Otkazni rok je razdoblje između dostave otkaza i stvarnog prestanka radnog odnosa. U tom razdoblju ugovor o radu još traje — radnik radi, poslodavac isplaćuje plaću i plaća doprinose. Upravo se oko toga u praksi najčešće lomi, jer radnik koji sam daje otkaz često očekuje da će otkazni rok „primiti”, a ne odraditi.
U nastavku su trajanja otkaznog roka prema stažu, što ga zaustavlja, tko se ga smije odreći i četiri školska primjera iz stvarnih situacija.
Koliko traje otkazni rok
Članak 122. Zakona o radu propisuje najmanje trajanje otkaznog roka kod redovitog otkaza, ovisno o neprekidnom radnom odnosu kod tog poslodavca:
| Neprekidni staž kod istog poslodavca | Otkazni rok |
|---|---|
| manje od 1 godine | 2 tjedna |
| 1 godina | 1 mjesec |
| 2 godine | 1 mjesec i 2 tjedna |
| 5 godina | 2 mjeseca |
| 10 godina | 2 mjeseca i 2 tjedna |
| 20 godina | 3 mjeseca |
Zakon propisuje minimum. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može se odrediti dulje trajanje, i tada vrijedi to — pa je ugovor o radu prvo što treba pogledati.
Uvećanje zbog dobi — samo uz 20 godina staža
Otkazni rok radnika koji je kod poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina povećava se za dva tjedna ako je navršio 50 godina života, odnosno za mjesec dana ako je navršio 55 godina.
Ovo se redovito pogrešno primjenjuje. Uvećanje ne pripada svakom radniku starijem od 50 godina — vezano je uz uvjet od dvadeset godina staža kod tog poslodavca. Radnik od 56 godina koji je u društvu tri godine ima otkazni rok od mjesec dana i dva tjedna, bez ikakvog uvećanja.
Kraći i posebni rokovi
- Probni rad: otkazni rok je najmanje 7 dana.
- Skrivljeno ponašanje radnika: rokovi iz tablice prepolovljuju se. Radniku s pet godina staža otkazni rok tada nije dva mjeseca nego mjesec dana.
- Izvanredni otkaz: nema otkaznog roka — ugovor prestaje odmah.
- Osoba s invaliditetom: prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom najmanje trajanje otkaznog roka dodatno se uvećava za mjesec dana, osim ako je otkaz skrivila ta osoba.
- Otkaz koji daje radnik: otkazni rok ne može biti dulji od mjesec dana ako radnik za to ima osobito važan razlog. Zakon ne određuje što se smatra osobito važnim razlogom.
Kada otkazni rok teče, a kada stoji
Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza — ne danom donošenja odluke i ne prvim danom idućeg mjeseca.
Ne teče
- za vrijeme trudnoće,
- za vrijeme korištenja rodiljnog, roditeljskog i posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena i skraćenog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta,
- za vrijeme dopusta trudnice ili majke koja doji dijete,
- za vrijeme privremene nesposobnosti za rad,
- za vrijeme vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.
Teče
- za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta,
- za vrijeme privremene nesposobnosti za rad ako je poslodavac radnika oslobodio obveze rada u otkaznom roku,
- u postupku likvidacije društva i prestanka društva po skraćenom postupku.
Gornja granica od šest mjeseci
Ako je tijek otkaznog roka prekinut zbog privremene nesposobnosti za rad, radni odnos prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu. Ta odredba sprječava da se otkazni rok bolovanjima produljuje unedogled.
Rad, plaća i oslobođenje od obveze rada
Ovo je jezgra nesporazuma iz uvoda, pa je vrijedi razložiti korak po korak.
Pravilo: tijekom otkaznog roka ugovor o radu još traje. Radnik radi i za taj rad prima plaću. Otkazni rok nije plaćeno slobodno vrijeme.
Iznimka: poslodavac može radnika osloboditi obveze rada tijekom otkaznog roka. Ako to učini, radniku je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.
Ključna riječ je može. Oslobođenje od obveze rada je odluka poslodavca, ne pravo radnika. Radnik je ne može donijeti sam, ni prešutno tako da prestane dolaziti.
Tko se smije odreći otkaznog roka
Kad otkaz daje radnik, otkazni rok štiti poslodavca — daje mu vrijeme da organizira zamjenu i preuzme poslove. Zato se u toj situaciji otkaznog roka može odreći poslodavac, a ne radnik. Radnik koji je sam dao otkaz nema pravo jednostrano odlučiti da ga neće odraditi.
