Povjerenik radnika za zaštitu na radu i ovlaštenik poslodavca dvije su uloge koje se u praksi stalno miješaju, a stoje na suprotnim stranama. Povjerenik zastupa radnike, ovlaštenik postupa u ime poslodavca. Jedan se bira, drugi se imenuje. Za jednoga postoji kazna ako mu poslodavac ne osigura uvjete za rad, za drugoga ako nije osposobljen.
U nastavku je razlika između te dvije uloge, uz brojeve članaka Zakona o zaštiti na radu i pragove broja radnika koji odlučuju što društvo uopće mora imati.
Tri uloge koje nisu ista stvar
Zakon o zaštiti na radu razlikuje tri osobe koje se u razgovoru često svode na „onaj što nam vodi zaštitu na radu”:
| Uloga | Čija je strana | Kako nastaje |
|---|---|---|
| Ovlaštenik | poslodavčeva | poslodavac mu pisanim putem prenosi provođenje zaštite na radu |
| Povjerenik radnika | radnička | radnici ga biraju između sebe |
| Stručnjak zaštite na radu | stručna | poslodavac ga zapošljava ili poslove ugovara s ovlaštenom osobom |
Zakon ovlaštenika definira kao radnika kojemu je poslodavac, neovisno o drugim ugovorenim poslovima, dao ovlaštenja za provedbu zaštite na radu. Povjerenika radnika za zaštitu na radu definira kao radnika koji je izabran da zastupa interese radnika na području zaštite na radu. Ista osoba ne može smisleno obavljati obje funkcije.
Ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu
Kako se imenuje
Članak 23. Zakona propisuje da poslodavac može provođenje zaštite na radu prenijeti u pisanom obliku na svojeg ovlaštenika, i to u okviru njegovog djelokruga rada. Dvije riječi iz te rečenice u praksi odlučuju sve:
- pisano — usmeno imenovanje ne postoji, mora postojati pisana odluka o prijenosu ovlasti,
- u okviru djelokruga rada — ovlaštenik se imenuje za područje koje ionako vodi, a ne za cijelo društvo ako ga ne vodi.
U manjem društvu ovlaštenik je najčešće sam direktor. U većem to su voditelji pogona, poslovnica ili smjena.
Devet ovlasti iz članka 24.
Poslodavac koji zaštitu na radu provodi djelovanjem ovlaštenika obvezan ga je ovlastiti osobito za to da:
- radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način ne dopusti rad bez nadzora osposobljenog radnika,
- radniku za kojeg nije utvrđeno da ispunjava tražene uvjete ne dopusti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, odnosno da mu zabrani nastavak tih poslova kad uvjete više ne ispunjava,
- posebno osjetljivim skupinama radnika ne dozvoli poslove koji bi mogli na njih štetno utjecati,
- isključi iz uporabe radnu opremu i osobnu zaštitnu opremu koja nije ispravna odnosno sigurna,
- u suradnji sa stručnjakom zaštite na radu osigura evidentiranje svake nezgode i ozljede na radu,
- nadzire rade li radnici u skladu s pravilima zaštite na radu i koriste li propisanu osobnu zaštitnu opremu,
- radniku zabrani rad ako radi suprotno tome,
- osigura potreban broj radnika osposobljenih za evakuaciju i spašavanje te za pružanje prve pomoći i stavi im na raspolaganje potrebnu opremu,
- osigura da se u vrijeme rada ne piju alkoholna pića niti uzimaju druga sredstva ovisnosti te da radnike pod njihovim utjecajem udalji s mjesta rada.
Ovlaštenik dakle ima ovlast zabraniti rad. To nije simbolična funkcija i zato Zakon traži da mu poslodavac osigura samostalnost u donošenju i provođenju odluka te samostalnost u raspolaganju sredstvima koja mu je obvezan osigurati. Poslodavac ga zbog postupanja po tim ovlastima ne smije staviti u nepovoljniji položaj.
Ovlaštenik se mora osposobiti
Članak 29. je kratak i često preskočen: poslodavac, odnosno njegov ovlaštenik moraju biti osposobljeni i moraju se stručno usavršavati iz područja zaštite na radu, u skladu s procjenom rizika. Osposobljavanje ovlaštenika, kao i radnika i povjerenika, poslodavac je obvezan provoditi tijekom radnog vremena i o svom trošku.
