Radna dozvola za strance: uvjeti za državljane trećih zemalja (2026.)

Zapošljavanje državljana trećih zemalja u Hrvatskoj zahtijeva da poslodavac prije svega ishodi radnu dozvolu za strance — službeno dozvolu za boravak i rad — sukladno Zakonu o strancima, kako je izmijenjen Zakonom o izmjenama i dopunama (NN 55/2026), na snazi od 4. lipnja 2026. U nastavku donosimo uvjete koje poslodavac i radnik moraju ispuniti, postupak i rokove te primjer koji objašnjava zašto novoosnovana tvrtka ne može odmah zaposliti radnika iz treće zemlje.

Napomena: izmjene iz 2026. primjenjuju se na zahtjeve podnesene od 4. lipnja 2026. Pravilnici se usklađuju naknadno, a praksa HZZ-a i MUP-a po novim odredbama tek se oblikuje — zato u ovoj objavi navodimo ono što propisuje tekst zakona.

Boravak državljana trećih zemalja u Hrvatskoj

Zakon o strancima uređuje ulazak, boravak i rad državljana trećih zemalja (osoba koje nisu državljani EU/EGP-a ili Švicarske) u Republici Hrvatskoj. Ovisno o trajanju, boravak može biti:

• kratkotrajni – do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana (računajući boravak u cijelom šengenskom prostoru)
• privremeni – odobrava se na određeno vrijeme, u određenu svrhu (rad, spajanje obitelji, studiranje i dr.)
• dugotrajni i stalni – bez vremenskog ograničenja

Za visokokvalificirane radnike postoji posebna dozvola — EU plava karta — s vlastitim uvjetima. Pregled svih kategorija dostupan je na službenim stranicama gov.hr.

Opći uvjeti koje poslodavac mora ispuniti za radnu dozvolu

Prema članku 99. Zakona o strancima, u verziji iz NN 55/2026, Hrvatski zavod za zapošljavanje dat će pozitivno mišljenje samo ako poslodavac kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:

• Aktivna djelatnost u Hrvatskoj: poslodavac aktivno obavlja registriranu gospodarsku djelatnost u Republici Hrvatskoj, i to djelatnost povezanu sa zanimanjem za koje traži radnika.
• Domaći radnik u kontinuitetu godinu dana: poslodavac u posljednjih godinu dana ima u kontinuitetu zaposlenog najmanje jednog istog radnika — državljanina RH, države članice EGP-a ili Švicarske — na neodređeno i puno radno vrijeme u Hrvatskoj.
• Priljev na račun: u posljednjih 12 mjeseci priljev po transakcijskom računu od najmanje 100.000 eura za pravne osobe, odnosno 40.000 eura za fizičke osobe (obrtnike). Priljevom se smatraju sve uplate na transakcijski račun poslodavca, a razdoblje se računa od mjeseca koji prethodi mjesecu podnošenja zahtjeva.
• Bez blokade: u posljednjih šest mjeseci račun nije bio blokiran dulje od 30 dana u kontinuitetu.
• Podmirene obveze i izvješća: nema duga po javnim davanjima i predana su sva propisana porezna izvješća.
• Bez osuda i najtežih prekršaja iz područja radnih odnosa, socijalnog osiguranja, zaštite na radu ili opće sigurnosti.
• Nije na popisu poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad.
• Omjer domaćih i stranih radnika: broj zaposlenih državljana RH/EGP-a na puno radno vrijeme mora u trenutku podnošenja zahtjeva iznositi najmanje 20 % broja zaposlenih državljana trećih zemalja, odnosno najmanje 10 % kod deficitarnih zanimanja.