Što ako radnik jednostavno ne dođe
Ako radnik tijekom otkaznog roka ne dolazi na posao, a poslodavac ga nije oslobodio obveze rada, riječ je o neopravdanom izostanku. Posljedice:
- Nema plaće za dane kad nije radio. Plaća se isplaćuje za obavljeni rad, a naknada plaće samo kad je propisana ili kad je poslodavac donio odluku o oslobođenju od obveze rada.
- Moguć je izvanredni otkaz. Sudska praksa nedolazak na posao ocjenjuje opravdanim razlogom za otkaz.
- Odjava ostaje na datumu isteka otkaznog roka. Radni odnos ne prestaje time što je radnik prestao dolaziti.
Važno i za drugu stranu: usmeno oslobođenje od obveze rada nije dovoljno. Odluka treba biti pisana, jer se inače izlaganje radnika riziku da mu se izostanak kasnije tumači kao povreda obveze iz radnog odnosa.
Četiri sata tjedno za traženje posla
Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja. To je pravo radnika, a poslodavac je i za te sate dužan isplatiti naknadu plaće kao da je radio.
Sporazumni raskid — kad nitko ne želi otkazni rok
Ako radnik ne želi odraditi otkazni rok, a poslodavac ga ne želi zadržati, postoji čisto rješenje: sporazumni raskid ugovora o radu.
Sporazum se sklapa u pisanom obliku i u njemu se određuje datum prestanka radnog odnosa. Kod sporazumnog raskida otkaznog roka nema — radni odnos prestaje na dogovoreni dan.
Dvije stvari koje treba reći radniku prije potpisa:
- Kod sporazumnog raskida nema otpremnine, jer otpremnina pripada kod poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza od strane poslodavca.
- Sporazumni raskid utječe na pravo na novčanu naknadu za nezaposlene kod HZZ-a, jednako kao i otkaz koji daje sam radnik.
Radnik koji želi otići odmah, a nije spreman na te posljedice, u pravilu se predomisli i otkazni rok odradi.
Četiri školska primjera
Primjer 1: Radnik daje otkaz nakon 8 mjeseci rada
Petar je u društvu Alfa d.o.o. zaposlen 8 mjeseci i daje otkaz 10. rujna.
- Otkazni rok: 2 tjedna, jer je staž kraći od godine dana.
- Teče od: 10. rujna, dana dostave otkaza.
- Radni odnos prestaje: 24. rujna.
- Plaća: za rujan se obračunava plaća za odrađene dane do 24. rujna, uz naknadu za neiskorišteni razmjerni dio godišnjeg odmora.
Primjer 2: Isti radnik ne želi odraditi ta dva tjedna
Petar javlja da više neće dolaziti, ali očekuje da će mu neto plaća za ta dva tjedna sjesti na račun.
Ne ide tako. Direktor ima dvije mogućnosti:
- Osloboditi ga obveze rada — pisanom odlukom. Tada Petar ne radi, ali mu poslodavac mora isplatiti naknadu plaće za cijeli otkazni rok i priznati sva prava kao da je radio. To je trošak poslodavca i njegova odluka.
- Ne osloboditi ga — tada je Petrov izostanak neopravdan. Za te dane nema plaće, a poslodavac može posegnuti i za izvanrednim otkazom.
Treća, najčišća mogućnost je sporazumni raskid s datumom 10. rujna — ali tada radni odnos prestaje tog dana i nema ni plaće ni naknade za razdoblje nakon njega.
Ono što nije moguće: da Petar ne radi, a da mu se ipak obračuna plaća kao da radi, bez odluke poslodavca o oslobođenju od obveze rada.
Primjer 3: Radnik s 3 godine staža, poslodavac daje poslovno uvjetovani otkaz
Marija je u društvu 3 godine. Odluka o otkazu uručena joj je 1. listopada.
- Otkazni rok: mjesec dana i 2 tjedna (prag od 2 godine je pređen, prag od 5 godina nije).
- Radni odnos prestaje: 15. studenoga.
- Četiri sata tjedno: Marija ima pravo na najmanje četiri sata tjedno odsutnosti uz naknadu plaće radi traženja posla.
- Otpremnina: pripada joj, jer je riječ o poslovno uvjetovanom otkazu i ima više od dvije godine neprekidnog rada.
Ako Marija 20. listopada otvori bolovanje, otkazni rok staje i nastavlja teći kad se vrati — osim ako ju je poslodavac oslobodio obveze rada, u kojem slučaju teče dalje. U svakom slučaju, radni odnos prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od 1. listopada.
Primjer 4: Radnik u probnom radu
Ivan je zaposlen prije 6 tjedana, uz ugovoren probni rad. Poslodavac otkazuje ugovor jer nije zadovoljan probnim radom.
- Otkazni rok: najmanje 7 dana.
- Oblik: otkaz i u probnom radu mora biti u pisanom obliku, pisano obrazložen i uredno dostavljen.