Povjerenik radnika za zaštitu na radu
Nije obveza poslodavca da ga postavi
Ovo je prva stvar koju treba razjasniti. Članak 70. stavak 1. propisuje da radnici kod poslodavca mogu birati povjerenika radnika za zaštitu na radu. Riječ je o pravu radnika, a ne o obvezi poslodavca da nekoga imenuje — poslodavac povjerenika ne bira i ne imenuje.
Ali čim je povjerenik izabran, za poslodavca nastaju obveze, i one su sankcionirane.
Kako se bira — prag od 20 radnika
| Broj radnika | Način izbora |
|---|---|
| do uključivo 20 | na skupu radnika koji saziva poslodavac, neposrednim i javnim izjašnjavanjem prisutnih radnika |
| više od 20 | prema odredbama Zakona o radu kojima je uređen izbor radničkog vijeća |
Ako je prema propisanim kriterijima izabrano više povjerenika, oni između sebe biraju svoga koordinatora.
Uloga poslodavca kod manjih društava svodi se na sazivanje skupa radnika. Sam izbor provode radnici.
Što povjerenik smije
Članak 71. daje povjereniku petnaest prava. U praksi su najvažnija ova:
- zahtijevati od poslodavca da poduzme mjere za smanjenje i otklanjanje rizika,
- izvršiti uvid i koristiti dokumentaciju poslodavca iz zaštite na radu,
- biti obaviješten o svim promjenama koje utječu ili bi mogle utjecati na zaštitu na radu,
- prisustvovati inspekcijskim pregledima, očitovati se na činjenično stanje i staviti prigovor na inspekcijski nalaz,
- pozvati nadležnog inspektora kada ocijeni da su ugroženi sigurnost i zdravlje radnika, a poslodavac propušta ili odbija provoditi zaštitu na radu,
- podnositi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu na radu.
Tri sata tjedno i zaštita od otkaza
Članak 72. propisuje obveze poslodavca prema povjereniku, a dvije su konkretne i mjerljive:
Naknada plaće za najmanje tri sata tjedno. Za obnašanje dužnosti povjerenik ima pravo na naknadu plaće za najmanje tri sata tjedno, osim ako se kolektivnim ugovorom to pitanje drukčije ne uredi. To pravo ne može ustupiti drugom povjereniku.
Zaštita od otkaza. Poslodavac povjereniku tijekom obnašanja dužnosti ne smije otkazati ugovor o radu niti ga na drugi način staviti u nepovoljniji položaj bez suglasnosti radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika koji ima prava i obveze radničkog vijeća. Ako suglasnost bude uskraćena, uskrata mora biti pisano obrazložena, a poslodavac u roku od 15 dana od dostave tog očitovanja može zatražiti da suglasnost nadomjesti sudska odluka.
Obveza izvještavanja povjerenika
Poslodavac koji nema obvezu osnivanja odbora za zaštitu na radu obvezan je povjerenika pisano izvještavati o stanju zaštite na radu:
- najmanje svaka tri mjeseca — ako je utemeljeno radničko vijeće ili djeluje sindikalni povjerenik s pravima radničkog vijeća,
- najmanje svakih šest mjeseci — ako ih nema.
Iznimno, u slučaju svake smrtne ili teške ozljede na radu, utvrđene profesionalne bolesti ili nalaza inspektora kojim je utvrđen nedostatak, poslodavac je obvezan povjerenika izvijestiti odmah. Kod svake smrtne ili teške ozljede obvezan ga je i pozvati na očevid na mjestu rada.
Savjetovanje unaprijed
Članak 33. traži da se poslodavac unaprijed i pravodobno savjetuje s povjerenikom, između ostalog o izradi procjene rizika te njezinim izmjenama i dopunama, o zapošljavanju stručnjaka zaštite na radu, o izboru radnika za pružanje prve pomoći i provođenje evakuacije, o planiranju osposobljavanja te o izboru sredstava rada i osobne zaštitne opreme.
Društvo s jednim ili nekoliko radnika
Ovo je situacija u kojoj se nalazi većina malih trgovačkih društava, pa je vrijedi razložiti posebno.
Kad je u radnom odnosu samo direktor
Članak 4. stavak 2. propisuje da se odredbe Zakona o zaštiti na radu ne odnose na poslodavca kojeg zastupa jedna fizička osoba koja je ujedno i jedini radnik kod poslodavca. Društvo u kojem je zaposlen samo direktor i nema nikoga drugog dakle nema ni povjerenika, ni procjene rizika, ni osposobljavanja — jer je izvan područja primjene Zakona.
