Ugovaranje usluga medicine rada nije formalnost koju se rješava kad stigne inspekcija — to je obveza koja nastaje istog trenutka kad društvo zaposli prvog radnika. Uz nju idu izbor nadležnog doktora specijaliste medicine rada, zdravstveni pregledi radnika i propisani postupak prijave ozljede na radu, svaki sa svojom tiskanicom i svojim rokom — a iza svakog propusta stoji novčana kazna, i to zasebna za društvo i za direktora osobno.
U nastavku je pregled obveza poslodavca s brojevima članaka važećih propisa u 2026. godini, redoslijedom kojim se u praksi javljaju.
Pravni okvir
| Pitanje | Propis | Odredba |
|---|---|---|
| Procjena rizika | Zakon o zaštiti na radu | čl. 18. |
| Razrada procjene rizika | Pravilnik o izradi procjene rizika, NN 112/14, 129/19 | — |
| Osposobljavanje za rad na siguran način | Zakon o zaštiti na radu | čl. 27. |
| Zabrana alkohola i sredstava ovisnosti / provjera | Zakon o zaštiti na radu | čl. 58. i 59. |
| Specijalist medicine rada — obveze poslodavca | Zakon o zaštiti na radu | čl. 80. |
| Poslovi specijalista medicine rada | Zakon o zaštiti na radu | čl. 81. |
| Izbor nadležnog doktora — tiskanica i rokovi | Pravilnik o načinu i postupku izbora doktora specijaliste medicine rada | čl. 4. |
| Poslovi s posebnim uvjetima rada | Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada, NN 5/84 | — |
| Obavijest inspekciji o ozljedi | Zakon o zaštiti na radu | čl. 65. |
| Prijava ozljede HZZO-u — tiskanica | Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti, NN 75/14 | čl. 41. |
| Rok za prijavu HZZO-u | isti Pravilnik | čl. 47. |
Koji su brojevi Narodnih novina važeći
Zakon o zaštiti na radu — Narodne novine broj 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18. Redom su to:
- NN 71/14 — osnovni tekst Zakona,
- NN 118/14 — ispravak Zakona,
- NN 154/14 — Uredba o izmjeni Zakona,
- NN 94/18 — Zakon o izmjenama i dopunama,
- NN 96/18 — ispravak Zakona o izmjenama i dopunama.
Od kraja 2018. Zakon nije mijenjan i nije donesen novi. To je važno zapamtiti zbog iznosa kazni, o čemu niže.
Pravilnik o načinu i postupku izbora doktora specijaliste medicine rada — Narodne novine broj 12/14, 149/14, 53/17, 129/17, 22/20 i 124/23.
Na ovo posljednje vrijedi obratiti pozornost. Po internetskim tekstovima i danas se prepisuje popis „12/14, 149/14, 53/17 i 22/20” — u kojem nedostaju dvije izmjene, ona iz 2017. i ona iz 2023. godine.
Prvi korak: procjena rizika, ne ugovor
Redoslijed koji se u praksi najčešće izokrene: prvo se potpiše ugovor s ordinacijom medicine rada, pa se tek onda vidi treba li uopće i što.
Polazna točka je procjena rizika iz članka 18. Zakona o zaštiti na radu. Poslodavac je obvezan procijeniti rizike za život i zdravlje na svim poslovima koje radnici obavljaju, a procjena mora biti dostupna na mjestu rada u pisanom ili elektroničkom obliku. Način izrade razrađuje Pravilnik o izradi procjene rizika (NN 112/14 i 129/19).
Iz procjene rizika proizlazi ono što se dalje ugovara: koji poslovi imaju posebne uvjete rada, koji radnici idu na prethodne i periodičke preglede i u kojem razmaku. Bez nje se ne zna ni koliko će usluga medicine rada koštati.
