Procjena rizika je prvi dokument iz zaštite na radu koji društvo mora imati — i jedini iz kojega proizlazi sve ostalo. Bez nje se ne zna koga slati na zdravstveni pregled, za što osposobiti radnika ni koju osobnu zaštitnu opremu nabaviti. Zato je i prvo što inspektor traži na uvid.
U nastavku je što Zakon o zaštiti na radu traži od procjene rizika, kada je treba ažurirati, kome mora biti dostupna i koliko iznosi kazna ako je nema — s brojevima članaka.
Obveza iz članka 18.
Poslodavac je obvezan, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu. Zakon nabraja što se pritom mora obuhvatiti, a popis je širi nego što se obično očekuje:
- sredstva rada, radni okoliš i tehnologija,
- fizikalne štetnosti, kemikalije i biološki agensi koji se koriste,
- uređenje mjesta rada i organizacija procesa rada,
- jednoličnost rada, statodinamički i psihofiziološki napori,
- rad s nametnutim ritmom i rad po učinku u određenom vremenu (normirani rad),
- noćni rad i psihičko radno opterećenje.
Zadnje dvije stavke redovito se izostave iz procjena koje se rade „za inspekciju”, iako ih Zakon izričito navodi.
Tri uvjeta koja procjena mora ispuniti
Članak 18. stavak 2. traži da procjena rizika bude:
- izrađena u pisanom ili elektroničkom obliku — elektronički oblik Zakon izjednačuje s pisanim,
- odgovarajuća postojećim rizicima na radu i u vezi s radom — dakle uskluđena sa stvarnim stanjem, ne s onim od prije pet godina,
- dostupna radniku na mjestu rada — ne u sefu u sjedištu, nego ondje gdje se radi.
Radnici moraju sudjelovati
Stavak 5. propisuje da je poslodavac obvezan radnike odnosno njihove predstavnike uključiti u postupak procjene rizika i o tome imati dokumentirane informacije. Nije dovoljno da procjenu izradi vanjska tvrtka i pošalje je e-poštom — mora postojati trag o uključivanju radnika.
Uz to, članak 33. traži da se poslodavac unaprijed i pravodobno savjetuje s povjerenikom radnika za zaštitu na radu o izradi procjene rizika te o njezinim izmjenama i dopunama.
Propust u procjeni ne oslobađa odgovornosti
Stavak 4. je odredba koju vrijedi pročitati doslovno: propusti učinjeni u postupku procjene rizika — primjerice propust uočiti vjerojatnost nastanka štetnog događaja ili podcjenjivanje njegove posljedice — ne oslobađaju poslodavca obveza i odgovornosti u vezi sa zaštitom na radu.
Drugim riječima, „to nije bilo u procjeni rizika” nije obrana. Uz to, za ozljedu na radu poslodavac odgovara po načelu objektivne odgovornosti.
Tko izrađuje procjenu rizika
Način, uvjete i metodu izrade, obvezne sadržaje te klasifikaciju opasnosti, štetnosti i napora propisuje Pravilnik o izradi procjene rizika (NN 112/14 i 129/19), donesen na temelju članka 18. stavka 6. Zakona.
Izradu procjene rizika može obavljati osoba ovlaštena za taj posao. Zakon izričito predviđa da se osoba može ovlastiti za izradu procjene rizika, osposobljavanje za rad na siguran način, ispitivanje sredstava rada i ispitivanja u radnom okolišu, i to za pojedini ili za više tih poslova.
Važno za odabir izvođača: ovlaštenje se daje po pojedinom poslu. Tvrtka ovlaštena za osposobljavanje ne mora biti ovlaštena i za izradu procjene rizika — to se provjerava prije potpisa ugovora.
Kada procjenu treba ažurirati
Zakon ne propisuje rok tipa „svake tri godine”. Kriterij je promjena stanja: procjena mora u svakom trenutku odgovarati postojećim rizicima. U praksi to znači da procjenu treba preispitati kad se dogodi bilo što od ovoga:
- uvodi se nova radna oprema ili se postojeća mijenja,
- uvodi se nova tehnologija ili se mijenja radni postupak,
- otvara se novo mjesto rada ili se seli lokacija,
- počinju se obavljati poslovi s posebnim uvjetima rada kojih prije nije bilo,
- dogodila se ozljeda na radu ili je utvrđena profesionalna bolest,
- zapošljava se radnik iz posebno osjetljive skupine.
Posebno o zadnjem: članak 37. traži da poslodavac u procjeni rizika naznači poslove koji su potencijalno rizični za posebno osjetljive skupine radnika — maloljetne radnike, trudne radnice, radnice koje su nedavno rodile i koje doje, radnike oboljele od profesionalne bolesti te radnike sa smanjenom radnom sposobnošću.
