Osnivanje tvrtke za strance u Hrvatskoj | Dozvola za boravak i rad

Osnivanje tvrtke za strance u Hrvatskoj provodi se pod istim uvjetima kao i za hrvatske državljane — bez obzira dolazi li osnivač iz Europske unije ili iz treće zemlje (Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i dr.). Razlike nastaju kad je stranac iz treće zemlje direktor tvrtke, kad u njoj želi raditi i boraviti ili kad tvrtka želi zaposliti radnike iz trećih zemalja. U ovoj objavi saznajte kako osnovati tvrtku, koji su koraci i troškovi te što Zakon o strancima propisuje nakon izmjena koje su na snazi od 4. lipnja 2026. — uz službeno stajalište MUP-a iz rujna 2026.

Osnivanje tvrtke u Hrvatskoj za strane državljane

Procedura osnivanja tvrtke u Hrvatskoj za strance ista je kao i za hrvatske državljane. Stranac može osnovati društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), s temeljnim kapitalom od najmanje 2.500 eura, ili jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.), s temeljnim kapitalom od najmanje 1 euro. Razliku između ta dva oblika opisali smo u objavi Razlika između d.o.o. i j.d.o.o.

S obzirom na strano državljanstvo, kod javnog bilježnika može biti potreban prevoditelj, kako bi osnivač znao što potpisuje. Za državljane Bosne i Hercegovine ili Srbije prevoditelj u pravilu nije potreban.

Najvažnije za razumjeti: osnivanje tvrtke i vlasništvo udjela ne daju pravo na boravak ni rad u Hrvatskoj. Međutim, od 4. lipnja 2026. odluka tko će biti direktor više nije samo organizacijsko pitanje. Direktor iz treće zemlje mora ishoditi dozvolu za boravak i rad i — prema službenom stajalištu MUP-a — stvarno živjeti u Hrvatskoj. Osnivač koji ne namjerava ovdje boraviti može biti samo član društva. Pojedinosti su u nastavku.

Osnivanje tvrtke korak po korak

1. OIB osnivača i direktora. Prije odlaska javnom bilježniku stranac mora imati hrvatski OIB. Postupak je opisan u objavi OIB za strance.
2. Odluka o direktoru. Prije potpisa odlučite tko će biti upisan kao osoba ovlaštena za zastupanje — o tome ovisi obveza iz članka 111. Zakona o strancima i obveza boravka u Hrvatskoj.
3. Podaci za javnog bilježnika. Javnom bilježniku unaprijed se dostavljaju preslika putovnice, željeni naziv tvrtke, adresa sjedišta i djelatnosti. Javni bilježnik provjerava je li naziv slobodan u sudskom registru.
4. Adresa sjedišta. Tvrtka mora imati adresu sjedišta u Hrvatskoj.
5. Potpis dokumentacije kod javnog bilježnika. Dokumenti se zatim elektronički šalju trgovačkom sudu.
6. Privremeni račun i uplata temeljnog kapitala. Banka pri uplati može tražiti dokaz o podrijetlu sredstava, pa ga je dobro imati pripremljenog. U našoj praksi osnivač zbog propisa o sprečavanju pranja novca u pravilu mora osobno doći u banku, dok se poslovi kod javnog bilježnika mogu obaviti i uz punomoć.
7. Upis u sudski registar. Nakon upisa tvrtka je osnovana. Ako je jedini direktor državljanin treće zemlje, od tog dana teče rok od 30 dana za zahtjev za dozvolu za boravak i rad.
8. Knjigovodstvo. Odabir knjigovođe i punomoć za poslove prema Poreznoj upravi, HZMO-u, HZZO-u i policiji.
9. PDV i ostale registracije — prema djelatnosti (PDV broj, EORI broj i sl.).

Troškovi osnivanja tvrtke

Troškovi osnivanja odnose se na naknadu javnog bilježnika i sudske troškove — prema našem iskustvu okvirno oko 400 eura — te na uplatu temeljnog kapitala, koji ostaje na računu tvrtke i koristi se za poslovanje.

