Zašto sve više poslodavaca završava na crnoj listi?
Kašnjenje u prijavi ili odjavi radnika na HZMO-u više nije bezazlen propust. Poslodavci koji ne poštuju rokove riskiraju novčane kazne, ali i upis na crnu listu, što može ozbiljno narušiti njihov ugled.
Ostali razlozi za stavljanje na crnu listu
Osim prijave i odjave s HZMO, poslodavac može završiti na crnoj listi i ako s radnikom nije sklopio ugovor o radu i ako koristi rad stranaca bez važeće radne dozvole – što predstavlja rad na crno, nadalje; ne isplaćuju ugovorenu plaću prema Kolektivnim ugovorima i ono svakidašnje, ne uručuje obračun plaće radniku, bez obzira što je od knjigovođe putem email dobio isplatne liste. Imamo 85% naših klijenata koji ne čuvaju isplatne liste radnika a još da ih po primitku predaju svojim zaposlenicima, nema šanse.
Bez obzira što su od strane knjigovodstva upozoreni na svoje obveze, (molimo vas dajte radnicima isplatne liste) ne dolazi u obzir, naše upozorenje je nesvrsishodno, a kada radniku treba isplatna lista kako bi ostvario pravo na npr; kredit u banci, dozvoljeni minus po tekućem računu, pravo na roditeljsku naknadu, pravo kod prestanka radnog odnosa na prijavu zavodu za zapošljavanje u svezi ostvarivanja prava novčane naknade za vrijeme trajanja nezaposlenosti, za produženje radnih dozvola itd., obraćaju se knjigovodstvu, možete li nam poslati zadnjih 6 ispl. lista za x radnika? Ma naravno da može, ali što to znači? To znači da nema poduzetničke/direktorske odgovornosti prema radnicima uopće.
Radnici nemaju isplatne liste (nisu ih dobili od poslodavca po isteku tekućeg mjeseca rada) kako bi imali uvid ponajprije; iznos bruto plaće, iznos neto plaće, te obveze doprinosa prema državi i poreza prema općini/gradu, mjestu boravka/prebivališta.
Radnici su zakinuti za svoja radnička prava, a poslodavci često krivnju prebacuju na knjigovođu/e, a pitanje nas knjigovođa je; kada ste nam dostavili evidenciju radnih sati, odgovor je nikada. Radimo prema dostavljenom ugovoru o radu ali često ne i o stvarno odrađenim satima na mjesečnoj razini. Naravno, ovdje se ne može okriviti knjigovođa/e. Aliii? Zadržavamo pravo odgovora bez komentara, jer je zapravo sve jasno!
Poslodavci se također upisuju na crnu listu ako koriste rad stranaca bez važeće radne dozvole, ne isplaćuju minimalnu plaću ili ne uručuju obračun plaće radnicima.
Poslodavci koji se nalaze na crnoj listi ne mogu koristiti rad stranaca putem agencija za privremeno zapošljavanje.
Ako je poslodavac počinio prekršaj kod gore navedenih prekršaja rada, vjerojatno će se naći na crnoj listi. Upis se provodi automatizmom, kada radna inspekcija dostavi podatke Ministarstvu rada – bez izdavanja rješenja i bez mogućnosti žalbe.
Posljedice upisa na crnu listu
Stavljanje na crnu listu dovodi do odbijanja zahtjeva za izdavanje radnih dozvola drugih radnika državljana trećih zemalja i/ili produženja važećih istima, što u konačnici ovisi o policijskim upravama njihovom mišljenju i pridržavanja propisanih zakonom i pravilnikom. Oni mogu važeće dozvole ukinuti za sve strane radnike. Nije bitno koliko je težak prekršaj, već je važno da imaju utvrđeno njegovo postojanje.
Posebna pažnja kod zapošljavanja stranaca
Poslodavci koji zapošljavaju strane radnike moraju se strogo pridržavati potpisanog Ugovora o radu sa radnikom, gdje je točno precizirano; npr; naziv radnog mjesta. Ako je sa radnikom zasnovan radni odnos za radno mjesto slastičar, onda radnik po zahtjevima poslodavca da uskoči obavljati posao konobara može odbiti, jer on je zaposlen da obavlja posao slastičara, a ne da ispunjava želje/potrebe poslodavca. Treba jasno utvrditi da li radnik „uskače“ na radno mjesto po nalogu/zahtjevu direktora da obavlja poslove za koje nema dozvolu – što je zabranjeno.
Zaključno; ako poslodavac koristi rad stranca koji nije uredno zaposlen i nema radnu dozvolu, automatski završava na crnoj listi.
Ovo pravilo vrijedi i za druge poslodavce posebice graditeljstvo, koji koriste kooperante, podizvođače ili osobe angažirane temeljem ugovora o poslovnoj suradnji.
Trajanje upisa na crnu listu
Do eventualne promjene propisa, poslodavac koji je upisan na crnu listu ostat će na njoj šest godina. Za sad ne postoji redovno pravno sredstvo protiv tog upisa.
Važni propisi:
Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada
Pravilnik o objavi podataka o poslodavcima kod kojih je proveden nadzor u području prijavljivanja rada