Kad je direktor državljanin treće zemlje

Od 4. lipnja 2026. MUP odbija zahtjev za dozvolu za boravak i rad ako su u tvrtki kao osobe ovlaštene za zastupanje upisani samo državljani trećih zemalja, a nijedan od njih nema dozvolu za ključno osoblje (članak 93. stavak 1. točka 17.). Takav direktor, kao jedini upisani direktor, dužan je u roku od 30 dana od upisa podnijeti zahtjev za vlastitu dozvolu. Prema službenom stajalištu Policijske uprave zagrebačke iz rujna 2026., ta ga dozvola obvezuje i na boravak u Hrvatskoj (izbivanje najdulje 30 dana, odnosno 90 dana uz opravdan razlog), pa osnivač koji ne želi živjeti u Hrvatskoj može biti samo član društva, a za direktora se upisuje državljanin RH ili EGP-a odnosno stranac s reguliranim boravkom u Hrvatskoj. Više u objavama Osnivanje tvrtke za strance i Dozvola za boravak i rad za ključno osoblje.

Uvjeti vezani uz radnika i dokumentaciju

• važeći, obostrano potpisan ugovor o radu koji odgovara uvjetima na tržištu rada
• dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji i/ili radnom iskustvu koje odgovara traženom radnom mjestu
• preslika važeće putne isprave
• dokaz o osiguranom primjerenom smještaju
• dokaz o nekažnjavanju

Ispit iz hrvatskog jezika (od 2027.)

Radnik koji u Hrvatskoj boravi najmanje godinu dana na temelju redovne dozvole za boravak i rad morat će položiti ispit poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma na razini A1.1, a trošak ispita snosi poslodavac. Ta obveza stupa na snagu 4. lipnja 2027. Ne odnosi se na radnike koji govore jezikom iz podskupine južnoslavenskih jezika, na one koji su se školovali u Hrvatskoj ni na sezonske radnike.

Test tržišta rada i deficitarna zanimanja

Prije izdavanja dozvole HZZ u pravilu provodi test tržišta rada — provjeru postoje li u Hrvatskoj nezaposlene osobe koje ispunjavaju uvjete za radno mjesto. Od 2026. HZZ test neće ni provesti ako poslodavac aktivno ne obavlja djelatnost povezanu sa zanimanjem, ili ako ponovno traži test za zanimanje za koje su u posljednjih 90 dana utvrđene raspoložive osobe.

Novost je i teritorijalno ograničenje: radnik smije raditi samo na području one policijske uprave u kojoj je proveden test tržišta rada, odnosno — kod deficitarnih zanimanja — samo na području policijskih uprava za koje je to zanimanje deficitarno. Poslodavac može zatražiti test za područje više policijskih uprava.

Na listi deficitarnih zanimanja, ovisno o godišnjoj odluci, tipično se nalaze građevinska i instalaterska zanimanja (zidar, tesar, armirač, zavarivač, fasader, vodoinstalater, elektroinstalater, monter cjevovoda i dr.), vozači teretnih vozila, zanimanja u ugostiteljstvu i dio IT zanimanja. Budući da se lista ažurira i sada vrijedi po policijskim upravama, aktualnu verziju provjerite na stranicama HZZ-a.

Postupak i rokovi

Zahtjev za dozvolu za boravak i rad podnosi poslodavac. MUP je dužan odlučiti što prije, a najkasnije u roku od 90 dana od urednog zahtjeva — u taj rok uračunava se i test tržišta rada. U iznimnim i opravdanim okolnostima rok se može produžiti za još 30 dana. Poslodavac mora radnika pisanim putem obavijestiti o ishodu zahtjeva u roku od tri dana. Zaključci, pozivi i potvrde poslodavcu se dostavljaju elektronički u korisnički pretinac sustava e-Građani.

Ako poslodavac u propisanom roku ne uplati u državni proračun iznos propisan člankom 95. Zakona o strancima, to je razlog za odbijanje zahtjeva.

