Izaslani radnici iz Hrvatske u Njemačku su osobe zaposlene kod tuzemnog poslodavca, osigurane u RH prema hrvatskim propisima iz socijalnog osiguranja, koje je poslodavac uputio na rad u trgovačko društvo ili podružnicu sa sjedištem u drugoj državi radi obavljanja ugovorom određenog posla. Izaslani radnik ostaje cijelo vrijeme u socijalnom osiguranju u RH, a plaća se oporezuje sukladno Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ako je RH sklopila takav ugovor, ili po poreznim propisima RH. Sa socijalnog i poreznog motrišta izaslanje radnika vrlo je složeno i poslodavac mora poštivati sve zakonom propisane obveze.
Anex ugovora o radu za rad u inozemstvu
Radnik koji u Hrvatskoj ima potpisan ugovor o radu i prijavu na MIO i ZO, a poslodavac ga upućuje na rad u Njemačku na određeno vrijeme, mora uz ugovor o radu pisano imati (anex ugovora):
- radnu dozvolu i potvrdu A1
- naziv i adresu tvrtke u Njemačkoj gdje će raditi
- prijavu boravka u Njemačkoj
- ime i prezime kontakt osobe za pitanja vezana za ugovorni odnos hrvatske i njemačke tvrtke
- trajanje ugovorenog posla, naknadu za rad (bruto satnicu, dodatke), radno vrijeme i godišnji odmor
- nastavak radnog odnosa s istim poslodavcem nakon povratka iz inozemstva
Za vrijeme rada u Njemačkoj i dalje vrijedi hrvatsko radno pravo, uz obvezno poštivanje njemačkog zakonodavstva.
Što njemački propisi traže od hrvatskog poslodavca
- obračunati sate rada uvećane za 20%
- poštivati ograničenje radnog vremena (npr. 8 sati dnevno, 48 sati tjedno)
- omogućiti stanku od najmanje 30 minuta
- omogućiti korištenje godišnjeg odmora sukladno kolektivnim ugovorima
- osigurati zaštitnu opremu za rad na siguran način
Za graditeljske tvrtke posebno je važno poštivanje uvjeta minimalne plaće i plaćanje naknada za godišnje odmore prema njemačkom građevinskom fondu SOKA-BAU, kao i obvezno vođenje evidencije radnog vremena, opravdanih i neopravdanih izostanaka, bolovanja i godišnjih odmora.
Porez na dohodak i zdravstveno osiguranje
- ako radnik u Njemačkoj radi duže od 183 dana, mora se prijaviti nadležnoj poreznoj upravi u Njemačkoj prema mjestu rada i plaćati porez na dohodak ondje
- radnik ostaje osiguran u Hrvatskoj (HZZO), a poslodavac mu mora ishoditi Europsku karticu zdravstvenog osiguranja – ona pokriva samo hitne slučajeve i medicinski neodgodivo liječenje, ne i sve usluge
- ako upućivanje traje duže od 24 mjeseca, poslodavac mora uplaćivati doprinose za socijalno osiguranje u Njemačkoj, što je potrebno prijaviti njemačkom Zavodu za socijalno osiguranje (Sozialversicherungsanstalt)
Vander Elst viza za državljane trećih zemalja
Kako bi poslodavac mogao uputiti na rad u Njemačku državljane trećih zemalja koji imaju radnu dozvolu za rad u Hrvatskoj, ti radnici moraju imati i vizu „Vander Elst“, koja im omogućuje obavljanje djelatnosti na teritoriju Njemačke, čak i ako su propisno zaposleni u državi članici EU.
Iznimka: državljani trećih zemalja koji u drugoj državi članici EU imaju status osobe s dugotrajnim boravištem (“Long Term Resident-EU“) i za poduzeće iz te države pružaju privremenu uslugu u Njemačkoj koja ne traje duže od tri mjeseca unutar 12 mjeseci, oslobođeni su obveze podnošenja zahtjeva za vizu Vander Elst. Traje li usluga duže, potrebno je prije ulaska u zemlju provesti postupak izdavanja vize (zahtjev se podnosi osobno u veleposlanstvu, uz prethodno ugovoren termin).
Stvarni primjer iz prakse: službenici financijske kontrole rada Glavnog carinskog ureda Dortmund zatekli su na gradilištu radnike bez odgovarajućih dozvola (13 državljana Srbije i jednog hrvatskog državljanina). Carinici su na licu mjesta pokrenuli trinaest kaznenih postupaka zbog sumnje na nezakoniti boravak, a protiv samostalnog poduzetnika i prekršajni postupak zbog neprijavljivanja radnika, s prijetnjom novčane kazne do 30.000 eura. Kod težih povreda propisa o izaslanim radnicima u graditeljstvu, kazna investitoru u Njemačkoj može doseći i do 500.000 eura.
Provjera usklađenosti – na što poslodavac mora paziti
Prije upućivanja radnika u Njemačku, korisno je provjeriti sljedeće:
- jesu li radnici prijavljeni njemačkoj carini (Zoll) na gradilištu na kojem stvarno rade
- postoji li vjerodostojan ugovor o građenju između hrvatske i njemačke tvrtke (posebno oprezno kod povezanih/obiteljskih tvrtki)
- imaju li radnici koji su u Njemačkoj duže od 6 mjeseci status “IZASLANI RADNIK“ u HZMO-u
- prima li radnik neto plaću sukladno satnici iz relevantnog kolektivnog ugovora za mjesto gdje stvarno radi
- je li reguliran status tvrtke i porez na dobit, ako tvrtka u Njemačkoj posluje duže od godinu dana
- plaćaju li se obveze prema SOKA-BAU (za graditeljstvo)
- jesu li radnici osposobljeni za rad na siguran način na temelju procjene rizika, te upućeni na zdravstveni pregled specijalisti medicine rada ako rade na poslovima s posebnim uvjetima
- dostavlja li se radnicima mjesečna isplatna lista i vodi li se evidencija radnih sati i putnih troškova
- imaju li radnici, prema potrebi, Vander Elst vizu i Europsku karticu zdravstvenog osiguranja
Tko nema pravo upućivati radnike u Njemačku
Poslodavci koji u Hrvatskoj imaju samo poštanski sandučić (virtualnu adresu) i na toj adresi ne obavljaju stvarnu, registriranu gospodarsku djelatnost, nemaju pravo upućivati radnike na rad u inozemstvo. Ako nešto nije jasno, obratite se Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava (Središnji ured, Petračićeva 4, 10000 Zagreb, e-pošta: prijave.sredisnjiured@mrms.hr) ili Inspektoratu rada.