Ta iznimka, međutim, ima dva nastavka koja se lako previde:
- Prestaje čim se pojavi osoba na radu. Ista odredba iznimku ukida „osim kada za njih obavljaju određene aktivnosti osobe na radu”. Osoba na radu nije samo radnik u radnom odnosu — Zakon pod tim pojmom navodi i osobu na stručnom osposobljavanju za rad, redovitog studenta i učenika na radu ili praksi, volontera, naučnika te osobu na sezonskom radu u poljoprivredi. Dovoljan je jedan student na praksi da društvo uđe u punu primjenu Zakona.
- Prestaje i na zajedničkom mjestu rada. Stavak 3. propisuje da su te osobe obvezne primjenjivati Zakon kada zajedno s drugom osobom ili s više drugih osoba obavljaju radove na istom mjestu rada. To u praksi pogađa svakoga tko radi na tuđem gradilištu ili u tuđem pogonu.
Kad ima dvoje do četvero radnika
Zakon se primjenjuje u cijelosti, ali povjerenik ni tada nije obveza. Zakon ne propisuje donji prag broja radnika od kojega bi povjerenik postao obvezan — propisuje samo da ga radnici mogu birati. I dvoje radnika ga smije izabrati ako to žele, a izbor se kod svih poslodavaca do uključivo 20 radnika provodi na skupu radnika koji saziva poslodavac.
Ako povjerenik nije izabran, obveza savjetovanja ne nestaje. Članak 31. traži da se poslodavac savjetuje s radnicima, odnosno njihovim predstavnicima — pa ako predstavnika nema, savjetuje se izravno s radnicima.
Što malo društvo mora imati bez obzira na povjerenika
- Procjenu rizika, dostupnu radniku na mjestu rada.
- Osposobljavanje za rad na siguran način prije početka rada, na temelju procjene rizika.
- Osposobljenost poslodavca odnosno ovlaštenika iz zaštite na radu.
- Ugovorene usluge medicine rada i zdravstvene preglede za poslove s posebnim uvjetima rada.
- Prvu pomoć. Ondje gdje istodobno radi dva do 50 radnika, najmanje jedan radnik mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći, uz pisanu odluku o imenovanju i osiguranu opremu. Prag je dakle dva radnika, ne dvadeset.
- Plan evakuacije i spašavanja te praktičnu vježbu evakuacije najmanje jednom u dvije godine.
- Pisano uređen postupak provjere je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.
Kod društva do uključivo 49 radnika poslove zaštite na radu poslodavac može obavljati sam ako ispunjava propisane uvjete, ili ih ugovoriti ugovorom o radu sa stručnjakom zaštite na radu. Ugovaranje s vanjskom ovlaštenom osobom Zakon dopušta samo kada zbog objektivnih i opravdanih razloga nijedno od toga nije moguće — što je kod malih društava najčešći slučaj u praksi.
Odbor za zaštitu na radu — prag od 50 radnika
Poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika obvezan je osnovati odbor zaštite na radu kao savjetodavno tijelo. Odbor čine poslodavac ili njegov ovlaštenik, stručnjak zaštite na radu, specijalist medicine rada te povjerenik radnika za zaštitu na radu ili njihov koordinator. Predsjednik odbora je poslodavac ili njegov ovlaštenik, a o imenovanju članova donosi se pisana odluka.
Odbor se sastaje najmanje jedanput u šest mjeseci i vodi zapisnik. Kod smrtne ili teške ozljede, utvrđene profesionalne bolesti ili nalaza inspektora sjednicu treba sazvati u roku od dva radna dana. Ako je poslodavac ne sazove, sjednicu ima pravo sazvati povjerenik ili koordinator povjerenika, odnosno radničko vijeće.