Obveza prema članku 80. Zakona o zaštiti na radu
Članak 80. uređuje odnos poslodavca i specijalista medicine rada — poslodavac je obvezan osigurati zdravstveni nadzor radnika primjeren utvrđenim rizicima, osigurati specijalistu medicine rada uvjete za rad i omogućiti mu pristup podacima potrebnima za taj nadzor.
Članak 81. uređuje poslove koje specijalist medicine rada obavlja — među njima ocjenu zdravstvene sposobnosti radnika za obavljanje određenih poslova, praćenje zdravstvenog stanja radnika, sudjelovanje u utvrđivanju profesionalnih bolesti i suradnju s tijelima nadležnima za zdravstvenu zaštitu.
Kratko rečeno: društvo mora imati nadležnog doktora specijalista medicine rada i mora mu omogućiti da svoj posao odradi.
Izbor nadležnog doktora — postupak korak po korak
Postupak propisuje članak 4. Pravilnika o načinu i postupku izbora doktora specijaliste medicine rada:
- Poslodavac popunjava tiskanicu „Izbor/promjena doktora specijaliste medicine rada” u četiri primjerka.
- Tiskanicu dostavlja regionalnom uredu odnosno područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nadležnoj prema sjedištu poslodavca, radi ovjere.
- Ako se tiskanica predaje neposredno, HZZO je obvezan potvrditi primitak otiskom prijemnog štambilja na kopiju, čime se dokazuje datum zaprimanja. Tu kopiju obavezno zadržite — ona je jedini dokaz da je prijava predana na vrijeme.
- HZZO je obvezan ovjerenu tiskanicu u roku od 8 dana od zaprimanja dostaviti poslodavcu i nadležnom doktoru specijalisti medicine rada.
Isti se postupak provodi i kod promjene doktora, primjerice kad se mijenja ordinacija ili kad se sjedište društva preseli u drugu županiju.
Zdravstveni pregledi radnika
Za poslove s posebnim uvjetima rada i dalje je mjerodavan Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (Narodne novine broj 5/84). Propis je star, ali je i danas na popisu važećih izvora prava iz područja zaštite na radu koji vodi Državni inspektorat.
Pregledi se dijele na dvije vrste:
- Prethodni pregled — obavlja se prije raspoređivanja radnika na poslove s posebnim uvjetima rada. Radnik se ne smije rasporediti na takve poslove prije nego što je utvrđena njegova zdravstvena sposobnost.
- Periodički pregled — obavlja se u razmacima propisanima za pojedini posao, dok radnik te poslove obavlja.
Trošak snosi poslodavac. To vrijedi i za prethodni pregled kandidata koji tek treba biti zaposlen. Račun ordinacije medicine rada za obvezne preglede je redovni poslovni trošak društva i knjiži se kao takav.
Praktična napomena za dokumentaciju: uz svjedodžbu o zdravstvenoj sposobnosti čuva se i dokaz o datumu pregleda. Kod inspekcijskog nadzora pitanje nikad nije samo je li pregled obavljen, nego kad — jer prethodni pregled obavljen nakon raspoređivanja na posao ne ispravlja propust.
Ozljeda na radu: dvije različite prijave, dva različita roka
Ovo je dio u kojem se u praksi najviše griješi, jer se dvije potpuno odvojene obveze pomiješaju u jednu.
1. Obavijest tijelu nadležnom za inspekcijski nadzor — odmah
Članak 65. Zakona o zaštiti na radu, u tekstu koji je u cijelosti zamijenjen novelom iz Narodnih novina broj 94/18, obvezuje poslodavca da odmah obavijesti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o:
- smrtnoj ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad,
- ozljedi zbog koje je radniku ili osobi na radu pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je ozlijeđena osoba zadržana na liječenju u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ili dnevnoj bolnici.
Zakon izrijekom predviđa i način ispunjenja te obveze: smatra se da je poslodavac obvezu ispunio ako je bez odgode obavijestio nadležno tijelo odnosno pozvao hitne službe na broj 112.
Dakle poziv na 112 nije zamjena za prijavu HZZO-u ni razlog da se prijava ne podnese — to je zasebna, trenutačna obveza prema inspekciji.