Zakon dodaje i da je osposobljavanje radnika obvezno provesti u slučaju promjene odnosno pojave novih rizika, neovisno o tome je li poslodavac s tim u vezi već izmijenio procjenu rizika. Osposobljavanje se dakle ne čeka.
Što iz procjene rizika proizlazi
Procjena rizika nije sama sebi svrha. Iz nje izravno slijede druge obveze:
| Obveza | Veza s procjenom rizika | Odredba |
|---|---|---|
| Osposobljavanje za rad na siguran način | provodi se na temelju procjene rizika, prije početka rada | čl. 27. |
| Osposobljenost poslodavca i ovlaštenika | u skladu s procjenom rizika | čl. 29. |
| Poslovi s posebnim uvjetima rada i zdravstveni pregledi | iz procjene se vidi koji su to poslovi i tko ide na pregled | čl. 36. |
| Posebno osjetljive skupine radnika | rizični poslovi moraju biti naznačeni u procjeni | čl. 37. |
| Osobna zaštitna oprema | obvezna uporaba proizlazi iz procjene rizika | čl. 32. i 41. |
| Ispitivanje radnog okoliša | rasvjeta i drugi parametri — u skladu s procjenom rizika | čl. 45. |
| Dopuštena koncentracija alkohola | može biti određena procjenom rizika za te poslove | čl. 58. |
Zato redoslijed ide procjena rizika → sve ostalo, a ne obrnuto. Društvo koje prvo potpiše ugovor s ordinacijom medicine rada, a tek onda izradi procjenu, u pravilu plaća pregled koji mu ne treba ili propušta onaj koji mu treba. O tome detaljnije pišemo u objavi o medicini rada i zaštiti na radu.
Kome procjena mora biti dostupna
Članak 62. stavak 2. propisuje da poslodavac mora osigurati da radniku budu dostupni procjena rizika za njegovo mjesto rada i poslove, upute za rad na siguran način, pisani dokaz o osposobljenosti, dokaz da udovoljava uvjetima za poslove s posebnim uvjetima rada te zapisnik o ispitivanju radne opreme, instalacija i radnog okoliša.
Iznimka za kratka radilišta. Procjena, dokazi i zapisnici ne moraju se nalaziti na radilištu na kojemu rad ukupno traje kraće od 60 dana — ali moraju biti dostupni u roku koji odredi nadležni inspektor.
Uz radnike, članak 32. stavak 5. traži da procjena rizika i popis mjera budu dostupni i stručnjaku zaštite na radu, ovlašteniku i povjereniku radnika za zaštitu na radu.
Što inspektor može narediti
U inspekcijskom nadzoru nadležni inspektor usmenim rješenjem naređuje poslodavcu izradu procjene rizika za poslove na mjestu rada, odnosno da procjenu rizika učini dostupnom radniku na mjestu rada. Usmeno rješenje inspektor je obvezan navesti u zapisniku o nadzoru.
Neizvršenje izvršnog rješenja inspektora zaseban je i teži prekršaj — kazna za pravnu osobu iznosi 15.920,00 EUR (120.000 kn), a za odgovornu osobu 3.310,00 EUR (25.000 kn).
Kazne
Zakon o zaštiti na radu od 2018. nije mijenjan, pa u njegovu tekstu kazne i dalje pišu u kunama. Primjenjuju se u eurima po fiksnom tečaju konverzije, uz zaokruživanje na nižu deseticu.
| Prekršaj | Društvo | Direktor osobno |
|---|---|---|
| Nije procijenio rizike u pisanom ili elektroničkom obliku | 3.980,00 EUR (30.000 kn) |
790,00 EUR (6.000 kn) |
| Procjena rizika nije dostupna radniku na mjestu rada | ||
| U izradi procjene nisu sudjelovali radnici odnosno njihovi predstavnici | ||
| Neizvršenje izvršnog rješenja inspektora | 15.920,00 EUR (120.000 kn) |
3.310,00 EUR (25.000 kn) |
Sva tri prekršaja iz prvog dijela tablice propisana su istom odredbom, člankom 98. stavkom 1. točkom 1. Znači da i procjena koja postoji, ali stoji u ladici u sjedištu, vodi do iste kazne kao i ona koje uopće nema. Kod ponavljanja prekršaja kazna se izriče u dvostrukom iznosu.
Školski primjer: Tvrtka “Lignum d.o.o.”
Lignum d.o.o. iz Zagreba bavi se stolarijom. Ima procjenu rizika izrađenu 2019., kad je društvo imalo dva radnika i jednu kružnu pilu u najmljenom prostoru.
Do danas se promijenilo sljedeće: društvo ima sedam radnika, kupilo je CNC glodalicu, preselilo se u veću halu i počelo lakirati proizvode.
