Podizvođački posao u graditeljstvu u Njemačkoj za hrvatsko trgovačko društvo znači četiri obveze koje se ispunjavaju istodobno: Potvrdu A1 za svakog izaslanog radnika, račun bez njemačkog PDV-a (prijenos porezne obveze), Freistellungsbescheinigung kako naručitelj ne bi zadržao 15 % naknade te prijavu radnika njemačkoj carini (Zoll) prije početka rada. Propust u bilo kojoj od njih u Njemačkoj se ne tretira kao formalna pogreška.
Tipična situacija
Direktor i jedini član hrvatskog j.d.o.o.-a ugovori posao na gradilištu u Njemačkoj kao podizvođač slovenskog društva. Društvo ne „radi za Slovenca“ kao zaposlenik — ono je samostalni izvođač koji s naručiteljem sklapa ugovor o poslovnoj suradnji i ispostavlja mu račune. Iz toga proizlaze sve daljnje obveze.
1. Izaslanje radnika i Potvrda A1
Da bi direktor ili radnik zakonito radio na gradilištu u Njemačkoj i ostao u hrvatskom sustavu socijalnog osiguranja, društvo ga mora izaslati i za njega ishoditi Potvrdu A1 od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Jedan od uvjeta je da poslodavac najmanje 25 % svojih poslovnih aktivnosti obavlja u Hrvatskoj. Društvo koje u Hrvatskoj nema ni prometa ni radnika ne ispunjava uvjete, a naknadno utvrđeni nesklad može dovesti do retroaktivnog poništenja izdane potvrde. Svi uvjeti opisani su u objavi Uvjeti za izdavanje potvrde A1.
2. Ugovor, račun i PDV
Građevinski radovi na nekretnini u Njemačkoj obavljeni su u Njemačkoj, pa se ne oporezuju hrvatskim PDV-om. Kad je naručitelj poduzetnik, porez prema članku 13b njemačkog Zakona o PDV-u (UStG) duguje naručitelj — to je prijenos porezne obveze (reverse charge). Hrvatsko društvo izdaje račun bez iskazanog PDV-a, a račun mora sadržavati napomenu Steuerschuldnerschaft des Leistungsempfängers (članak 14a UStG).
Pisani ugovor s naručiteljem nije samo zaštita u sporu. Traži ga i njemačka porezna uprava uz zahtjev za Freistellungsbescheinigung, a služi i kao dokaz razloga izaslanja kod zahtjeva za A1.
3. Bauabzugsteuer i Freistellungsbescheinigung
Prema članku 48. njemačkog Zakona o porezu na dohodak (EStG) naručitelj građevinskih radova koji je poduzetnik dužan je zadržati 15 % naknade i uplatiti je njemačkoj poreznoj upravi (Bauabzugsteuer). Obveze nema ako izvođač u trenutku plaćanja predoči valjanu potvrdu o oslobođenju — Freistellungsbescheinigung — ili ako ukupna naknada za tog naručitelja u kalendarskoj godini vjerojatno neće prijeći 5.000 eura.
Za hrvatska društva nadležan je Finanzamt Kassel II-Hofgeismar, koji vodi i njihovu PDV registraciju u Njemačkoj. U nekim uputama koje kruže internetom navodi se Finanzamt Chemnitz-Süd — on je nadležan za tvrtke iz Češke, ne iz Hrvatske. Zahtjev poslan pogrešnom uredu samo produljuje postupak.
Prema članku 48b EStG potvrda se izdaje ako porezni zahtjev nije ugrožen i ako je imenovan opunomoćenik za primanje pismena u Njemačkoj. Uz zahtjev se u pravilu prilažu:
- izvadak iz sudskog registra, preveden na njemački od ovlaštenog sudskog tumača,
- potvrda o poreznoj rezidentnosti koju izdaje hrvatska Porezna uprava,
- upitnik za poreznu registraciju (Fragebogen zur steuerlichen Erfassung),
- ugovor s naručiteljem o radovima u Njemačkoj,
- preslika osobne iskaznice ili putovnice direktora.
Ako je račun već izdan, a potvrde još nema, pogledajte objavu Freistellung retroaktivno — odlučuje trenutak plaćanja, a ne datum računa.
4. Prijava na Zoll i minimalna satnica
Poslodavac sa sjedištem u inozemstvu koji izaslaje radnike na gradilište u Njemačkoj mora ih prije početka rada, neovisno o trajanju posla, prijaviti njemačkoj carini putem portala Meldeportal-Mindestlohn (članak 18. njemačkog Zakona o izaslanju radnika, AEntG). Prijava se podnosi zasebno za svako gradilište. Na gradilištu se isplaćuje najmanje propisana minimalna satnica za djelatnost. Detaljnije u objavi Izaslani radnici u Njemačku.