Probni rad ne znači da radnik može otići „odmah” ni da se otkaz može dati usmeno.
Što knjigovodstvo treba za obračun
Za točan obračun zadnje plaće i odjavu s osiguranja trebaju nam četiri podatka:
- Datum dostave otkaza — od njega teče otkazni rok, ne od datuma odluke.
- Tko daje otkaz i po kojoj osnovi — određuje duljinu roka, pravo na otpremninu i pravo na četiri sata tjedno.
- Je li radnik oslobođen obveze rada — i je li o tome donesena pisana odluka. O tome ovisi ide li plaća ili naknada plaće.
- Neiskorišteni godišnji odmor — razmjerni dio se isplaćuje kao naknada ako se ne iskoristi do prestanka radnog odnosa.
Odjava s obveznih osiguranja podnosi se s datumom stvarnog prestanka radnog odnosa, dakle s danom isteka otkaznog roka odnosno s datumom iz sporazuma. Ne ranije, ma što radnik u međuvremenu radio ili ne radio.
Najčešće greške
- Računanje otkaznog roka od prvog dana idućeg mjeseca umjesto od dana dostave otkaza.
- Primjena uvećanja za 50 odnosno 55 godina života na radnika koji nema 20 godina staža kod tog poslodavca.
- Usmeno oslobođenje od obveze rada, bez pisane odluke.
- Obračun plaće radniku koji ne radi, a nije oslobođen obveze rada.
- Odjava s osiguranja s datumom kad je radnik prestao dolaziti, umjesto s datumom isteka otkaznog roka.
- Uvjerenje da otkazni rok stoji za vrijeme godišnjeg odmora — teče.
- Očekivanje otpremnine kod sporazumnog raskida.
Česta pitanja
Koliko dana traje otkazni rok?
Zakon ga ne izražava u danima nego u tjednima i mjesecima — od dva tjedna kod staža kraćeg od godine dana do tri mjeseca kod dvadeset godina staža kod istog poslodavca. Kod probnog rada je najmanje sedam dana.
Mora li radnik odraditi otkazni rok ako sam daje otkaz?
Da, osim ako ga poslodavac oslobodi obveze rada ili se sklopi sporazumni raskid. Otkaznog roka u toj situaciji može se odreći poslodavac, jer rok štiti njega.
Ima li radnik pravo na plaću ako ne radi u otkaznom roku?
Samo ako ga je poslodavac pisanom odlukom oslobodio obveze rada — tada mu pripada naknada plaće i sva prava kao da je radio. Ako nije oslobođen, a ne dolazi na posao, riječ je o neopravdanom izostanku i za te dane nema plaće.
Teče li otkazni rok za vrijeme godišnjeg odmora?
Teče. Godišnji odmor i plaćeni dopust ne zaustavljaju otkazni rok.
Teče li otkazni rok za vrijeme bolovanja?
Ne teče — osim ako je poslodavac radnika oslobodio obveze rada u otkaznom roku. Ako je tijek prekinut zbog bolovanja, radni odnos prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od uručenja odluke o otkazu.
Od kojeg dana teče otkazni rok?
Od dana dostave otkaza ugovora o radu.
Koliki je otkazni rok u probnom radu?
Najmanje sedam dana. Otkaz i tada mora biti pisan, obrazložen i uredno dostavljen.
Skraćuje li se otkazni rok kod otkaza zbog skrivljenog ponašanja?
Da, zakonski rokovi se prepolovljuju. Kod izvanrednog otkaza otkaznog roka uopće nema.
Ima li radnik pravo na slobodne sate za traženje posla?
Da, najmanje četiri sata tjedno uz naknadu plaće.
Zaključak
Otkazni rok ovisi o stažu kod tog poslodavca, počinje teći danom dostave otkaza i predstavlja razdoblje rada, a ne plaćenog izbivanja. Radnik koji sam daje otkaz taj rok mora odraditi, osim ako ga poslodavac pisanom odlukom oslobodi obveze rada — a tada oslobođenje plaća poslodavac, kroz naknadu plaće.
Kad nijedna strana ne želi otkazni rok, sporazumni raskid je jedini čist put, uz svijest o tome da nosi gubitak otpremnine i utječe na naknadu kod HZZ-a. O ostalim načinima prestanka radnog odnosa pišemo u objavi o prestanku ugovora o radu.
Knjigovodstvo ĐINA d.o.o. iz Zagreba pruža usluge knjigovodstva isključivo trgovačkim društvima. Prije nego što radniku uručite otkaz ili prihvatite njegov, javite nam datum dostave i osnovu — iz toga slijedi i zadnji obračun plaće i datum odjave.
