Potvrda A1 i evidencija radnih sati usko su povezane: ako radnik hrvatske tvrtke (uključujući direktora) obavlja rad u drugoj članici EU (npr. Njemačkoj), mora imati potvrdu A1 kojom dokazuje da je i dalje u sustavu hrvatskog socijalnog osiguranja. Bez nje njemačka inspekcija (Zoll) rad tretira kao rad na crno ili zahtijeva plaćanje doprinosa u Njemačkoj. Evidencija radnog vremena mora pritom odražavati stvarno mjesto rada – vođenje evidencije koja prikazuje rad u Hrvatskoj dok je radnik fizički u inozemstvu predstavlja krivotvorenje službene dokumentacije, koje se u nadzoru lako otkriva (IP adrese e-Porezne, bankovne transakcije u inozemstvu, putni nalozi).
Pravna osnova za obvezu A1
Prema Uredbi (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, članak 12. stavak 1. propisuje da osoba koja radi u jednoj državi za poslodavca koji ondje uobičajeno posluje, a upućena je u drugu državu, ostaje u sustavu matične države samo ako ima potvrdu A1.
Kazne u Hrvatskoj
- Za težu povredu odredbi o vođenju evidencije o radnicima i radnom vremenu (čl. 229. Zakona o radu), kazna za pravnu osobu kreće se u rasponu propisanom za najteže prekršaje poslodavca, uz zasebnu (nižu) kaznu za odgovornu osobu
- Ako Porezna uprava u nadzoru utvrdi da podaci u JOPPD obrascu ne odgovaraju stvarnom stanju, primjenjuju se prekršajne odredbe Općeg poreznog zakona (čl. 191.)
- Unos neistinitih podataka u poslovne knjige (čime evidencija radnog vremena postaje, jer je podloga za JOPPD i isplatu plaće) može predstavljati kazneno djelo krivotvorenja službene ili poslovne isprave prema čl. 248. Kaznenog zakona
Kazne u Njemačkoj (Zoll)
Njemačka je izrazito rigorozna po pitanju izaslanih radnika. Njemački Zakon o suzbijanju rada na crno (Schwarzarbeitsbekämpfungsgesetz) predviđa:
- rad bez potvrde A1 – radnik se smatra neprijavljenim u sustav socijalnog osiguranja, s mogućim kaznama za poslodavca
- neprijavljivanje početka rada putem njemačkog portala za minimalnu plaću (Meldeportal-Mindestlohn), tzv. Zoll-Meldung, prije početka rada na gradilištu
- nepridržavanje propisane minimalne satnice za djelatnost u kojoj se stvarno radi (npr. građevinski sektor)
Rizik stalne poslovne jedinice i porezne rezidentnosti
Ako hrvatska tvrtka nema stvarnu ekonomsku aktivnost u Hrvatskoj (nema ureda, nema radnika koji stvarno ondje rade), a posao se u praksi u cijelosti obavlja u drugoj državi, postoji rizik da ta država (na temelju članka o stalnoj poslovnoj jedinici u relevantnom ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja) zatraži prijavu poslovne jedinice i oporezivanje dobiti kod sebe, umjesto u Hrvatskoj. Slično, direktor ili radnik koji stvarno živi i radi u inozemstvu može biti smatran poreznim nerezidentom Hrvatske, što mijenja način oporezivanja dohotka.
Zaključak
Potvrda A1 i točna evidencija radnog vremena nisu formalnost kad radnik stvarno radi u inozemstvu – to su dokumenti koje inozemna inspekcija provjerava na terenu, a nesuklad između prijavljenog i stvarnog mjesta rada nosi i prekršajnu i potencijalno kaznenu odgovornost, kako za poslodavca tako i za knjigovodstveni servis koji bi svjesno knjižio netočne podatke. Ako niste sigurni je li vaša evidencija i A1 dokumentacija usklađena sa stvarnim stanjem, slobodno nam se obratite.
Sve naše objave o zapošljavanju i boravku stranih radnika, izaslanju i Potvrdi A1 te obračunu plaće stranog radnika pronaći ćete na jednom mjestu, na stranici Zakon o strancima.