2. Prijava ozljede na radu HZZO-u — u roku od 8 dana
Mjerodavan je Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti (Narodne novine broj 75/14), donesen na temelju članka 128. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Članak 41. propisuje da se prijava podnosi na tiskanicama „Prijava o ozljedi na radu” odnosno „Prijava o profesionalnoj bolesti”, koje su tiskane uz Pravilnik i čine njegov sastavni dio.
Članak 47. stavak 1. propisuje rokove:
- za ozljedu na radu — u roku od 8 dana od dana nastanka ozljede,
- za profesionalnu bolest — u roku od 8 dana od dana kada je osigurana osoba primila ispravu zdravstvene ustanove.
Članak 47. stavak 2. propisuje posljedicu propuštanja: osigurana osoba za koju Zavodu nije podnesena prijava gubi pravo na pokretanje postupka u roku od tri godine od isteka tih rokova.
Time se propuštanje osmodnevnog roka pretvara u problem radnika, a ne samo poslodavca — jer se bez priznate ozljede na radu ne ostvaruje ni pravo na naknadu plaće po toj osnovi. Zato je prijava HZZO-u obveza koja se ne odgađa „dok se ne vidi kako će se radnik oporaviti”.
Novčane kazne: tko plaća i koliko
Prije iznosa, jedna stvar koja u praksi zbunjuje: u tekstu Zakona o zaštiti na radu i danas stoje iznosi u kunama. Zakon od 2018. nije mijenjan, pa nikad nije donesena novela koja bi kazne prepisala u eure.
To ne znači da su iznosi zastarjeli. Kazne se primjenjuju u eurima na temelju Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, po fiksnom tečaju konverzije, a iznosi novčanih kazni zaokružuju se na nižu deseticu. Zato u tablicama uz svaki iznos stoji i izvorni iznos u kunama — tako svatko može provjeriti izračun.
Odgovornost je podijeljena na četiri skupine, i one se ne isključuju: za isti propust može biti kažnjeno i društvo i direktor osobno.
1. Poslodavac — pravna osoba
| Težina prekršaja | Raspon kazne | Izvorni iznos |
|---|---|---|
| Lakši prekršaji | 1.320,00 – 3.980,00 EUR | 10.000 – 30.000 kn |
| Teži prekršaji | 3.980,00 – 13.270,00 EUR | 30.000 – 100.000 kn |
Lakši prekršaji su tipično propusti u evidencijama i obavještavanju — nevođenje propisanih evidencija ili neizvješena zaštitna oznaka odnosno uputa.
Teži prekršaji su oni koji izravno ugrožavaju radnika:
- nema izrađene ili ažurirane procjene rizika,
- radnici rade, a nisu osposobljeni za rad na siguran način (čl. 27.),
- strojevi i oprema nemaju važeća uvjerenja i ispitivanja,
- nisu provedeni zdravstveni pregledi radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada.
2. Odgovorna osoba u pravnoj osobi — direktor osobno
Ovo je stavka koju poduzetnici najčešće previde. Kaznu ne plaća samo društvo. Za isti propust odgovorna osoba u pravnoj osobi kažnjava se zasebnom novčanom kaznom:
| Obveznik | Raspon kazne | Izvorni iznos |
|---|---|---|
| Odgovorna osoba (direktor, član uprave) | 390,00 – 1.320,00 EUR | 3.000 – 10.000 kn |
Kod ponavljanja prekršaja kazne se mogu udvostručiti. Važno je i da se ta kazna izriče osobno direktoru i plaća se iz njegovih sredstava, a ne iz sredstava društva.
