Dugotrajna imovina, u praksi poznata i kao osnovna sredstva, sve je što tvrtka koristi dulje od godine dana i što prelazi propisanu vrijednost. Granica je važna jer određuje hoće li nabava odmah otići u trošak ili će se njezina vrijednost godinama prenositi u rashode kroz amortizaciju. U nastavku objašnjavamo prag, skupine imovine, pravila obračuna i što se ne amortizira.
Od kojeg iznosa imovina postaje dugotrajna
Dugotrajnom imovinom smatraju se oprema i druga sredstva za rad kojima je nabavna vrijednost veća od 665,00 eura i vijek uporabe dulji od godine dana. Oba uvjeta moraju biti ispunjena istodobno.
Ako je nabavna vrijednost manja ili je vijek uporabe kraći od godine dana, riječ je o kratkotrajnoj imovini, odnosno sitnom inventaru, koji se u trošak može staviti odmah ili otpisivati u jednakim dijelovima.
Poduzetnik može i imovinu nižu od praga evidentirati kao dugotrajnu, ali tada za nju vrijede sva pravila o amortizaciji.
Pet skupina dugotrajne imovine
Zakon o porezu na dobit razvrstava dugotrajnu imovinu u pet skupina, a svakoj pripada propisani vijek trajanja i godišnja stopa amortizacije:
- građevinski objekti i brodovi veći od 1.000 BRT
- osnovno stado i osobni automobili
- nematerijalna imovina, oprema, vozila (osim osobnih automobila) i mehanizacija
- računala, računalna oprema, mobilni telefoni i oprema za računalne mreže
- ostala imovina
Tablicu sa stopama i vijekom trajanja po svakoj skupini donosimo u objavi o amortizacijskim stopama.
Kako se obračunava amortizacija
Amortizacija je postupno smanjenje vrijednosti imovine zbog trošenja i tehnološkog zastarijevanja. Obračunava se od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je imovina stavljena u upotrebu, dakle ne od datuma računa nego od početka korištenja.
Odlukom direktora propisani vijek uporabe može se skratiti do polovice, čime se godišnja stopa udvostručuje, a rashod amortizacije raspoređuje na manje godina. To je korisno u godinama s većom dobiti, ali treba imati na umu da se ukupan iznos koji će se otpisati time ne mijenja — mijenja se samo dinamika.
Kod osobnih automobila koji se koriste i privatno porezno se priznaje 50 % troškova, uključujući amortizaciju, pa druga polovica uvećava osnovicu poreza na dobit. Kod opreme, strojeva i gospodarskih vozila tog ograničenja nema.
Ako je imovina nabavljena na financijski leasing, amortizira je primatelj leasinga, jer imovina odmah ulazi u njegove knjige.
Imovina koja se ne amortizira
Ne amortiziraju se zemljišta, šume i slična obnovljiva prirodna bogatstva, spomenici kulture i umjetnička djela. Oni jesu dio imovine društva, ali im se vrijednost ne troši korištenjem.
Zbog toga se kod kupnje poslovnog prostora vrijednost zemljišta i vrijednost građevine vode odvojeno, iako čine jednu cjelinu. Zemljište ostaje neamortizirano, a građevinski dio amortizira se po stopi do 5 % godišnje, odnosno do 10 % ako se primijeni udvostručena stopa.
Popis osnovnih sredstava
Za svaku stavku dugotrajne imovine vodi se evidencija s nabavnom vrijednošću, datumom stavljanja u upotrebu, stopom i vijekom amortizacije, obračunatom amortizacijom i sadašnjom vrijednošću. Taj popis osnovnih sredstava osnova je za godišnji obračun amortizacije i za godišnje financijske izvještaje, a na njemu se temelji i popis imovine pri inventuri.
Što nakon što je imovina otpisana
Kad se nabavna vrijednost u cijelosti prenese u rashode, imovina je otpisana, ali ostaje u poslovnim knjigama sve dok se ne proda, daruje ili uništi. Otpisani stroj koji i dalje radi i dalje je imovina društva, samo mu je sadašnja vrijednost nula.
Pri prodaji takve imovine ostvaruje se prihod, a pri rashodovanju se sastavlja zapisnik i imovina se isknjižava iz evidencije.
O redovnim obvezama društva pišemo u objavi Knjigovodstvo za d.o.o., a cjeloviti tekst propisa dostupan je na zakon.hr.