Tko što radi: bilježnik, Porezna uprava, banka i knjigovodstvo

Strani osnivači najčešće nazovu knjigovodstvo s pitanjem „što vi radite oko registracije“, pa je pošteno odmah razgraničiti uloge. Registraciju društva ne provodi knjigovodstvo nego javni bilježnik, koji za taj posao i odgovara.

Knjigovodstvo ĐINA d.o.o. u toj fazi može pomoći oko pronalaska virtualne adrese za sjedište i preporučiti javnog bilježnika s kojim dugogodišnje surađuje. Time naša uloga prije registracije završava.

Javni bilježnik nakon prvog kontakta preuzima postupak: traži i zaprima dokumentaciju, sastavlja pravne akte i šalje ih trgovačkom sudu.

OIB stranac može ishoditi sam, osobno u nadležnoj ispostavi Porezne uprave, i to isti dan i bez naknade. Može i ovlastiti javnog bilježnika punomoći da to učini umjesto njega, ali ta usluga nije besplatna — izbor je na osnivaču i dogovara se s bilježnikom.

Banka je jedino mjesto gdje punomoć knjigovodstvu ne postoji. Račun otvara isključivo zakonski zastupnik osobno ili putem bankine aplikacije uz vjerodajnicu. Knjigovodstvo između klijenta i banke ne posreduje, jer to propisi o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma ne dopuštaju.

Tek nakon što sud registrira društvo, i samo ako se poduzetnik odluči za naše usluge, sklapaju se punomoći za rad prema državnim institucijama: ePorezna, e-Mirovinsko, e-Zdravstveno, Fina i druge, ovisno o djelatnosti. Tu bilježnik više nema ulogu — svatko radi svoj dio posla.

Tko može biti direktor: obveze iz 2026. i stav MUP-a

Direktor može biti sam osnivač, drugi stranac ili hrvatski državljanin. Izmjenama Zakona o strancima (NN 55/2026), na snazi od 4. lipnja 2026., uvedena su dva nova pravila koja se odnose na tvrtke u kojima su jedini upisani direktori državljani trećih zemalja, a službeno stajalište MUP-a dodatno pojašnjava što dozvola za direktora znači u praksi.

1. Obvezan zahtjev za dozvolu u roku od 30 dana (članak 111. stavak 5.)

Ako je u tvrtki kao jedina osoba ovlaštena za vođenje i zastupanje upisan državljanin treće zemlje (ili su upisani samo državljani trećih zemalja), taj direktor, odnosno barem jedan od njih, dužan je u roku od 30 dana od upisa u sudski registar ili od promjene direktora podnijeti zahtjev za dozvolu za boravak i rad kao ključno osoblje. Zakon ne predviđa iznimku za direktora koji je zaposlen u svojoj državi. Sudski registar podatke o takvim direktorima automatski dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova, a ako zahtjev nije podnesen, Ministarstvo o tome obavještava inspekciju.

Od predaje urednog zahtjeva direktor, ako zakonito boravi u Hrvatskoj, smije obavljati poslove direktora do odluke o zahtjevu. Uz dozvolu za ključno osoblje vežu se i uvjeti opisani u objavi Dozvola za boravak i rad za ključno osoblje: temeljni kapital viši od 26.544,56 eura, tri zaposlena hrvatska državljanina i plaća direktora od najmanje 1,5 prosječne bruto plaće.

2. Odbijanje dozvola za radnike (članak 93. stavak 1. točka 17.)

Dok nijedan od upisanih direktora — državljana trećih zemalja — nema dozvolu za ključno osoblje, MUP će odbiti zahtjeve za dozvolu za boravak i rad koji se podnose preko te tvrtke. Iznimka je samo direktorov vlastiti zahtjev iz članka 111. stavka 5.