3. Poslodavac — fizička osoba
| Obveznik | Raspon kazne za teže prekršaje | Izvorni iznos |
|---|---|---|
| Poslodavac fizička osoba (obrtnik, slobodno zanimanje) | 790,00 – 1.990,00 EUR | 6.000 – 15.000 kn |
4. Radnik
Zakon obveze ne stavlja samo na poslodavca. Radnik je dužan raditi u skladu s pravilima zaštite na radu, koristiti propisanu osobnu zaštitnu opremu i surađivati s poslodavcem.
| Obveznik | Raspon kazne | Izvorni iznos |
|---|---|---|
| Radnik | 130,00 – 390,00 EUR | 1.000 – 3.000 kn |
Kazna dolazi u obzir kad radnik odbije koristiti zaštitnu opremu ili ometa provođenje zaštite na radu. Uz to, poslodavac može samostalno pokrenuti postupak zbog povrede obveza iz radnog odnosa — to su dva odvojena postupka i jedan ne isključuje drugi.
Tri pogreške koje najčešće donose kaznu
- Radnik je počeo raditi, a osposobljavanje za rad na siguran način nije pokrenuto isti dan. Članak 27. traži osposobljavanje prije početka rada, na temelju procjene rizika. Zapisnik s kasnijim datumom ne popravlja stvar — inspektor gleda odnos datuma prijave na rad i datuma osposobljavanja.
- Procjena rizika stoji u ladici od osnutka društva. U međuvremenu su se promijenili poslovi, oprema ili lokacija, a procjena to ne prati. Neažurirana procjena rizika tretira se kao teži prekršaj jednako kao i ona koje uopće nema.
- Ne provodi se zabrana i kontrola alkohola. Članak 58. propisuje da radnik u vrijeme rada ne smije biti pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti niti ih smije unositi na mjesto rada, a članak 59. daje poslodavcu pravo to provjeravati alkometrom ili drugim prikladnim sredstvom. Ako poslodavac tu kontrolu uopće nije uredio, propust je njegov — ne samo radnikov.
Sve tri pogreške imaju istu pozadinu: obveza je postojala prije nego što je radnik stao za stroj, a rješavala se nakon toga.
Što s društvom koje nema zaposlenih?
Obveze zaštite na radu vežu se uz radnike i osobe na radu. Društvo koje nema nijednog zaposlenog radnika nema ni koga slati na zdravstveni pregled.
Ali: obveze nastaju s prvim zaposlenim radnikom, i to prije njegova prvog radnog dana, a ne nakon njega. To znači da procjenu rizika, ugovorenu medicinu rada i ovjerenu tiskanicu o izboru doktora treba imati prije nego što se radnik prijavi na rad. U praksi je to najčešći propust kod novoosnovanih društava koja zapošljavaju prvog radnika.
Kontrolna lista za poslodavca
- Izraditi procjenu rizika i držati je dostupnom na mjestu rada (čl. 18. ZZR).
- Iz procjene rizika utvrditi koji su poslovi s posebnim uvjetima rada.
- Osposobiti radnika za rad na siguran način prije početka rada i zapisnik datirati prije prvog radnog dana (čl. 27. ZZR).
- Urediti zabranu i kontrolu alkohola na mjestu rada (čl. 58. i 59. ZZR).
- Ugovoriti usluge medicine rada i osigurati specijalistu uvjete za rad (čl. 80. ZZR).
- Popuniti tiskanicu „Izbor/promjena doktora specijaliste medicine rada” u četiri primjerka i predati je nadležnom uredu HZZO-a na ovjeru; zadržati ovjerenu kopiju s prijemnim štambiljem (čl. 4. Pravilnika).
- Uputiti radnike na prethodne preglede prije raspoređivanja i voditi evidenciju o rokovima periodičkih pregleda.
- Kod ozljede: odmah obavijestiti inspekciju odnosno pozvati 112 kad su ispunjeni uvjeti iz čl. 65. ZZR.
- Kod ozljede: podnijeti Prijavu o ozljedi na radu HZZO-u u roku od 8 dana (čl. 41. i 47. Pravilnika NN 75/14).
- Račune ordinacije medicine rada i svjedodžbe o zdravstvenoj sposobnosti proslijediti knjigovodstvu i čuvati uz dokumentaciju o zaštiti na radu.