5. SOKA-BAU: tko plaća, a tko je oslobođen
SOKA-BAU je njemački fond za godišnje odmore i socijalna davanja u graditeljstvu. Građevinska društva koja izaslaju radnike u Njemačku u pravilu su njegovi obveznici. Obveza, međutim, ne ovisi o tome gradi li se na gradilištu, nego o tome kojom se djelatnošću društvo pretežno bavi.
Tarifni ugovor o socijalnim blagajnama u graditeljstvu (VTV) u članku 1. stavku 2. odjeljku VII. točki 12. od obveze izuzima djelatnosti:
- elektroinstalacija (električari),
- vodoinstalacija i plinoinstalacija (vodoinstalateri),
- klempnerskih radova,
- centralnog grijanja, ventilacije i klimatizacije (monteri cjevovoda i instalacija).
Izuzeće vrijedi ako društvo te poslove obavlja više od polovice ukupnog radnog vremena i ako uz njih ne izvodi klasične građevinske radove. Tako je njemački Savezni radni sud u presudi o montaži fotonaponskih elektrana odbio zahtjev SOKA-BAU za uplatu doprinosa, jer se radilo o poslovima elektroinstalacijske djelatnosti.
Važno — tri različita sustava. Oslobođenje od SOKA-BAU ne proizlazi iz trajanja izaslanja ni iz Potvrde A1. Pravilo od 183 dana odnosi se samo na porez na plaću, Potvrda A1 na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a SOKA-BAU je treći, zaseban sustav koji ovisi isključivo o djelatnosti. Društvo koje izaslaje zidare ili tesare obveznik je SOKA-BAU i kad su radnici u Njemačkoj samo mjesec dana; društvo s električarima nije obveznik ni nakon 200 dana.
Iz naše prakse: pisani upit SOKA-BAU
Kad smo za klijenta koji izaslaje električare iz Hrvatske u Njemačku telefonom pitali SOKA-BAU mora li društvo plaćati doprinose, djelatnici su savjetovali da pitanje pošaljemo pisanim putem. Od tada tako postupamo za svako društvo:
- SOKA-BAU šaljemo e-poštom rješenje trgovačkog suda o upisu društva i popis zanimanja izaslanih radnika (električar, vodoinstalater, monter cjevovoda i sl.), uz upit je li društvo oslobođeno prijave radnika.
- SOKA-BAU odgovara pisanim putem. SOKA-BAU komunicira na više jezika.
- Pisani odgovor čuva se kao dokaz za inspekcijske nadzore na gradilištu.
- Ako je društvo oslobođeno, na isplatnoj listi izaslanih radnika ne obračunava se iznos koji bi pripadao SOKA-BAU.
Usmena informacija ne štiti nikoga. Pisani odgovor SOKA-BAU jedini je dokument koji poslodavcu daje sigurnost na gradilištu.
6. Evidencija radnog vremena i porez na plaću
Evidencija radnog vremena mora pokazivati stvarno mjesto rada — gradilište u Njemačkoj, a ne sjedište u Hrvatskoj.
Prema članku 15. Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i Njemačke, plaća za rad u Njemačkoj oporezuje se samo u Hrvatskoj ako su ispunjena sva tri uvjeta: radnik u Njemačkoj ne boravi dulje od 183 dana unutar razdoblja od 12 mjeseci koje počinje ili završava u poreznoj godini, plaću isplaćuje poslodavac koji nije rezident Njemačke, i plaća ne tereti stalnu poslovnu jedinicu poslodavca u Njemačkoj. Čim jedan od uvjeta otpadne, porez na plaću plaća se u Njemačkoj. Pregled njemačkih poreza nalazi se u objavi Porezi u Njemačkoj za hrvatske firme.
Kontrolna lista prije odlaska na gradilište
| Obveza | Kome | Kada |
|---|---|---|
| Potvrda A1 | HZMO | prije izaslanja |
| Ugovor o poslovnoj suradnji | naručitelj | prije početka radova |
| Freistellungsbescheinigung | Finanzamt Kassel II-Hofgeismar | prije prvog plaćanja naručitelja |
| Prijava radnika (Zoll-Meldung) | njemačka carina | prije početka rada, za svako gradilište |
| Pisani upit o obvezi SOKA-BAU | SOKA-BAU | prije prvog obračuna plaće izaslanih radnika |
| Račun bez njemačkog PDV-a | naručitelj | po obavljenim radovima |
| Evidencija stvarnog mjesta rada | poslodavac | svakodnevno |
Sve naše objave o zapošljavanju i boravku stranih radnika, izaslanju i Potvrdi A1 te obračunu plaće stranog radnika pronaći ćete na jednom mjestu, na stranici Zakon o strancima.
Knjigovodstvo ĐINA d.o.o. iz Zagreba pruža usluge knjigovodstva isključivo trgovačkim društvima. Ako vaše društvo kreće na gradilište u Njemačkoj, javite se prije potpisa ugovora — A1 i Freistellung rješavaju se unaprijed, ne naknadno.