3. Službeno stajalište MUP-a: dozvola znači život u Hrvatskoj

U rujnu 2026. Policijska uprava zagrebačka pisanim nam je odgovorom potvrdila:

• stranac može osnovati tvrtku i biti njezin jedini osnivač, ali ako će biti upisan i kao jedini direktor, mora ishoditi dozvolu za boravak i rad za ključno osoblje (članak 110. Zakona o strancima),
• ako ne namjerava boraviti u Hrvatskoj, u sudski registar može biti upisan samo kao član društva, a za direktora mora biti upisana osoba s reguliranim statusom u Hrvatskoj ili hrvatski državljanin, odnosno državljanin Europskoga gospodarskog prostora,
• stranac koji ishodi dozvolu za ključno osoblje dužan je boraviti u Hrvatskoj i smije izbivati najdulje 30 dana, odnosno najdulje 90 dana ako postoji opravdan razlog.

Što to znači u praksi? Strani osnivač ima samo dva zakonita puta. Prvi: ostaje član društva, a za direktora upisuje hrvatskog državljanina, državljanina EU-a/EGP-a ili stranca s reguliranim boravkom u Hrvatskoj. Drugi: sam postaje direktor, ishodi dozvolu za ključno osoblje uz sve njezine uvjete i seli se u Hrvatsku. Upravljanje tvrtkom iz Srbije, BiH ili druge države nije moguće ni bez dozvole ni s njom.

Temeljni kapital: za osnivanje i za dozvolu za rad

Iznos od 26.544,56 eura često se navodi kao „temeljni kapital za strance“, ali on nije uvjet za osnivanje tvrtke. To je uvjet za dozvolu za boravak i rad državljanina treće zemlje kao ključnog osoblja — a nakon izmjena iz 2026. ta je dozvola obvezna za svakog jedinog upisanog direktora iz treće zemlje.

Struktura tvrtke	Temeljni kapital	Dozvola za boravak i rad
Stranac samo vlasnik, direktor državljanin RH/EU/EGP-a ili stranac s reguliranim boravkom u RH	d.o.o. najmanje 2.500 EUR, j.d.o.o. najmanje 1 EUR	vlasniku nije potrebna
Stranac iz treće zemlje direktor uz direktora državljanina RH/EU	kao za osnivanje; za dozvolu stranca viši od 26.544,56 EUR	stranac direktor treba dozvolu i boravak u RH (stav MUP-a)
Stranac iz treće zemlje jedini direktor	viši od 26.544,56 EUR	obvezna — zahtjev u 30 dana od upisa, uz obvezu boravka u RH
Direktor državljanin EU/EGP-a	kao za osnivanje	nije potrebna

Više o samom kapitalu pročitajte u objavi Temeljni kapital društva.

Dozvola za rad i boravak u Hrvatskoj

Što je dozvola za rad i boravak?

Dozvola za boravak i rad je rješenje MUP-a kojim se državljaninu treće zemlje odobrava privremeni boravak i rad u Hrvatskoj za određenog poslodavca. Za redovno zapošljavanje radnika izdaje se uz prethodno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a zakonski rok MUP-a za odluku je 90 dana od urednog zahtjeva. Za ključno osoblje izdaje se bez testa tržišta rada. Pregled svih kategorija dostupan je na službenim stranicama gov.hr, a pročišćeni tekst zakona na zakon.hr.

