Plaćeni i neplaćeni dopust

Plaćeni i neplaćeni dopust | Primjer zahtjeva za odobravanje neplaćenog dopusta | Primjer odluke o prekidu (obustavi) rada

S obzirom na novonastalu situaciju pandemije COVID-19 postavlja se pitanje kako poslodavac može regulirati radne odnose u slučaju ove pandemije. Jedan od načina, odnosno modela koji poslodavcu stoji na raspolaganju je plaćeni i neplaćeni dopust.

Određenje dopusta

Dopust je razdoblje za vrijeme trajanja radnog odnosa u kojem je radnik oslobođen obveze raditi, iako bi bio obvezan raditi. Prema Zakonu o radu postoje dvije vrste dopusta, a to su plaćeni i neplaćeni dopust. Plaćeni dopust po zakonu može trajati najdulje sedam radnih dana godišnje, a radnik ima pravo na oslobođenje od obveze od rada za osobito važne potrebe i razloge koji su propisani Zakonom.

U našem konkretnom slučaju, plaćeni dopust nije kompatibilan ovoj situaciji jer može trajati samo sedam dana i samo za slučajeve predviđene zakonom, no ono što poslodavcu stoji na raspolaganju je neplaćeni dopust koji je zapravo razdoblje za vrijeme trajanja radnog odnosa u kojem je radnik oslobođen obveze raditi i u vrijeme neplaćenog dopusta radnik ne ostvaruje pravo na naknadu plaće.

I jedan i drugi dopust uređeni su Zakonom od radu koji je na snazi nešto više od 5 godina uz određene izmijene i dopune.

Neplaćeni dopust

Neplaćeni dopust kako je spomenuto je uređen Zakonom o radu čl. 87, a odredba kaže da poslodavac može na zahtjev radnika odobriti neplaćeni dopust. Za vrijeme trajanja dopusta, prava i obveze iz radnog ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako Zakonom nije drukčije propisano.

Dakle, za vrijeme neplaćenog dopusta radnik ne ostvaruje niti plaću niti naknadu plaće te se odjavljuje s obveznih osiguranja i prava mu za vrijeme neplaćenog dopustu miruju. Poslodavac mu ne uplaćuje doprinose, niti ne ostvaruje pravo na plaću i naknadu plaće. Drugim riječima takav radnik je obvezan prijaviti se na obvezno zdravstveno osiguranje da ne bi izgubio obveznu zdravstvenu zaštitu, a može se prijaviti i na produljeno mirovinsko da nema prekida u mirovinskom stažu.

Nadalje, kad poslodavac odobri zahtjev radnika za neplaćenim dopustom na njega odgovara svojom Odlukom o odobrenju korištenja neplaćenog dopusta.

Trajanje neplaćenog dopusta

Zakon o radu ne predviđa trajanje neplaćenog dopusta već ovisi o internom aktu, odnosno dogovoru. Ako se poslodavac i radnik dogovore da radnik može koristiti neplaćeni dopust duže od 30 dana, poslodavac mora napraviti odjavu sa MIO sukladno Zakonu o radu, ali prethodno sklopljeni ugovor o radu ne prestaje važiti s obzirom da je prekid nastao dogovorom radnika i poslodavca, a ne istekom važenja ugovora o radu.

Neplaćeni dopust za strane radnike

Ako radnik ima državljanstvo bilo koje države koja nije članica EU i ima radnu dozvolu koja ima svoj određeni rok važenja, on je i dalje u radnom odnosu kod istog poslodavca sa važećom radnom dozvolom i ugovorom o radu.

Rad stranaca u RH – Potpora za očuvanje radnih mjesta za državljane trećih zemalja

Primjer zahtjeva za odobravanje neplaćenog dopusta i primjer odluke o odobrenju korištenja neplaćenog dopusta.

Sastavili smo primjer zahtjeva za odobravanje neplaćenog dopusta u Word-u, koji radnik treba ispuniti i dostaviti poslodavcu. Možete preuzeti i primjer odluke o odobrenju korištenja neplaćenog dopusta.

 

 

Kako smo već rekli, na taj zahtjev poslodavac donosi odluku o odobrenju korištenja neplaćenog dopusta i obrazlaže da je odluka donesena temeljem zahtjeva radnika i u njoj se definira trajanje neplaćenog dopusta. Primjer možete preuzeti klikom na gumb iznad.

Evidencija radnog vremena za vrijeme neplaćenog dopusta temeljem čl.8 st.2 Pravilnika o načinu vođenja evidencije o radnicima upisuje se u rubriku neplaćeni dopust koji po tom članku možemo i sami formirati.

Prekid rada bez krivnje radnika – slobodni dani

Poslodavac može samostalno donijeti odluku o odobravanju slobodnih dana, odnosno o udaljavanju radnika s radnog mjesta ili prekidu rada što nije vezano uz krivnju radnika. Donošenjem te odluke poslodavac je obavezan isplaćivati radniku pripadajuće doprinose te određenu naknadu sukladno odredbi čl.95. st. 3 Zakona o radu, koji kaže da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran.

Evidencije radnog vremena

Za vrijeme prekida rada, temeljem toč. 5. st. 1. čl. 8. predmetnog Pravilnika ti se sati upisuju u posebnu rubriku koja se naziva vrijeme i sati zastoja prekida rada i sl., odnosno uslijed okolnosti za koje radnik nije odgovoran.