Pragovi broja radnika na jednom mjestu
| Broj radnika | Što iz toga slijedi |
|---|---|
| samo direktor, bez ikoga drugog | Zakon se ne primjenjuje — osim ako za društvo aktivnosti obavljaju osobe na radu ili se radovi izvode na zajedničkom mjestu rada |
| 2 i više | puna primjena Zakona; najmanje jedan radnik osposobljen za pružanje prve pomoći |
| do 20 | povjerenik se, ako ga radnici žele, bira na skupu radnika |
| više od 20 | povjerenik se bira po pravilima za radničko vijeće |
| do 49 | poslodavac poslove zaštite na radu može obavljati sam ako ispunjava uvjete, ili ih ugovoriti sa stručnjakom zaštite na radu |
| 50 – 249 | obvezno ugovoriti ugovorom o radu sa stručnjakom zaštite na radu; obvezan odbor zaštite na radu |
| 250 i više | obvezno ugovoriti s jednim ili više stručnjaka zaštite na radu |
Kazne
Napomena koja vrijedi za sve iznose: Zakon o zaštiti na radu od 2018. nije mijenjan, pa u njegovu tekstu kazne i dalje pišu u kunama. Primjenjuju se u eurima po fiksnom tečaju konverzije, uz zaokruživanje na nižu deseticu.
| Prekršaj | Društvo | Direktor osobno |
|---|---|---|
| Ne osigura povjereniku vrijeme i uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti (čl. 72.) | 1.320,00 EUR (10.000 kn) |
390,00 EUR (3.000 kn) |
| Ne sazove sjednicu odbora u roku od dva radna dana od smrtne ozljede, odnosno ne organizira sastajanje odbora svakih šest mjeseci (čl. 34.) | 1.320,00 EUR (10.000 kn) |
390,00 EUR (3.000 kn) |
| Poslove zaštite na radu ne obavlja u skladu s čl. 20. (pogrešan model s obzirom na broj radnika) | 3.980,00 EUR (30.000 kn) |
790,00 EUR (6.000 kn) |
Kod ponavljanja prekršaja kazna se izriče u dvostrukom iznosu. Kazna izrečena odgovornoj osobi njezina je osobna obveza i ne plaća se iz sredstava društva.
Školski primjer: Tvrtka “Vektor d.o.o.”
Vektor d.o.o. iz Zagreba bavi se montažom i zapošljava 14 radnika. Direktorica je Sanja, a montažu na terenu vodi poslovođa Damir.
Ovlaštenik. Sanja pisanom odlukom prenosi provođenje zaštite na radu na Damira, za područje montaže koje ionako vodi. Damir se mora osposobiti iz zaštite na radu i usavršavati, o trošku društva i tijekom radnog vremena. Od tog trenutka Damir smije zaustaviti rad radnika koji ne koristi propisanu osobnu zaštitnu opremu i isključiti iz uporabe neispravan alat. Sanja ostaje odgovorna — prijenos ovlasti ne oslobađa poslodavca odgovornosti.
Povjerenik. Radnici Vektora žele izabrati svog povjerenika. Kako ih je 14, izbor se provodi na skupu radnika koji saziva Sanja, neposrednim i javnim izjašnjavanjem. Izabran je Ivan. Od tada Ivan ima pravo na naknadu plaće za najmanje tri sata tjedno za obnašanje dužnosti, pravo uvida u procjenu rizika i ostalu dokumentaciju te pravo pozvati inspektora. Sanja mu ne smije otkazati ugovor o radu bez suglasnosti radničkog vijeća odnosno sindikalnog povjerenika s pravima radničkog vijeća.
Izvještavanje. Vektor nema 50 radnika pa nema obvezu odbora zaštite na radu. Ako kod njih nije utemeljeno radničko vijeće, Sanja je obvezna Ivana pisano izvijestiti o stanju zaštite na radu najmanje svakih šest mjeseci.
Što ako Ivan nije izabran? Ništa — izbor povjerenika pravo je radnika, ne obveza Sanje. Ali sve ostale obveze iz zaštite na radu ostaju iste, a Sanja se o pitanjima zaštite na radu mora savjetovati izravno s radnicima.
Najčešće greške
- Ovlaštenik imenovan usmeno ili „podrazumijeva se” da je to voditelj — članak 23. traži pisani oblik.
- Ovlaštenik imenovan, ali neosposobljen. Članak 29. traži osposobljenost i stručno usavršavanje.
- Poslodavac imenuje povjerenika radnika. Povjerenika biraju radnici između sebe; imenovanje od strane poslodavca nije izbor u smislu Zakona.
- Ista osoba postavljena i kao ovlaštenik i kao povjerenik. To su suprotstavljene uloge — jedna zastupa poslodavca, druga radnike.