Zapošljavanje radnika iz trećih zemalja u novoosnovanoj tvrtki

Kvote za zapošljavanje stranaca ukinute su još 2021., ali novoosnovana tvrtka ne može odmah zaposliti radnike iz trećih zemalja. Prema članku 99. Zakona o strancima, u verziji iz 2026., HZZ daje pozitivno mišljenje samo ako poslodavac, među ostalim:

• aktivno obavlja registriranu djelatnost u Hrvatskoj povezanu sa zanimanjem za koje traži radnika,
• u posljednjih godinu dana ima u kontinuitetu zaposlenog najmanje jednog istog radnika državljanina RH ili EGP-a na neodređeno i puno radno vrijeme,
• ima priljev na transakcijski račun u posljednjih 12 mjeseci od najmanje 100.000 eura (pravne osobe),
• u posljednjih 6 mjeseci nije imao račun blokiran dulje od 30 dana u kontinuitetu,
• ima podmirene javne obveze i predana sva porezna izvješća,
• ima zaposleno domaćih radnika (RH/EGP) najmanje 20 % broja radnika iz trećih zemalja, odnosno 10 % za deficitarna zanimanja.

Novoosnovana tvrtka nema godinu dana poslovanja, pa te uvjete ne može dokazati. Sve uvjete opisali smo u objavi Radna dozvola za strance: uvjeti za državljane trećih zemalja.

Radnik s hrvatskom dozvolom na radu u drugoj državi EU

Hrvatska dozvola za boravak i rad ne daje pravo rada u drugoj državi članici. Za privremeni rad u inozemstvu potrebna je Potvrda A1, a jedan od uvjeta za nju je da tvrtka najmanje 25 % svoje djelatnosti obavlja u Hrvatskoj. O obračunu plaće izaslanih radnika pišemo u objavi Obračun plaće i doprinosa za izaslane radnike.

Školski primjer: Petar iz Srbije osniva d.o.o.

Petar, državljanin Srbije, ima svoju tvrtku u Beogradu i u Zagrebu osniva Omega d.o.o. s temeljnim kapitalom od 2.500 eura. Pogledajmo četiri želje koje u praksi čujemo najmanje jednom tjedno.

1. „Hoću biti vlasnik, a direktor će biti moj poznanik iz Zagreba.“ Direktor je hrvatski državljanin. Petru ne treba nikakva dozvola — vlasništvo udjela nije rad — a temeljni kapital od 2.500 eura je dovoljan. To je jedini zakonit put ako Petar želi ostati živjeti u Beogradu.

2. „Hoću biti jedini direktor, ali ću tvrtku voditi preko računala iz Beograda.“ Do 4. lipnja 2026. to je bilo moguće bez dozvole. Danas nije — ni bez dozvole ni s njom. Kao jedini upisani direktor Petar mora u roku od 30 dana od upisa podnijeti zahtjev za dozvolu za ključno osoblje, a ta ga dozvola obvezuje da živi u Hrvatskoj: smije izbivati najdulje 30 dana, odnosno 90 dana uz opravdan razlog. Ako želi ostati u Beogradu, može biti samo član društva, a za direktora mora upisati državljanina RH, EU/EGP-a ili stranca s reguliranim boravkom u Hrvatskoj (točka 1).

3. „Hoću biti direktor i živjeti u Zagrebu.“ To je zakonit put, ali uz dozvolu za ključno osoblje i sve njezine uvjete: Omega mora imati temeljni kapital viši od 26.544,56 eura, tri zaposlena hrvatska državljanina, a Petar plaću od najmanje 1,5 prosječne bruto plaće i stvaran život u Hrvatskoj.

4. „Hoću dovesti svoje radnike iz Srbije.“ Dva su razloga zbog kojih to ne ide odmah. Prvo, Omega nema godinu dana poslovanja, zaposlenog hrvatskog radnika ni priljev od 100.000 eura, pa HZZ neće dati pozitivno mišljenje. Drugo, dok je Petar jedini direktor bez dozvole za ključno osoblje, MUP će zahtjeve za radnike odbiti prema članku 93. stavku 1. točki 17.