Što je problem. Procjena iz 2019. ne pokriva CNC glodalicu, ne pokriva novi prostor i ne pokriva izloženost opasnim kemikalijama iz lakiranja. Formalno postoji, ali ne odgovara postojećim rizicima — a upravo to članak 18. stavak 2. traži. Za inspektora je to isto kao da je nema.
Lančana posljedica. Kako iz procjene rizika proizlazi što je posao s posebnim uvjetima rada, Lignum vjerojatno nije uputio radnike na odgovarajuće zdravstvene preglede za rad s kemikalijama. Nije ni osposobio radnike za rad na CNC glodalici, jer se osposobljavanje provodi na temelju procjene. Iz jednog propusta nastala su tri.
Koliko košta. Sama neažurirana procjena: 3.980,00 EUR društvu i 790,00 EUR direktoru osobno. Neosposobljeni radnici i neprovedeni pregledi su zasebni prekršaji. Izrada nove procjene rizika za društvo te veličine višestruko je jeftinija.
Što je trebalo. Procjenu preispitati kod svake od četiri promjene — kod nabave glodalice, kod selidbe, kod uvođenja lakiranja i kod povećanja broja radnika — a ne čekati da se sve nakupi.
Najčešće greške
- Procjena rizika izrađena jednom, kod osnivanja, i nikad ažurirana. Neažurirana procjena tretira se kao i ona koje nema.
- Procjena se čuva u sjedištu, a radnici rade na drugoj lokaciji. Mora biti dostupna na mjestu rada.
- Nema traga o uključivanju radnika u postupak izrade, iako Zakon traži dokumentirane informacije o tome.
- Ugovor s ordinacijom medicine rada potpisan prije izrade procjene rizika, pa se ne zna koga slati na koji pregled.
- Iz procjene izostavljeni psihičko radno opterećenje, noćni rad i napori, iako ih članak 18. izričito navodi.
- Angažirana tvrtka koja ima ovlaštenje za osposobljavanje, ali ne i za izradu procjene rizika.
Česta pitanja
Mora li svako trgovačko društvo imati procjenu rizika?
Svako koje ima radnike ili osobe na radu. Zakon se ne odnosi na poslodavca kojeg zastupa jedna fizička osoba koja je ujedno i jedini radnik — osim kada za njega određene aktivnosti obavljaju osobe na radu.
Koliko dugo vrijedi procjena rizika?
Zakon ne propisuje rok isteka. Kriterij je da procjena u svakom trenutku odgovara postojećim rizicima, pa je treba preispitati kod svake promjene poslova, opreme, tehnologije, lokacije ili sastava radnika.
Može li procjena rizika biti samo u elektroničkom obliku?
Može. Članak 18. stavak 2. izjednačuje pisani i elektronički oblik. Uvjet je da bude dostupna radniku na mjestu rada.
Mora li procjena rizika biti fizički na gradilištu?
Ne mora na radilištu na kojemu rad ukupno traje kraće od 60 dana, ali mora biti dostupna u roku koji odredi nadležni inspektor.
Kolika je kazna ako društvo nema procjenu rizika?
3.980,00 EUR za društvo i 790,00 EUR za odgovornu osobu, po članku 98. Ista kazna slijedi i ako procjena postoji, ali nije dostupna radniku na mjestu rada.
Možemo li procjenu rizika izraditi sami?
Izradu procjene rizika može obavljati osoba ovlaštena za taj posao, a ovlaštenje se daje po pojedinom poslu. Prije potpisa ugovora provjerite ima li izvođač ovlaštenje baš za izradu procjene rizika, a ne samo za osposobljavanje.
Što ako se ozljeda dogodi na poslu koji nije bio u procjeni rizika?
Propusti u postupku procjene rizika ne oslobađaju poslodavca obveza i odgovornosti. Za ozljedu na radu poslodavac odgovara po načelu objektivne odgovornosti.
Zaključak
Procjena rizika mora biti pisana ili elektronička, usklađena sa stvarnim stanjem i dostupna radniku na mjestu rada, a radnici moraju biti uključeni u njezinu izradu. Iz nje slijede osposobljavanje, zdravstveni pregledi, osobna zaštitna oprema i ispitivanja — pa neažurirana procjena ne proizvodi jedan propust nego niz njih.
Praktično pravilo: kad se u društvu promijeni oprema, tehnologija, lokacija ili sastav radnika, procjena rizika ide na stol prije nego što radnik stane za stroj.
Knjigovodstvo ĐINA d.o.o. iz Zagreba pruža usluge knjigovodstva isključivo trgovačkim društvima. Ako zapošljavate prvog radnika ili uvodite novu opremu, javite nam se prije prijave na rad — dio obveza mora biti riješen unaprijed.