Prava radnika i promjena poslodavca

• Promjena poslodavca: radnik koji je došao u Hrvatsku na temelju dozvole može promijeniti poslodavca nakon šest mjeseci rada (ranije u posebnim slučajevima, npr. ako mu plaća nije isplaćena na vrijeme). Novi poslodavac mora zatražiti test tržišta rada i u roku od tri dana od sklapanja ugovora obavijestiti policiju.
• Dopuštena nezaposlenost: unutar važenja dozvole radnik može biti nezaposlen do tri mjeseca (dozvola kraća od dvije godine), odnosno do šest mjeseci (dozvola dulja od dvije godine). O nezaposlenosti mora u roku od pet dana obavijestiti HZZ.
• Jednako postupanje: s radnikom iz treće zemlje koji ima ugovor s hrvatskim poslodavcem postupa se jednako kao s hrvatskim državljanima u pogledu plaće, radnog vremena, odmora, zaštite na radu i drugih prava iz radnog odnosa.
• Dugotrajni boravak: nakon pet godina neprekidnog zakonitog boravka radnik može zatražiti dugotrajni boravak. Hrvatsko državljanstvo uređuje poseban zakon, pod drukčijim uvjetima.

Nadzor i kazne za poslodavce

Nadzor provode inspekcija rada, Državni inspektorat i policija. Poslodavcu koji zapošljava stranca bez valjane dozvole, na poslovima ili na području koji nisu navedeni u dozvoli, prijete novčane kazne za svakog radnika, a za odgovornu osobu i posebne kazne. Pravomoćno sankcioniranje zbog nezakonitog zapošljavanja razlog je i za ukidanje izdanih dozvola.

---

Primjer: novoosnovana tvrtka i vozač kamiona

Zamislite sljedeću situaciju:

• Tvrtka je osnovana 1. svibnja 2026.
• Direktor je EU državljanin i odmah se zaposlio u vlastitoj tvrtki kao vozač kamiona.
• Posao ide dobro: tvrtka već u prva tri mjeseca ostvaruje dobre prihode.
• Cilj: zaposliti iskusnog vozača kamiona iz Srbije.

Prihodi nisu problem, ugovori su tu, posao je stvaran. Ipak, HZZ neće dati pozitivno mišljenje. Zašto?

Gdje je zapelo?

• Godina dana domaćeg radnika: zakon traži da je isti radnik, državljanin RH ili EU, zaposlen u kontinuitetu u posljednjih godinu dana. Tvrtka stara tri mjeseca to ne može ispuniti. Zakon izričito ne uređuje računa li se kao taj radnik i direktor koji je zaposlen u vlastitoj tvrtki, pa je sigurnije da to bude radnik koji nije član uprave.
• Priljev u 12 mjeseci: traži se 100.000 eura priljeva u posljednjih 12 mjeseci. Ako ga tvrtka ostvari i u tri mjeseca, i dalje ne ispunjava uvjet o godini dana zaposlenja domaćeg radnika.

Moguća rješenja dok tvrtka ne ispuni uvjete

1. Agencija za privremeno zapošljavanje: radnika iz treće zemlje zapošljava licencirana agencija koja sama ispunjava sve uvjete, a zatim ga ugovorom o ustupanju ustupa vašoj tvrtki. Uvjete iz članka 99. moraju ispunjavati i agencija i korisnik, pa ovaj put nije prečac, ali može skratiti čekanje.
2. Upućeni radnik partnerske tvrtke iz EU-a: radnik iz treće zemlje zakonito zaposlen kod poslodavca sa sjedištem u drugoj državi članici (npr. Sloveniji) može biti upućen na rad u Hrvatsku uz Potvrdu A1, a za rad dulji od 90 dana regulira privremeni boravak u svrhu rada upućenog radnika.

Zaključak: u Hrvatskoj nije dovoljno imati novac i ugovore da biste zaposlili radnika iz treće zemlje. Planirajte unaprijed: zaposlite domaćeg ili EU radnika što ranije i zahtjev za radnika iz treće zemlje podnesite tek kad tvrtka ispunjava sve uvjete iz članka 99.

Imate sličnu situaciju? Javite nam se prije podnošenja zahtjeva — provjerit ćemo ispunjava li vaša tvrtka uvjete i koji je zakonit put do radne snage.