Česta pitanja
Mora li svako trgovačko društvo ugovoriti medicinu rada?
Svako društvo koje ima radnike. Obveze iz Zakona o zaštiti na radu vežu se uz radnike i osobe na radu, a nastaju prije prvog radnog dana prvog zaposlenog radnika.
U koliko se primjeraka predaje tiskanica o izboru doktora?
U četiri primjerka, nadležnom regionalnom uredu odnosno područnoj službi HZZO-a prema sjedištu poslodavca. HZZO ovjerenu tiskanicu u roku od 8 dana dostavlja poslodavcu i doktoru — članak 4. Pravilnika.
Tko plaća zdravstveni pregled radnika?
Poslodavac. To vrijedi i za prethodni pregled kandidata prije zapošljavanja. Riječ je o redovnom poslovnom trošku društva.
Je li poziv na 112 dovoljan kod ozljede na radu?
Za obvezu prema inspekciji jest — Zakon izrijekom navodi poziv hitnim službama na 112 kao način ispunjenja obveze iz članka 65. Ali to ne zamjenjuje Prijavu o ozljedi na radu HZZO-u, koja se podnosi u roku od 8 dana.
Što ako se propusti rok od 8 dana za prijavu HZZO-u?
Prijava se i dalje može podnijeti, ali osigurana osoba za koju prijava nije podnesena gubi pravo na pokretanje postupka nakon tri godine od isteka roka — članak 47. stavak 2. Pravilnika NN 75/14.
Vrijedi li još Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada iz 1984.?
Da. Unatoč godini donošenja, NN 5/84 i dalje je na popisu važećih pravnih izvora iz područja zaštite na radu koji objavljuje Državni inspektorat.
Zašto u Zakonu o zaštiti na radu kazne još pišu u kunama?
Zato što Zakon od 2018. nije mijenjan, pa nije donesena novela koja bi iznose prepisala u eure. Kazne se ipak primjenjuju u eurima, po fiksnom tečaju konverzije i uz zaokruživanje na nižu deseticu, na temelju Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Plaća li direktor kaznu osobno ili je plaća društvo?
Oboje. Za isti propust kažnjava se društvo kao pravna osoba (1.320,00 – 13.270,00 EUR ovisno o težini) i, zasebno, odgovorna osoba u pravnoj osobi (390,00 – 1.320,00 EUR). Kazna izrečena direktoru njegova je osobna obveza.
Zaključak
Ugovaranje usluga medicine rada logično dolazi iza procjene rizika, a ne ispred nje — jer tek procjena rizika pokazuje koje poslove treba pokriti i koje radnike slati na preglede. Nakon toga postupak je kratak: tiskanica u četiri primjerka, ovjera HZZO-a, dostava u roku od 8 dana.
Kod ozljede na radu treba zapamtiti da su to dvije odvojene obveze: obavijest inspekciji odmah i prijava HZZO-u u roku od 8 dana. Prva štiti poslodavca od prekršaja, druga štiti radnikovo pravo.
A kod kazni jedno: raspon do 13.270,00 eura za društvo i dodatnih 1.320,00 eura za direktora osobno višestruko premašuje godišnji trošak medicine rada i osposobljavanja za manje društvo. Ove se obveze isplati riješiti unaprijed i iz posve praktičnih razloga.
Knjigovodstvo ĐINA d.o.o. iz Zagreba pruža usluge knjigovodstva isključivo trgovačkim društvima. Ako zapošljavate prvog radnika, javite nam se prije prijave na rad — dio obveza mora biti riješen unaprijed.
Izvori
- Zakon o zaštiti na radu, NN 71/14
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, NN 94/18
- Pravilnik o načinu i postupku izbora doktora specijaliste medicine rada (pročišćeni tekst, MROSP)
- Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti, NN 75/14
- Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, NN 57/22
- Državni inspektorat – Pravni izvori iz područja zaštite na radu