Želja	Može li?	Presudan uvjet
Vlasnik, direktor iz RH/EU/EGP-a	Da, odmah	OIB i uplata temeljnog kapitala
Jedini direktor koji živi u inozemstvu	Ne	dozvola za ključno osoblje traži boravak u RH; bez boravka samo član društva
Direktor koji živi u RH	Da, uz dozvolu	zahtjev u 30 dana; kapital > 26.544,56 EUR, 3 hrvatska radnika, plaća 1,5 prosjeka, izbivanje najviše 30 (90) dana
Radnici iz trećih zemalja	Ne, u novoosnovanoj tvrtki	godinu dana poslovanja, 1 hrvatski radnik, priljev 100.000 EUR, direktor s dozvolom ili iz RH/EU

Može li stranac otvoriti obrt u Hrvatskoj?

Može, ali obrt je poslovanje fizičke osobe, pa stranac iz treće zemlje za rad u vlastitom obrtu također treba dozvolu za boravak i rad, a za zapošljavanje radnika vrijede posebni pragovi za fizičke osobe. Knjigovodstvo ĐINA d.o.o. radi isključivo s trgovačkim društvima.

Najčešća pitanja

Može li državljanin treće zemlje osnovati j.d.o.o. ili d.o.o. za 2.500 eura?

Može, uvjeti osnivanja isti su za sve. No ako želi biti direktor, mora ishoditi dozvolu za ključno osoblje, za koju se traži temeljni kapital viši od 26.544,56 eura, i živjeti u Hrvatskoj. Ako to ne želi, ostaje član društva, a direktor mora biti državljanin RH, EU/EGP-a ili stranac s reguliranim boravkom u Hrvatskoj.

Može li stranac iz treće zemlje biti direktor i upravljati tvrtkom na daljinu?

Ne. Od 4. lipnja 2026. jedini upisani direktor iz treće zemlje dužan je u roku od 30 dana od upisa podnijeti zahtjev za dozvolu za boravak i rad kao ključno osoblje (članak 111. stavak 5. Zakona o strancima), a prema stajalištu MUP-a ta ga dozvola obvezuje na boravak u Hrvatskoj uz izbivanje od najviše 30 dana, odnosno 90 dana uz opravdan razlog. Tko ne želi živjeti u Hrvatskoj, može biti upisan samo kao član društva.

Dobiva li osnivač s osnivanjem tvrtke pravo na boravak u Hrvatskoj?

Ne. Osnivanje i vlasništvo ne daju pravo na boravak ni rad. Za to je potrebna dozvola za boravak i rad.

Provodi li knjigovodstvo registraciju tvrtke?

Ne. Registraciju provodi javni bilježnik, koji sastavlja pravne akte i dostavlja ih trgovačkom sudu. ĐINA d.o.o. može pomoći oko pronalaska virtualne adrese i preporučiti bilježnika, a punomoći za ePoreznu, e-Mirovinsko, e-Zdravstveno i Finu sklapaju se tek nakon registracije, i to samo ako se poduzetnik odluči za naše knjigovodstvene usluge. Punomoć za banku ne postoji.

Mora li osnivač osobno doći u Hrvatsku?

Poslovi kod javnog bilježnika mogu se obaviti uz punomoć, ali u našoj praksi banka za uplatu temeljnog kapitala u pravilu traži osobni dolazak osnivača.

Može li novoosnovana tvrtka odmah zaposliti radnike iz Srbije ili BiH?

Ne. Članak 99. Zakona o strancima traži, među ostalim, da poslodavac u posljednjih godinu dana ima zaposlenog najmanje jednog istog hrvatskog ili EU radnika i priljev od 100.000 eura u posljednjih 12 mjeseci.

Može li radnik s hrvatskom dozvolom raditi u Njemačkoj ili Austriji?

Samo uz Potvrdu A1 i uz ispunjene propise države u kojoj radi. Uvjet za A1 je da tvrtka najmanje 25 % djelatnosti obavlja u Hrvatskoj.

Sve naše objave o zapošljavanju i boravku stranih radnika, izaslanju i Potvrdi A1 te obračunu plaće stranog radnika pronaći ćete na jednom mjestu, na stranici Zakon o strancima.