću potvrdu statusa uvijek preporučujemo izravan upit nadležnoj ispostavi HZZO-a odnosno HZZ-a, ili konzultaciju s knjigovodstvom Đina d.o.o.
