Potvrda A1 za nerezidente – kad direktor ili radnik hrvatske tvrtke stvarno živi i radi u inozemstvu (npr. ima prebivalište u trećoj zemlji, a posao obavlja isključivo u Njemačkoj), otvara se cijeli niz dodatnih obveza i rizika koji nadilaze samu potvrdu A1: poreznu rezidentnost, evidenciju radnog vremena i mogućnost da druga država proglasi stalnu poslovnu jedinicu.
Obveza A1 potvrde i socijalno osiguranje
Osoba koja radi u jednoj državi za poslodavca koji ondje uobičajeno posluje, a upućena je u drugu državu, prema čl. 12. st. 1. Uredbe (EZ) br. 883/2004 ostaje u sustavu matične države socijalnog osiguranja samo ako ima potvrdu A1. Bez nje, radnik je u državi rada tretiran kao neprijavljen u sustav socijalnog osiguranja, što njemačka inspekcija (Zoll) tretira kao rad na crno.
Točna evidencija radnog vremena
Evidencija koja prikazuje rad u Hrvatskoj dok je osoba fizički u inozemstvu izravno krši čl. 5. Zakona o radu i Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 55/24), koji zahtijevaju točne podatke o mjestu, početku i završetku rada. Kako je evidencija radnog vremena podloga za JOPPD i isplatu plaće, unos netočnih podataka može predstavljati krivotvorenje službene ili poslovne isprave prema čl. 248. Kaznenog zakona. Nadzorna tijela lokaciju stvarnog rada u praksi provjeravaju preko bankovnih transakcija, putnih naloga i drugih posrednih dokaza.
Porezna rezidentnost
Prema čl. 3. Zakona o porezu na dohodak, osoba koja stvarno živi (ima prebivalište i boravak) u drugoj državi, a poslove obavlja preko hrvatske tvrtke, može biti porezni nerezident RH, što bitno mijenja pravila oporezivanja dohotka ostvarenog preko te tvrtke. Ako tvrtka pritom nema stvarnu ekonomsku aktivnost u Hrvatskoj (nema ureda, nema radnika koji ondje stvarno rade), Porezna uprava može prema čl. 12.a Općeg poreznog zakona proglasiti da je riječ o fiktivnoj strukturi i osporiti priznate troškove.
Rizik stalne poslovne jedinice
Ako hrvatska tvrtka obavlja građevinske ili montažne radove u drugoj državi duže od razdoblja određenog relevantnim ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (obično 6 ili 12 mjeseci), smatra se da ondje ima stalnu poslovnu jedinicu, pa bi dobit ostvarenu tim radom trebalo oporezivati u toj državi, a ne u Hrvatskoj. Izbjegavanje prijave takve poslovne jedinice u inozemstvu u pravilu se ondje tretira kao kazneno djelo utaje poreza.
Sažetak kazni
- U Hrvatskoj – teža povreda vođenja evidencije o radnicima (čl. 229. Zakona o radu) i neistinito izvještavanje u JOPPD obrascu (čl. 191. Općeg poreznog zakona) povlače prekršajne novčane kazne za pravnu i odgovornu osobu
- U Njemačkoj – rad bez A1 potvrde, neprijavljivanje početka rada (Zoll-Meldung) i nepridržavanje minimalne satnice za djelatnost kazne se prema propisima o suzbijanju rada na crno (Schwarzarbeitsbekämpfungsgesetz), s iznosima koji mogu doseći i visoke desetke tisuća eura ovisno o prekršaju
- Kaznena odgovornost – krivotvorenje poslovne isprave (čl. 248. Kaznenog zakona) nosi i mogućnost zatvorske kazne, a onaj tko svjesno unosi netočne podatke u poslovne knjige može biti tretiran kao supočinitelj
Zaključak
Kad direktor ili radnik stvarno živi i radi u inozemstvu, potvrda A1 rješava samo pitanje doprinosa za socijalno osiguranje – poreznu rezidentnost, evidenciju radnog vremena i eventualnu stalnu poslovnu jedinicu potrebno je zasebno urediti. Obračuni i evidencije uvijek se rade na temelju isprava koje poslodavac dostavlja kao vjerodostojne; odgovornost za točnost tih isprava snosi poslodavac. Ako niste sigurni je li vaša situacija usklađena, slobodno nam se obratite.
Sve naše objave o zapošljavanju i boravku stranih radnika, izaslanju i Potvrdi A1 te obračunu plaće stranog radnika pronaći ćete na jednom mjestu, na stranici Zakon o strancima.