- Povjereniku se ne obračunavaju tri sata tjedno jer „nema što raditi”. Pravo pripada za obnašanje dužnosti, a ne prema učinku, i propust je sankcioniran.
- Zaboravljeno polugodišnje odnosno tromjesečno pisano izvješće povjereniku.
- Društvo s jednim zaposlenim direktorom primi studenta na praksu i nastavi se ponašati kao da je izvan Zakona.
Česta pitanja
Mora li mala firma imati povjerenika radnika za zaštitu na radu?
Ne. Zakon propisuje da radnici mogu birati povjerenika — to je njihovo pravo. Poslodavac ga ne imenuje, a Zakon ne propisuje donji prag broja radnika od kojega bi povjerenik postao obvezan. Ali ako je izabran, obveze poslodavca prema njemu su obvezne i sankcionirane.
Primjenjuje li se Zakon o zaštiti na radu ako je zaposlen samo direktor?
Ne. Odredbe se ne odnose na poslodavca kojeg zastupa jedna fizička osoba koja je ujedno i jedini radnik. Iznimka prestaje čim za društvo određene aktivnosti obavljaju osobe na radu (student na praksi, volonter, osoba na stručnom osposobljavanju) ili kada se radovi obavljaju zajedno s drugim osobama na istom mjestu rada.
Imamo troje zaposlenih — što nam je obvezno?
Procjena rizika, osposobljavanje za rad na siguran način prije početka rada, osposobljenost poslodavca odnosno ovlaštenika, medicina rada, plan evakuacije i najmanje jedan radnik osposobljen za pružanje prve pomoći. Povjerenik nije obvezan.
Od koliko radnika se povjerenik bira po pravilima za radničko vijeće?
Kod poslodavca koji zapošljava više od 20 radnika. Do uključivo 20 radnika izbor se provodi na skupu radnika neposrednim i javnim izjašnjavanjem.
Može li direktor biti ovlaštenik za zaštitu na radu?
U praksi kod manjih društava poslove zaštite na radu često obavlja sam poslodavac. Zakon uz to izričito traži da poslodavac odnosno njegov ovlaštenik budu osposobljeni i da se stručno usavršavaju, u skladu s procjenom rizika.
Koliko sati tjedno pripada povjereniku?
Naknada plaće za najmanje tri sata tjedno, osim ako je kolektivnim ugovorom uređeno drukčije. To se pravo ne može ustupiti drugom povjereniku.
Smije li se povjereniku dati otkaz?
Ne tijekom obnašanja dužnosti bez suglasnosti radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika s pravima radničkog vijeća. Ako je suglasnost pisano obrazloženo uskraćena, poslodavac u roku od 15 dana može tražiti da je nadomjesti sudska odluka.
Od koliko radnika je obvezan odbor zaštite na radu?
Od 50 radnika, a iznimno i kod manje od 50 ako je to propisano posebnim zakonom ili drugim propisom.
Može li ista osoba biti i ovlaštenik i povjerenik?
To su suprotstavljene uloge. Ovlaštenik provodi zaštitu na radu u ime poslodavca i ima ovlast zabraniti rad, a povjerenik zastupa interese radnika i ima pravo pozvati inspektora protiv poslodavca.
Zaključak
Ovlaštenika imenuje poslodavac, pisano i u okviru njegova djelokruga, i ovlaštenik mora biti osposobljen. Povjerenika biraju radnici između sebe — do 20 radnika na skupu radnika, iznad 20 po pravilima za radničko vijeće — i čim je izabran, poslodavac mu duguje vrijeme, informacije, tri sata tjedno naknade plaće i zaštitu od otkaza.
Za mala društva vrijedi zapamtiti dvije stvari: povjerenik nije obveza ni na jednom broju radnika, a društvo s jednim zaposlenim direktorom izlazi iz iznimke iz članka 4. čim primi prvu osobu na radu.
Obje uloge dolaze nakon procjene rizika i uz ostale obveze zaštite na radu, o kojima detaljno pišemo u objavi o medicini rada i zaštiti na radu.
Knjigovodstvo ĐINA d.o.o. iz Zagreba pruža usluge knjigovodstva isključivo trgovačkim društvima. Ako zapošljavate prvog radnika ili prelazite prag od 20 odnosno 50 radnika, javite nam se — dio obveza mijenja se upravo na tim pragovima.
